DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 28     <-- 28 -->        PDF

J. Roša: TANINI I MIKROELEMENTI U STANICAMA IGLICA OBIČNE JELE (Abies alba Mill.) . Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 493-509
40


Rezultati mjerenja aktivnosti 7Be, 137Cs i 40K
(Bq/kg suhe težine) u različitim dijelovima jela (kompoziti
sa 10 stabala, grane do oko 6 m visine) s neoštećenih
krošanja stabala na lokaciji Risnjak, za priraste
iglica i grančica iz 2003. 2004. i 2005. godine pokazuje
istovjetan trend porasta aktivnosti u najmlađim segmen


en


tima (2004. i 2005. godine). Trend porasta aktivnosti


i u


kori s drvenastim dijelovima i u iglicama manje je izražen
u slučaju kalija u odnosu na cezij. Aktivnosti 7Be
u zdravim stablima s Risnjaka su dva do tri puta veće u
odnosu na također zdrava stabla iz Donje Dobre, pri
čemu je trend pada aktivnosti u vršnom dijelu grančica
istovjetan na obje lokacije, kako u slučaju iglica, tako i
slučaju drvenastog dijela grančica s korom (tablica 10).


Tablica 10.Aktivnosti 7Be, 137Cs i 40K (Bq/kg suhe težine) u grančicama (kora sa drvenastim dijelom) i iglicama jela
(zdrava satabla) uzorkovanih na Risnjaku 6. 7. 2005.


Table 10
Activity7Be, 137Csand 40K(Bq/kg dry weight) in twigs ( crust with wooden part) and needles of fir-tree
(health trees) co lected on Risnjak 06. 07. 2005.


God.


Year


2003.
2004.
2005.


Kora sa drvenastim dijelom
Crust with wooden part
40jČ
201.5 ± 10.3
247.6 ± 10.5
410.6 ± 17.0
"ČCs
5.5 ± 0.5
6.5 ± 0.6
25.0 ± 1.2
ČBe
663.2 ± 12.0
830.8 ± 13.6
372.4 ± 11.8
40jČ
136.9 ± 7.2
144.9 ± 7.3
262.6 ± 10.0
Iglice
Needles
"ČCs
4.2 ± 0.4
5.3 ± 0.4
20.3 ± 0.8
ČBe
73.7 ± 3.9
78.0 ± 3.9
38.4 ± 3.3
RASPRAVA – Discusion


Provedena mikroskopska analiza stanica jednogodišnjih
iglica jele u različitim sezonama (svibnju, srpnju
i rujnu 2000. i 2001. godine) na lokaciji Risnjak i
na lokaciji Donja Dobra pokazala je postojanje značajne
razlike u strukturi tanina i njihovom smjeru širenja.
Najveće razlike uočene su u svibnju mjesecu za obje
godine uzorkovanja..


Analizom poprečnih prereza iglica jele s lokacije
Risnjak u svibnju mjesecu 2000. godine, ukupno je
utvrđeno 1537 stanica s taninina. Kod iglica stabla koja
su imala oštećenost krošnje od 35 %, utvrđen je najveći
broj stanica s granuliranim taninima, ukupno 92, najviše
u transfuzijskom parenhimu 49, a potom u središnjoj
žili (ksilemu i floemu). Najveći broj stanica u potpunosti
ispunjenih taninima bio je u klorenhimu 21.
Kod uzoraka s većom oštećenosti krošnje smanjivao se
broj stanica s granuliranim taninima, a povećavao se
broj stanica s taninima u obliku tanke i debele vrpce.
Najveći broj stanica u potpunosti ispunjenih taninima
utvrđen je kod uzorka s oštećenosti krošnje od 85 %,
ukupno 226 stanica, od čega najviše u epidermi 79. U
ostalim tkivima broj takvih stanica se smanjivao, ali je i
dalje bio značajno veći u odnosu na manji stupanj
oštećenosti krošanja. Kod iglica iz krošnje s najvećim
stupnjem oštećenja (85 %) uočen je i velik broj raspadajućih
stanica. U srpnju i rujnu 2000. godine struktura
tanina nije se značajnije mijenjala. Granuliranh tanina u
ukupnom broju stanica bilo je nešto manje, no i dalje ih
je najviše utvrđeno kod uzorka s oštećenošću krošnje
od 35 %, dok kod oštećenosti krošnje stabla od 85 %
najviše je bilo epidrmskih stanica u potpunosti ispunjeno
taninima, potom hipodrmskih i klorenhimskih. S
obzirom na stupanj oštećenosti najosjetljivijima su se
pokazale stanice smolenica, koje su već kod oštećeno


sti krošnje od 35 % imale preko 50 % stanica ispunjenih
taninima. U srpnju i rujnu struktura tanina nije se
značajnije mijenjala.


Mikroskopska analiza tanina u stanicama iglica jele
s lokacije Risnjak ukazuje na pojavu trakaste strukture
tanina u iglicama kod stabala srednje oštećenosti
krošanja (35 do 55 %), a posebno kod stabala s velikom
oštećenošću krošnje (85 %). Opažene promjene
su u skladu s rezultatima koje su dobili Kukkola i
sur. (1997).


Pojava tanina već na počeku vegetacijske sezone, u
svibnju mjesecu, ukazuje da postoji pozitivna korelacija
između onečišćenosti staništa i stupnja oštećenja iglica.
Već u vrijeme kada iglice izlaze iz pupa mogu se primijetiti
promjene u strukturi tanina. Najčešće su u epidermi,
hipodermi, potom u endodermi, a tek na kraju promjene
su vidljive u mezofilu (slika 1 i 2). Velik broj stanica
smolenica bio je također ispunjen taninima (slika 5).


U iglicama s najvećim stupnjem oštećenja, od 85 %,
opažene su stanice u stadiju raspadanja. Početak raspadanja
stanica počinje s citoplazmom koja poprima izgled
tanke tamne mase između tanina i stanične stjenke.
Potom s porastom stupnja oštećenja tanini i citoplazma
stvaraju mješovitu masu, a zatim mezofilne stanice kolapsiraju
i potpuno nestaju (S o i k ke l i , 1980).


Iako je prisutnost tanina u biljnim stanicama široko
poznato, njihova funkcija još uvijek nije potpuno istražena.
Sinteza i akumulacija tanina opisuje se kao uobičajeni
biokemijski simptom obrambenog mehanizma
koji je povezan s biljnim bolestima (B e ckm an i sur.,
1972; Feeny, 1970; Kouki i Manetas, 2002;
M a i e i sur., 2003) i procesom nakon smrti stanice
(Da v ie s , 1972). Pojava tanina također može biti uzro