DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 28 <-- 28 --> PDF |
J. Roša: TANINI I MIKROELEMENTI U STANICAMA IGLICA OBIČNE JELE (Abies alba Mill.) . Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 493-509 40 Rezultati mjerenja aktivnosti 7Be, 137Cs i 40K (Bq/kg suhe težine) u različitim dijelovima jela (kompoziti sa 10 stabala, grane do oko 6 m visine) s neoštećenih krošanja stabala na lokaciji Risnjak, za priraste iglica i grančica iz 2003. 2004. i 2005. godine pokazuje istovjetan trend porasta aktivnosti u najmlađim segmen en tima (2004. i 2005. godine). Trend porasta aktivnosti i u kori s drvenastim dijelovima i u iglicama manje je izražen u slučaju kalija u odnosu na cezij. Aktivnosti 7Be u zdravim stablima s Risnjaka su dva do tri puta veće u odnosu na također zdrava stabla iz Donje Dobre, pri čemu je trend pada aktivnosti u vršnom dijelu grančica istovjetan na obje lokacije, kako u slučaju iglica, tako i slučaju drvenastog dijela grančica s korom (tablica 10). Tablica 10.Aktivnosti 7Be, 137Cs i 40K (Bq/kg suhe težine) u grančicama (kora sa drvenastim dijelom) i iglicama jela (zdrava satabla) uzorkovanih na Risnjaku 6. 7. 2005. Table 10 Activity7Be, 137Csand 40K(Bq/kg dry weight) in twigs ( crust with wooden part) and needles of fir-tree (health trees) co lected on Risnjak 06. 07. 2005. God. Year 2003. 2004. 2005. Kora sa drvenastim dijelom Crust with wooden part 40jČ 201.5 ± 10.3 247.6 ± 10.5 410.6 ± 17.0 "ČCs 5.5 ± 0.5 6.5 ± 0.6 25.0 ± 1.2 ČBe 663.2 ± 12.0 830.8 ± 13.6 372.4 ± 11.8 40jČ 136.9 ± 7.2 144.9 ± 7.3 262.6 ± 10.0 Iglice Needles "ČCs 4.2 ± 0.4 5.3 ± 0.4 20.3 ± 0.8 ČBe 73.7 ± 3.9 78.0 ± 3.9 38.4 ± 3.3 RASPRAVA – Discusion Provedena mikroskopska analiza stanica jednogodišnjih iglica jele u različitim sezonama (svibnju, srpnju i rujnu 2000. i 2001. godine) na lokaciji Risnjak i na lokaciji Donja Dobra pokazala je postojanje značajne razlike u strukturi tanina i njihovom smjeru širenja. Najveće razlike uočene su u svibnju mjesecu za obje godine uzorkovanja.. Analizom poprečnih prereza iglica jele s lokacije Risnjak u svibnju mjesecu 2000. godine, ukupno je utvrđeno 1537 stanica s taninina. Kod iglica stabla koja su imala oštećenost krošnje od 35 %, utvrđen je najveći broj stanica s granuliranim taninima, ukupno 92, najviše u transfuzijskom parenhimu 49, a potom u središnjoj žili (ksilemu i floemu). Najveći broj stanica u potpunosti ispunjenih taninima bio je u klorenhimu 21. Kod uzoraka s većom oštećenosti krošnje smanjivao se broj stanica s granuliranim taninima, a povećavao se broj stanica s taninima u obliku tanke i debele vrpce. Najveći broj stanica u potpunosti ispunjenih taninima utvrđen je kod uzorka s oštećenosti krošnje od 85 %, ukupno 226 stanica, od čega najviše u epidermi 79. U ostalim tkivima broj takvih stanica se smanjivao, ali je i dalje bio značajno veći u odnosu na manji stupanj oštećenosti krošanja. Kod iglica iz krošnje s najvećim stupnjem oštećenja (85 %) uočen je i velik broj raspadajućih stanica. U srpnju i rujnu 2000. godine struktura tanina nije se značajnije mijenjala. Granuliranh tanina u ukupnom broju stanica bilo je nešto manje, no i dalje ih je najviše utvrđeno kod uzorka s oštećenošću krošnje od 35 %, dok kod oštećenosti krošnje stabla od 85 % najviše je bilo epidrmskih stanica u potpunosti ispunjeno taninima, potom hipodrmskih i klorenhimskih. S obzirom na stupanj oštećenosti najosjetljivijima su se pokazale stanice smolenica, koje su već kod oštećeno sti krošnje od 35 % imale preko 50 % stanica ispunjenih taninima. U srpnju i rujnu struktura tanina nije se značajnije mijenjala. Mikroskopska analiza tanina u stanicama iglica jele s lokacije Risnjak ukazuje na pojavu trakaste strukture tanina u iglicama kod stabala srednje oštećenosti krošanja (35 do 55 %), a posebno kod stabala s velikom oštećenošću krošnje (85 %). Opažene promjene su u skladu s rezultatima koje su dobili Kukkola i sur. (1997). Pojava tanina već na počeku vegetacijske sezone, u svibnju mjesecu, ukazuje da postoji pozitivna korelacija između onečišćenosti staništa i stupnja oštećenja iglica. Već u vrijeme kada iglice izlaze iz pupa mogu se primijetiti promjene u strukturi tanina. Najčešće su u epidermi, hipodermi, potom u endodermi, a tek na kraju promjene su vidljive u mezofilu (slika 1 i 2). Velik broj stanica smolenica bio je također ispunjen taninima (slika 5). U iglicama s najvećim stupnjem oštećenja, od 85 %, opažene su stanice u stadiju raspadanja. Početak raspadanja stanica počinje s citoplazmom koja poprima izgled tanke tamne mase između tanina i stanične stjenke. Potom s porastom stupnja oštećenja tanini i citoplazma stvaraju mješovitu masu, a zatim mezofilne stanice kolapsiraju i potpuno nestaju (S o i k ke l i , 1980). Iako je prisutnost tanina u biljnim stanicama široko poznato, njihova funkcija još uvijek nije potpuno istražena. Sinteza i akumulacija tanina opisuje se kao uobičajeni biokemijski simptom obrambenog mehanizma koji je povezan s biljnim bolestima (B e ckm an i sur., 1972; Feeny, 1970; Kouki i Manetas, 2002; M a i e i sur., 2003) i procesom nakon smrti stanice (Da v ie s , 1972). Pojava tanina također može biti uzro |