DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 14 <-- 14 --> PDF |
J. Vukelić, D. Baričević, Z. List, M. Šango: PRILOG FITOCENOLOŠKIM ISTRAŽIVANJIMA ŠUMA . Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 479-492 u šumi crne johe i jasena sa sremzom u odsjeku 93a uz trajnu plohu projekta “Čovjek i biosfera”. Na slici 3 plave linije predstavljaju četverogodišnji prosjek razina podzemnih voda. Vidimo da su one relativno visoke i da se kreću u okvirima u kojima ih je prije pedeset godina naveo Glavač, dakle ne padaju ispod 1,3 m. Naj e n niža je razina zabilježena u kolovozu 2000. godine, i to u na dubini od 127 cm ispod kote terena, dok su mjesečni prosjeci još povoljniji. Najniža prosječna razina podzemne vode u toj sastojini iznosila je upravo u kolovozu 2000. godine – 114 cm ispod kote terena. Usporedbom s fitocenološkim snimcima iz 1986. godine (Sob o ta 1986) i poslije vidimo da sastojina nije promijenila svoj florni sastav. Slika 3. Srednje vrijednosti razina podzemne vode (ŠP 13d i 18d) u razdoblju 1997–2000. Figure 3 Mean values of groundwater levels (ŠP 13d and 18d) in the period 1997–2000. U istoj slici crvena linija označuje kotu terena i razinu podzemnih voda u depresiji u odsjeku 16a (ŠP13) koja predstavlja stanište šume crne johe s dugoklasim šašem, premda se u okolici nalazi sastojina lužnjaka i jasena. Uočavamo višu razinu podzemnih voda, a zimi je i početkom proljeća depresija poplavljena, odnosno podzemna je voda na površini. Prosječne su mjesečne vrijednosti 15 do 40 cm više od prethodne sastojine. Taj je lokalitet obrastao vrstama Carex riparia, Lysimachia vulgaris, Urtica dioica i Iris pseudacorus. Zanimljivo je da je nadmorska visina, odnosno kota terena te depresije viša od prethodnoga lokaliteta na kojem dolazi suša zajednica, no razina podzemne vode i vlažnost staništa nije samo vezana uz kotu terena, već i za strukturu matičnoga supstrata, svojstva i debljinu soluma, udaljenost od riječnoga korita i drugo. Nažalost, ova su mjerenja prekinuta 2000. godine, a Institut za elektroprivredu i energetiku d.d. iz Zagreba, koji nam je ustupio ove podatke, voljan ih je u suradnji s Hrvatskim šumama d.o.o. nastaviti. Bilo bi ih važno ponovno uspostaviti, dužim promatranjem odgovoriti na važna pitanja dinamike i promjene razine podzemnih voda, međusobnoga odnosa vodnoga režima u pojedinim zajednicama i drugo. Drugi važan čimbenik u analizi stanja i promjena šuma istraživanoga područja jest način gospodarenja ili, točnije, način obnove sastojina crne johe. Sa stajališta uzgajanja šuma, uspješnoga i racionalnoga gospodarenja on je opravdan, bilo da se radi o konverziji s hrastom lužnjakom ili obnovom sadnicama crne johe. Naime, već desetljećima je uvriježen postupak kojim se sastojine u određenoj dobi (najčešće iznad 80 godina) posijeku u jednom navratu, teren očisti i u istoj godini obnovi sadnicama crne johe proizvedenim u rasadniku u Đurđevcu. Takav se način sa šumskouzgojnoga stajališta pokazao vrlo učinkovit i dobar, sadnice su kvalitetne, uspjeh obnove gotovo stopostotan, racionalizirana je i olakšana kasnija njega, a kakvoća je sastojina crne johe vrlo dobra. Uz to nema potrebe ograđivanja zbog šteta od divljači, a ima još niz drugih pogodnosti. No, istodobno se tako dostatno ne uvažavaju geomorfološke, ekološke, vegetacijske i ostale specifičnosti i različitosti pa se sastojine i staništa ujednoličuju, smanjuju se ili nestaju pojedine vrste, poglavito hidrofiti i higrofiti. Jednako tako osporava se prirodni nalet, udio i rast drugih vrsta, primjerice poljskoga jasena, pa i hrasta lužnjaka. Drugi su važan čimbenik i promjene izazvane gradnjom prometnica, kopanjem |