DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 105 <-- 105 --> PDF |
Kompleksnost šumskog sustava nadilazi zbroj pojedinačnih komponenta, jer ovisi i o njihovim recipročnim interakcijama, njihovom organiziranošću u prostoru i ekološkim procesima u koje su uključeni. Ne treba zanemariti obilježje struktura i procese koji se događaju unutar ekoustava. U ovom članku obrađeni su odnosi između šumskokulturnih i uređajnih aktivnosti i prisutnosti vrsta, te struktura i ekološki procesi u panjači cera. Gospodarenje u uzgojnom obliku panjača vrlo je rašireno u Italiji. U tom obliku uzgaja se preko 3,8 milijuna ha. Cer u Toskani spada u vrlo zastupljene vrste (preko 220 000 ha), te se najveća količina ogrjevnog drveta dobiva od cera. Ovako velike površine utječu na izgled krajolika ovog područja te na raznolikost biljnih i životinjskih vrsta. Većina ovih šuma obuhvaćena je zaštićenim zonama Toskane, gdje je na snazi “okvirni zakon o zaštićenim zonama”, “Natura 2000”, direktive “Habitat” i “Ptice”. Istraživanja su vršena u provinciji Grosseto u Toskanskim Apeninima, u šumi koja se proteže na 18 000 ha, a plohe uzorci se nalaze na nadmorskoj visini od 500 – 700 m. Uzeti su svi relevantni podaci koji utječu na odnose između gospodarenja šumom i biološke raznolikosti. Na osnovi istraživanja i analiziranja prikupljenih podataka bilo je moguće formulirati neke zaključke: bogatstvo, brojnost i postotak vrsta ptica, posebno gnjezdarica, povećava se s razvojem vegetacije. Gola sječa drastično smanjuje bogatstvo i raznolikost “ekoloških jezgra” i vertikalnog prehrambenog prostora. Postotak biljnih vrsta u starim šumama slijedi pozitivan rast drvne komponente, ali primarna produkcija u blizini tla opada razvojem drvne mase. Nestručno izvršena gola sječa može u nekoliko godina povećati ponudu prehrane za velike sisavce, što zajedno s ostalim čimbenicima može prouzročiti povećanje brojnog stanja velikih papkara. Općenito je u panjačama potrebno omogućiti razvoj odrasle šume, radi očuvanja veće raznolikosti i izgleda krajolika, jer panjače s kratkim turnusima obnavljanja ne jamče bogatstvo biološke raznolikosti. Raffaele S pi n e l l i , Natascia M a g a g n o tt i , Bruce Hartsough: Zajednička izrada oblovine i biomase u grupimičnoj sječi u visokoj šumi Alpa U organizaciji Nacionalnog Istraživačkog Savjeta, Instituta za Valorizaciju drveta i drvenastih vrsta (San Michele all’Adige -TN) od 2003. g. obavljaju se četverogodišnja istraživanja na racionalizaciji izrade biomase u istočnim Alpama. Na pet radilišta vršeni su pokusi u potrazi za najboljim inačicama: tri su radilišta bila velikog nagiba, gdje se mora upotrijebiti žičara s kojom se izvlače kompletna stabla, dakle oblovina i biomasa, te dva radilišta gdje je primjenjiv traktor. Uporaba traktora omogućava odvojenu izvlaku trupaca od biomase, koja se može izvoziti i uobičajenim načinom za kratku robu. Tu se deblo obradi na mjestu pada i mogu se izraditi te izvoziti pojedinačni sortimenti, za što se može primijeniti lagana (jeftina) mehanizacija. Nepovoljnost je relativno mala produktivnost i nepotpuno iskorištenje biomase. Kod izrade smreke, kao što je ovdje slučaj, u pravilu se izrađuju samo deblo do vrha, a grane ostaju na licu mjesta. Kod sustava “cijelo stablo” predviđena je izvlaka kompletnog stabla s granama. Prednost je u lakšem radu kojega u pravilu obavlja procesor. Nepovoljnost je što ovakav rad zahtijeva veći prostor i uporabu snažnih (skupih) strojeva za izvlaku. Mali šumski traktor (inačica poljoprivrednog traktora) ne može izvlačiti cijelo stablo teže od dvije tone. Daljnja nepovoljnost je što se izvučena kompletna stabla trebaju odmah obraditi radi korištenja prostora, što u slučaju da taj posao radi ista ekipa koja sudjeluje u izvlačenju, dolazi do zastoja. Ustanovljeno je da je procesor puno većeg kapaciteta od skiddera koji izvlači debla, tako da se događa da gubi vrijeme na čekanju, te je uputno koristiti dva skiddera ili manje produktivan procesor. Postoji i treća mogućnost, a to je da u vrijeme čekanja procesor obavlja radnju utovara oblovine ili biomase u pripremljeni kontejner (jer je on za to i osposobljen). Važno je napomenuti da je ova teška mehanizacija skupa. Istraživanjima je utvrđeno da je potrebno minimalno zaposlenje ovih strojeva u trajanju od 700 h godišnje, da bi bili rentabilni i u troškovima usporedivi s tradicionalnom mehanizacijom. U svakom slučaju mehanizacija i izvoz biomase zajedno s oblovinom trebaju biti nerazdvojivi, radi poboljšanja ekonomičnosti šumskih zahvata. Te pogodnosti treba koristiti u svrhu učvršćenja održive ekonomičnosti u šumarstvu i sigurnijih uvjeta rada. Franco Viola : Sijećanje na prof. dr. Lucia Susmela U povodu 90. godišnjice života emeritusa prof. dr. Lucia Susmela redovitog člana Šumarske Akademije u Firenci, pokojni akademik Dušan Klepac u Šumarskom listu 11–12/2004. g. napisao je članak o njegovim znanstvenim istraživanjima. O velikom, u svijetu dobro poznatom stručnjaku između ostalog je napisao: “Ovaj članak skromni je izraz velikog štovanja prema znanstveniku, humanistu, ekologu- šumaru, esteti, umjetniku, slikaru i velikom čovjeku Luciu Susmelu”. Ovih par redaka sve govori o veličini ovog čovjeka čiji se nekrolog nalazi u ovom broju časopisa. U članku ne piše datum smrti profesora Susmela, ali je sigurno da je europsko šumarstvo ostalo bez dva velikana koja su se međusobno uvažavala. Lucio Susmel rođen nn jje u Rijeci 3. kolovoza 1914. g., upravo na dan kada je počeo Prvi svjetski rat, što je je |