DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 101     <-- 101 -->        PDF

prosječno troši oko 30 % ukupne potrošnje goriva, a
povećanje od 90 % štetnih emisija u razdoblju od
1990. do 2010. pripisuje se upravo prometu.


Resursi biomase baziraju se većinom na poljoprivredi
i šumarstvu, kao i na drugim izvorima koji su vezani
za proizvodnju u poljoprivredi i šumarstvu, te različitim
oblicima biološkog otpada. Današnja potrošnja


Sl>ka 2. Izlaganje o selekciji i oplemenjivanju vrba za proizvodnju
biomase


od ukupno 69 Mtoe (koju čine ostaci iz šumske proizvodnje,
organski otpad i energetske kulture) potencijalno
bi do 2010. ili do 2020. trebala obuhvatiti ukupno
186-239 Mtoe, dok bi do 2030. godine trebalo dostići i
do 243-316 Mtoe iz primarnih izvora (Mtoe = ekvivalent
1 milijunu tona nafte). Proces biorafinerija potaknuo
je razmišljanja o neučinkovitosti korištenja biomase
samo kao gorivog materijala, već je prethodno iz
njega potrebno iskoristiti sve spojeve koji se koriste
kao biogoriva (bioetanol, biodizel i sl.), kao i druge korisne
kemikalije, i to kroz različite transformacijske
procese (hidrolize i fermentacije, hladno prešanje i
ekstrakcija, digestije i sl.). Danas su dva najraširenija
oblika korištenja biogoriva u Europi dobivanje etanola
(porijeklom iz šećerne repe ili škroba), te biodizel (iz
uljane repice, suncokreta, soje i drugih ratarskih kultura).
Veliki potencijal korištenja šumske biomase moguć
je razvijanjem nekih glavnih termalnih i bioloških


konverzijskih procesa, tako da se veliki istraživački
programi posvećuju razdvajanju lignina i celuloze, te
konverzije hemiceluloze u etanol, octenu kiselinu i
druge kemikalije, koje bi se prije sagorijevanja iskoristile
kao biogoriva.


Da bi se osigurala opskrba industrije sirovinom različitih
izvora biomase, potrebna je potpuna iskoristivost
kompletnih biljaka, kao i mogućnost korištenja ne
samo plodnih, već i marginalnih staništa. No, danas je
vrlo upitno korištenje zemljišta, čija je ukupna površina
limitirana, a njezino korištenje za hranu i/ili energiju
predstavlja ili sinergiju ili kompeticiju različitih djelatnosti
i čovjekovih potreba. Ukupna površina zemljišta
u Europskoj uniji iznosi oko 385 milijuna ha, od
čega šume i šumsko zemljište čine 137 milijuna ha, a
oko 178,5 milijuna ha čine različite kulture. Procijenjeno
je da bi se do 2010. godine praktički moglo koristiti
oko 1,5 EJ (10ČČ J) godišnje iz neiskoristivog
drva i ostataka iz šumarske i poljoprivredne proizvodnje.
Novi energetski potencijali iz energetskih kultura
mogli bi osigurati u budućnosti 2 EJ godišnje, od toga
oko 60 % (1,2 EJ) kao kruta biomasa za toplinu i energiju
i oko 40 % (0,8 EJ) kao tekuća biogoriva. Korištenje
zemljišta u zemljama Europske unije za energetske
nasade predstavlja važan zadatak, uz napomenu da je
oko 15 % (5,7 milijuna ha u 15 zemalja EU) dobrovoljno
uz poticaje ostavljeno za njegovo nekorištenje u poljoprivredne
svrhe. Nova dodatna subvencija od 45 €
po hektaru za energetske kulture mogla bi potaknuti
seljačka gospodarstva na uzgajanje kultura kratkih ophodnji,
no poticaji su još uvijek znatno viši za druge
kulture (kao npr. za duhan). Osnivanje bioenergetskih
plantaža i proizvodnja biomase sukladne su također s
trendovima boljeg iskorišćenja obnovljivih izvora
energije, bez stvaranja dodatnih količina CO2, kojima
su opterećena fosilna goriva. Biomasa kao nefosilizirani
materijal biljnog porijekla, nastao je fotosintezom
uz stvaranje kisika i korišćenje atmosferskog CO2, što
joj daje znatne prednosti u odnosu na druge energente,
a vezano je za problematiku smanjenja emisije štetnih
plinova (Kyoto protokol). Industrijske zemlje obvezale
su se na smanjenje štetnih plinova za 5,2 % u vremenu
od 2008 - 2012. u odnosu na 1990. godinu.


U sljedećem razdoblju financiranja znanstvenih istraživanja
kroz projekte u Europskoj uniji posebna pozornost
posvećena je istraživanjima i razvoju područja
obnovljivih izvora energije, posebice biomase i biorafinerija.
Sljedeće razdoblje za istraživačke projekte
unutar Europske unije (Framework 7) trajalo bi sedam
godina, a ukupni budžet znatno je povećan i iznosit će
ukupno 54 milijarde € , od čega su znatna sredstva
predviđena za programe vezane za biorafinerije, te osiguranje
biomase i biogoriva.


Dr. se. Davorin Kajba