DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 90 <-- 90 --> PDF |
2.Radi što kvalitetnije evidencije članstva HŠD-a napravljen je kompjuterski program. Pomoću njega moći će se lakše i brže ažurirati sve eventualne promjene članstva te unijeti više podataka o svakom pojedincu. Program je napravio i prezentirao kolega Meštrić, koji će obučiti članove svakog ogranka zadužene za evidenciju o njegovu korištenju. 3.Nakon raspisivanja natječaja za izvođenje radova na uređenju dvorišta i dvorišnog dijela pročelja zgrade Šumarskoga doma, povjerenstvo u sastavu uu stav und ij Matić, Dundović, Marković, Jakovac, Halapija aa i Delač, kao oo nnajpovoljnijeg ponuditelja za sve radove odabralo je tvrtku Gradnjaprojekt-Zagreb d.o.o., Zagreb, T. Brezovačkoga 6. Ukupna vrijednost radova iznosi 1.255.011,20 kuna + PDV. Dio sredstava od 480.000,00 kuna osiguran je na ime dugovanja IMO-a, dok će se ostatak namiriti iz rezerviranih sredstava za ovu i iduću godinu. 4.Tijekom kolovoza izmijenjen je glavni električni kabel između podrumskoga dijela i I kata zgrade. Skela koja će biti postavljena zbog fasaderskih radova na dvorišnom pročelju iskoristit će se za postavljanje vertikala gromobrana. Naime, zgrada Šumarskoga doma nema gromobrane i sada je najpovoljnije vrijeme za postavljanje istih. 5.Odvjetnički ured Kos koji zastupa HŠD pokrenuo je postupak deložacije Fakulteta kemijskog inžinjerstva zbog poznatog razloga neplaćanja zakupnine. 6.U srpnju 2007. godine ističe Ugovor o najmu prostora potpisan s Hrvatskim šumama d.o.o. Kako su isti najavili napuštanje prostora Šumarskoga doma potrebno je razgovarati s njihovim menagemantom o daljnjim namjerama vezanim za najam prostora i pripremiti se za potpisivanje novog Ugovora o najmu. 7.Primili smo pismo prof. dr. sc. Josipa Marušića s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u kojemu se suprotstavlja stavovima HŠD-a u vezi s izgradnjom Višenamjenskoga kanala Dunav-Sava, iznesenim na Okruglom stolu u Vukovaru, kao i na Izbornoj skupštini HŠD-a. Zaključak Upravnog odbora je da HŠD čvrsto stoji iza iskazanih stavova o izgradnji VKDS. Predloženo je da se uputi podrška Hrvatskom društvu za zaštitu ptica i prirode u njihovom zahtjevu za ukidanja Rješenja Državne uprave za zaštitu prirode o prihvatljivosti za okoliš zahvata višenamjenskog kanala Dunav-Sava od 16. ožujka 1999. godine i dopuna Studije procjene utjecaja na okoliš za namjeravani zahvat “Višenamjenskog kanala Dunav-Sava” upućeno gosp. Zoranu Šikiću, pomoćniku ministra u Upravi za zaštitu prirode, Ministarstva kulture. Isto tako predloženo je da HŠD uputi istom Naslovu svoj zahtjev za ukidanje navedenoga rješenja. 8.Primljeno je pismo od kolege Željka Perkovića, dipl. ing. šum., upravitelja šumarije Klana i člana županijske skupštine Primorsko-goranske županije, u kojemu se zahvaljuje na dosadašnjoj podršci iskazanoj od HŠD-a, u svojim nastojanjima za izmjene prostornog plana PGŽ. Naime, postojećim prostornim planom uvelike se smanjuje površina gospodarskih šuma, a u njega su uvrštene kao zaštićeni objekti brojne šume i šumske površine kojima su šumari uspješno gospodarili. Pošto Hrvatske šume d.o.o. raspolažu znanjem i kapacitetima za uspješno gospodarenje s ispunjenjem svih višekorisnih funkcija šume, s razlogom postavlja pitanja da li će novi gospodar, obzirom na okolnosti, to isto moći činiti. 9.Proslijeđeno nam je pismo prirodoslovnoga društva “Drava”, “Dravske lige” i “Zelene akcije” upućeno direktoru Hrvatskih voda Slavku Rajnoviću, u kojemu prosvjeduju zbog iskapanja šljunka iz korita rijeke Drave kraj Pitomače i uništenja spruda unutar Zaštitnoga krajolika Jelkuš. 10.Prema planiranim aktivnostima HŠD-a za 2006. godinu obilježit će se 100 godišnjica rođenja akademika Anića. Tom prilikom 19. listopada održat će se u prostorijama Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Savjetovanje o izvršenom petogodišnjem programu istraživanja Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Šumarskoga instituta Jastrebarsko i Instituta za krš Split, naručenih i financiranih od Hrvatskih šuma d.o.o. 11.Primili smo poziv od talijanskih kolega da 15. listopada u okviru manifestacije “Praznik šume” organiziramo u Tarvisiu štand, kojim bi predstavili šumarstvo Istre i Gorskog kotara. Ad 4. Predsjednik Hrvatske udruge za biomasu mr. sc. Josip Dundović izvijestio je o aktivnostima društva vezanim za obilježavanje Europskih dana biomase regija. U Našicama je 8. rujna održan okrugli stol na temu “Obnovljivi izvori energije, biomasa, bioplin i biodizel”. U Gospiću 6. listopada održat će se prezentacije Centraliziranoga toplinskog sustava na biomasu Gospić i prve hrvatske toplane na biomasu u Ogulinu. Tom prilikom voditeljima Uprava šuma Gospić i Ogulin bit će uručene plakete Zelene točke, kao pretečama buduće transverzale toplana na biomasu “16 Uprava šuma 16 toplana na biomasu”. Na području Park šume Golubinjak 7. listopada održat će se prezentacija opreme za pridobivanje i korištenje biomase. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 91 <-- 91 --> PDF |
Ad 5. Tajnik HŠD-a izvijestio je da su sve planirane aktivnosti i ostvarene te obrazložio polugodišnje financijsko izviješće, priloženo uz poziv i objavljeno kao prilog ovog zapisnika. Izviješće je jednoglasno usvojeno. Ad 6. Zbog odsutnosti glavnoga urednika Šumarskoga lista prof. Prpića izviješće je podnio tehnički urednik Jakovac. Izvijestio je da je dvobroj 7–8 pred tiskanjem dok je suplementum ŠL “Protuerozijska i vodozaštitna uloga šume i postupci njezina očuvanja i unaprjeđenja” otisnut i uskoro će biti distribuiran. Ad 7. 1. Hranislav Jakovac, predsjednik ogranka Zagreb upozorio je na zastoj aktivnosti započetih prije nekoliko godina, kada je predviđeno da svaki ogranak predloži zaslužne šumare sa svoga područja, kako Zapisnik sastavio: Tajnik HŠD-a Damir Delač, dipl. ing. šum. v. r. bi im se na za njih karakterističnim lokalitetima podigla prigodna spomen obilježja. Tu aktivnost svakako je potrebno nastaviti, u čemu ga je podržao i akademik Matić. 2. Stjepan Blažičević, predsjednik ogranka Požega predložio je da sjednice Upravnog odbora HŠD-a povremeno održimo na terenu po ograncima. Vlatko Petrović, predsjednik ogranka Sisak predložio je da iduću sjednicu Upravnog odbora HŠD-a održimo na području UŠP Sisak što je prihvaćeno. 3. Upravni odbor HŠD-a podržava sve inicijative i aktivnosti ogranaka, posebice u svezi međunarodne suradnje, no uz preporuku da, kada su ogranci domaćini gostima iz inozemstva, koji su značajni predstavnici šumarstva dotične države, treba svakako uključiti i središnjicu HŠD-a. Predsjednik HŠD-a mr. sc. Petar Jurjević, v. r. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 92 <-- 92 --> PDF |
IN MEMORIAM ALEKSANDAR VERNAK, dipl. ing. šum. Šumarnik Aleksandar Vernak, prvi (privremeni) upravitelj Uprave novoosnovanog Nacionalnog parka Risnjak i dugogodišnji upravitelj Šumarije Crni Lug (Gorski kotar) preminuo je 25. svibnja 2006. u Opatiji nakon kratke i teške bolesti u 85. godini života. Pokopan je na gradskom groblju u rodnom Sisku. Vijest o smrti šumarnika Vernaka, popularnog Lambe, iako očekivana zbog uznapredovale bolesti, brzo se proširila Hrvatskim primorjem, Gorskim kotarom i njegovom Banijom, rastuživši sve one koji su ga susretali, družili se s njim ili su ga samo poznavali. Svojom druželjubivošću i prisnošću osvojio je mnoge kolege i prijatelje. Rođen je 15. listopada 1921. u Sisku, od oca Karla, priv. službenika i majke Romane rođ. Šintić, domaćice. Četiri razreda osnovne škole, kao i osam razreda realne gimnazije, završio je u rodnom gradu, maturiravši pred sam početak Drugog svjetskog rata 1940. g. Još kao dječarac, igrajući se sa svojim vršnjacima u šumarcima tik do utoka Kupe u Savu, zavolio je prirodu i njen biljni i životinjski svijet, opredijelivši se još kao gimnazijalac za studij šumarstva. Upisao ga je u jesen iste godine na Poljoprivredno- šumarskom fakultetu u Zagrebu, bojeći se da ga zbog ratnih nedaća možda nikad neće uspjeti okončati. Sačuvavši živu glavu apsolvirao je 1948./49. g., a diplomirao na Šumsko-gospodarskom odjelu 7. kolovoza 1951. Uz preporuku nedavno preminulog uglednog mu sugrađanina i starijeg kolege Franje Kneb1a, (1921 – 2006) dipl. ing. šum., prvo radno mjesto dobiva kao vježbenik u Ministarstvu šumarstva. Iste godine, 1. studenog 1951. biva raspoređen u Šumsko gospodarstvo “Viševica” Rijeka za upravitelja Šumarije Crni Lug, na kojem će radnom mjestu, usprkos brojnim reorganizacijama u šumarstvu, ostati u kontinuitetu punih četvrt stoljeća (1951–1975). Iako je do Vernakovog dolaska u Crni Lug u Gorskom kotaru kroz prethodne tri godine (1948–1950) bilo već posječeno preko milijun i pol m3 drvne mase (“tako brutalne i velike sječe bile su pravi šok za goranske šume”, Klepac 1997), sječivi zahvati bili su i dalje visoki. Zahvaljujući nagomilanoj drvnoj zalihi bivšeg šumoposjednika Vlastelinstva Thurn-Taxixa, Šumarija Crni Lug tih je godina sjekla godišnje preko 35.000 m3 jele i bukve, na razvedenom i zamršenom reljefu ukupne površine 5.770 ha, protežući se od izvorišnog dijela Kupe (280 mnm) do najviših visova Veli kog Tomca, Risnika i Tisovca iznad 1000 mnm. Bez potrebne mehanizacije i nedovoljne otvorenosti šuma, u vrijeme kad još nisu bile u uporabi motorne pile lančanice, pretežito s domaćom radnom snagom, kad se vuča od panja do pomoćnog stovarišta obavljala konjskom zapregom (šumarija je tada koristila 20 pari konja!), zadatke nije bilo lako ostvariti. Odredivši prioritete i usredotočivši se na izgradnju šumskih prometnica, Šumarija je već 1960. g. imala otvorenost šuma od 12 km na 1000 ha, a 10 godina kasnije ta se brojka povećala na 20 km na 1000 ha. Radovima na iskorištavanju šuma valja pridodati one na zaštiti (pojava sušenja jele, sanacija vjetroizvala), njezi, uzgoju i rekonstrukciji sastojina, održavanju šumskih prometnica, lovstvu. Pišući ovaj in memoriam valja se prisjetiti i ne malog doprinosa pokojnika vezanog uz budući NP Risnjak. Iako su fitocenološka istraživanja i kartiranja vegetacije Risnjaka počela tri godine prije pokojnikova dolaska u Crni Lug i iako je bilo za očekivati da će proglašenje parka imati za posljedicu osjetno smanjenje površine gospodarenih šuma “njegove” šumarije, on je od prvog dana bio naklonjen ideji prof. Horvata da uži risnjački masiv dobije status nacionalnog parka. Njegova se privrženost toj ideji u prvo vrijeme ogledala u tome što je mladim istraživačima bio od pomoći pri prebacivanja njih samih i njihove opreme do novih ”baznih logora”, izradi presjeka modelnih stabala jele za analizu 475 |