DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 85 <-- 85 --> PDF |
sc. Josip Dundović). Regija Burgenland (Gradišće) nalazi se na jugoistoku Austrije, ima oko 278.000 stanovnika, a kotar Güssing 27.200 stanovnika, te gradić Güssing svega 4.000 stanovnika. Glavni grad Željezno (Eisenstadt) sa 14.000 stanovnika najmanji je glavni grad regije u Austriji. Gradišće je bila najnerazvijenija regija Austrije, jer je 50 godina bila granična regija prema istoku uz Mađarsku: bez zanatstva i industrije, s vrlo malom stopom zaposlenosti (70 % zaposlenika putovalo je svaki tjedan na posao u Beč), s visokim stupnjem iseljavanja, s malo strukturirane poljoprivredne površine i bez prometne infrastrukture. Radni tim od 10 članova različitih stručnjaka (čiji je član bio i dipl. ing. Franz J a n dri s i t z , direktor Poljoprivredne i stručne škole Güssing), 1988. godine utvrdio je da je kriza regije uvjetovana potrošnjom fosilnih energenata (struje, nafte i tekućih goriva) i da Güssing treba biti mjesto alternativne energije. Izrađen je energetski koncept, kojim se potiče uporaba obnovljivih iz p,e.„..;„E:Čp.i´ centru za obnovljive ;;::; energije Zatim smo posjetili toplanu na biomasu Giittenbach (Pinkovac), snage kotla 1 MW na biomasu i s rezervnim kotlom na lož ulje snage 1,35 MW. Dipl. ing. Franz Jandrisitz upoznao nas je sa Centralnim toplinskim sustavom Pinkovac gdje je već 7 godina putem 10 godišnjeg ugovora, toplovodom dužine 12 km grije oko 240 obiteljskih kuća. Cijena energetskog drva dužine 4 m i srednjeg promjera 20-70 cm pri vlažnosti 30,0-34,9 % iznosi 37,06 €/t bez PDV-a franco skladište toplane, a cijena sječke također franco skladište toplane pri vlažnosti 25-34,9 % iznosi 49,42 €/t. Ukupna prodajna cijena topline iznosi 0,06 €/kWh (0,45 kn/kWh) + 20 % PDV-a. Toplana posluje pozitivno i u planu je proširenje kotla na biomasu snage 2,5 MW uz mogućnost proizvodnje i električne struje 0,5 MW. Isti dan navečer u Siegendorfu (Cindorf) dočekao nas je i pozdravio naš domaćin dipl. ing. Vladimir Čam 468 vora energije iz poljoprivrede i šumarstva. Provedba energetskog koncepta realizirana je izgradnjom postrojenja centralnih toplinskih sustava, na sunčevu energiju, za proizvodnju biodizela iz uljane repice, termoenergana na biomasu (kogeneracijskih postrojenja) i fotovoltaže. Glavni ciljevi istraživanja i razvitka Europskog centra su: energija iz vodika, gorive ćelije, sintetička goriva, sintetički plin, solarno hlađenje i hlađenje toplanom na biomasu. Biomasa se koristi novim modernim tehnologijama termičkog i biološkog uplinjavanja. Po modelu Güssing korištenjem obnovljivih izvora energije otvaraju se nova radna mjesta u: Europskom centru za obnovljive izvore energije, Tehnološkom centru Güssing, proizvodnji parketa, sušarama za drvo, Gradišćanskoj udruzi za šume (sječa i izrada uporabom moderne tehnologije harvestera i forvadera omogućuje proizvodnju energetskog drva i iz krošanja stabala) i ekoenergetskom turizmu, te izgradnji drvenih zgrada. Danas je energetska neovisnost grada Güssinga 100 %, t grad dok je u Austriji 25 %, a u EU 7 %! Č1Č ekskurzije ispred Centra ba , ministarski savjetnik. Zatim smo sudjelovali na predavanjima: Šumarstvo Gradišća (ing. Hubert Iby) i Bioenergija u Gradišću (dipl. ing. Martin S ch o b e r ), s naglaskom na energetsku uporabu biomase, i to: o energetskom razvitku Europe, gdje će se udio biomase u obnovljivim izvorima energije utrostručiti u 2010. u odnosu na 1995. godinu, o EU politici: Bijela knjiga ima cilj udvostručiti obnovljive izvore energije sa 6 % na 12 % u 2010.; EU smjernicama planira se poticati proizvodnju “ekostruje” sa 12 % na 22 % u 2010.; Zelena knjiga “Europska strategija sigurnosti energetske opskrbe”, iako u Austriji svake sekunde prirašćuje 25 m3 drva od toga se koristi samo 12 m3 !!! ili od ukupnog netoprirasta 800 milijuna m3 2000. godine iskoristilo se svega nešto više od 400 milijuna m3. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 86 <-- 86 --> PDF |
Bagremova sastojina Drugi dan, 19. svibnja 2006. prije podne posjetili smo dio od 1800 ha šuma kojima gospodari 200 šumovlasnika Urbarialne općine Oslip. Mjesto Oslip ima 1.370 stanovnika. Tom prigodom pozdravio nas je dipl. ing. Heinz S c h r e u f f, predsjednik urbarialne općine, a o načinu gospodarenja mješovitim šumama hrasta govorio je tajnik urbarialne općine dipl. ing. K a i n z, šumarski inspektor za Sjeverno Gradišće i Vlašić. Zbog razvoja vinogradarstva prije 350 godina iz SAD-a uvezen je bagrem, koji zbog visokog prirasta od 20 mČ/ha pri starosti od 40-50 godina, pravi poteškoće u gospodarenju mješovitim sastojinama hrasta. Na ograđenoj pokusnoj plohi (zbog zaštite od divljači) od 9,5 ha površine obavljena je čista sječa bagrema i izvedeni pripremni radovi: 2 godine sjetva kukuruza i 3 godine pšenice te 2 godine tretiranje herbicidima i obrada tla frezom, zatim sadnja grupica hrasta u kontejnerima (oko 150-200 grupica/ha) od 2003-2004., a nakon usitnjavanja tla unesene su i druge autohtone vrste: grab, jasen i javor na razmake od 2 m. Dakle, iako se bagrem koristio kao dobro građevno drvo, uz poticajna EU-sredstva išlo se na konverziju čistih bagremovih sastojina unošenjem autohtonih vrsta. Tako će se 2006-2013. investirati još 100.000 € i to 53.000 € EU sredstava plus 47.000 € vlastitih sredstava malih šumovlasnika, ili oko 10.000 €/ha. Tome je pridonio rast cijena fosilnih goriva (lož ulja i plina), tako da se prelazi na grijanje na energetsko drvo putem centralnih toplinskih sustava. Drugi značajan prihod mali šumovlasnici ostvaruju i od 8 godišnjih lovozakupa lovišta. Novim zakonom o lovu propisana je minimalna površina lovnog revira od 300 ha. Na lovištu St. Margarethen površine 650 ha odstreli se 150 divljih svinja godišnje, na lovištu od 12.000 ha godišnji odstrel iznosi 1.500 divljih svinja, a na lovištu od 4.000 ha godišnje se odstreli 34 komada smeće divljači, 10 komada jelenske divljači i 16 divljih svinja. Zatim smo na Urbarialnoj općini Purbach površine 360 ha šuma u vlasništvu 143 člana upoznati s rezultati- Nakon konverzije bagremove sastojine ma istraživanja na dvije od 42 pokusne plohe Istraživačkog projekta NIEDERSIM, koji vode prof. dr. sc. Hubert Sterba i Dr. sc. Bernhard Splechtna (Bodenkultur fakultet Beč), a financira Savezno ministarstvo poljoprivrede, šumarstva, zaštite okoliša i vodnog gospodarstva. O rezultatima istraživanja “Korištenje šumske biomase iz panjača” na području brda Leitha Gebirge nadmorske visine 400–500 m/n.m., s 500–600 mm oborina godišnje kao predzone Alpa, Viktor Fröhlich naznačio je da svaki član dobije 10–15 m3 drva, koje prodaje na panju godišnjom licitacijom, te radi prosječno 20 ha godišnje prorede i 6 ha pošumljavanja. Dr. sc. Bernhard Splechtna upoznao nas je sa simulatorskim modelom načina gospodarenja panjačama, koje su opet zbog buma energetskog korištenja drva dobile na važnosti. Od 2 istraživane pokusne plohe: jedna je mlada sastojina, starosti 21 godinu, prosječnog prsnog promjera 5,6 cm, visine 9,1 m, proizvedene suhe mase 48 t/ha i prirasta suhe mase 2,3 t/god./ha, a druga je starija sastojina, starosti 44 godine, prosječnog prsnog promjera 15,5 cm, visine 16,1 m, proizvedene suhe mase 210 t/ha i prirasta suhe mase 4,8 t/god./ha. Gospodarenjem panjačama malih seoskih gospodarstva ostvaruje se Kyoto cilj proizvodnjom energije iz obnovljivih sirovina, ali i krajobrazna i biološka raznolikost, a konverzijom se maksimira i proizvodnja biomase. Tom prigodom je i akademik Slavko Matić istaknuo da je ovaj Gradiščanski primjer dobar put za konverziju panjača u visoke šume i u Hrvatskoj (magistarski rad mr. sc. Milana Štimca, UŠP Gospić) gdje se sječom 50 % prirasta svakih 10 godina dobije 50 m3 drva po ha. Nakon zajedničkog ručka bili smo gosti dipl. ing. Nemestothya, predsjednika Gradiščanskog šumarskog društva u Esterhazy pogonu d.o.o. Lackenbach, Šumski pogon Lackenbach, i tom prigodom posjetili: Šumski muzej Lackenbach “Priroda na tragu”, moderno opremljen za gledati, mirisati, slušati, otkri |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 87 <-- 87 --> PDF |
Akademik S. Matić prenosi hrvatska iskustva u gospodarenju panjačama Detalj iz šumskog muzeja vati, istraživati, opustiti se, naći i priređivati. Nalazi se u gospodarskom krilu dvorca Lackenbach. Šumski pogon koji se sastoji od 10 šumskih područja ukupne površine 8.498 ha, ima 6 revira veličine 1.400 ha s etatom od oko 7000 mČ. Ima zaposlenih 12 službenika (od toga dva s pola radnog vremena) i 23 radnika. Sječu i izradu s privlačenjem izvodi 50 % vlastitom i 50 % tuđom radnom snagom, traktorima i kamionima za prijevoz drvnih sortimenata. Na manje strmim terenima sječu i izradu izvodi sa srednjom žičarom i jednim procesorom. 12 % ukupne proizvodnje prodaje na panju, uglavnom ogrjevno drvo, ali i pilanske trupce za gradnju kuća. Šumski pogon ima 340 km šumskih cesta, što odEnergetsko drvo govara otvorenosti od 40 m/ha. 96 % su visoke šume, a svega 4 % panjače. Od ukupne drvne zalihe 1,841 mil. mČ 68 % otpada na cmogoricu (od toga 37 % bor, 22 % smreka i 7 % ariš), a 32 % na bjelogoricu (od toga 19 % bukva, 6 % hrast te ostalo). Drvna zaliha iznosi 217 mČ/ha. Za božičnu prodaju proizvode normandijsku jelu i srebrnu smreku. U bivšoj pilani proizvode umjesto ogrjevnog drva sječku čija je proizvodnja i prihod na taj način porastao za oko 30 % (sjecka s 30 % vlažnosti postiže prodajnu cijenu 60 €/t). Osim toga, bave se putem zakupa prodajom pijeska i šljunka, što iznosi oko 10 % ukupnog prihoda. Sve lovne površine dali su u zakup i tako osiguravaju daljnjih 10 % prihoda. To su većinom reviri jelenske, smeće divljači i divljih svinja. Bergkirsche (Josef Heiden kirche) |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 88 <-- 88 --> PDF |
Velikom Sljedila je zajednička večera uz kušanje vina kod obitelji Schruiff u Oslipu, koja gospodari sa 194 ha po ljoprivredne površine, od čega 163 ha ratarskih površina i 31 ha vinograda. Preci obitelji Schruiff doselili su prije 500 godina iz Hrvatske još za turskih ratova. Danas go vore njemačkim i gradiščansko-hrvatskim jezikom. Treći dan, 20. svibnja 2006. u pratnji Franje Ha nd l a , prof., prijepodne smo organizirano posjetili Željezno i Neuersiedler jezero površine 620 ha, dužine 36 km i dubine 1,60 m. i dubin Č Nakon zajedničkog ručka, otputovali smo za Zagreb! Na jezeru Neuersidler Mr. sc. Josip Dundović, Damir Delač, dipl. ing. šum. (Foto: D. Delač) |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 89 <-- 89 --> PDF |
ZAPISNIK 3. sjednice Upravnog i Nadzornog odbora HŠD-a, održane 19. rujna 2006. god. u prostorijama HŠD-a Nazočni: Dalibor Bakran, dipl. ing., dr. sc. Miroslav Benko, Davor Beljan, dipl. ing., Stjepan Blažičević, dipl. ing., mr. sc. Miroslav Brnica, mr. sc. Josip Dundović, mr. sc. Zoran Đurđević, Dubravko Hodak, dipl. ing., Hranislav Jakovac, dipl. ing., mr. sc. Petar Jurjević, Čedomir Križmanić, dipl. ing., mr. sc. Josip Malnar, dr. sc. Josip Margaletić, Ivan Matasin, dipl. ing., akademik Slavko Matić, mr. sc., Vlatko Petrović, dipl. ing., Dragomir Pfeifer, dipl. ing., Emilija Seidl dipl. ing., Krunoslav Szabo dipl. ing. Dražen Štrković dipl. ing., Branko Trifunović, dipl. ing., Oliver Vlainić, dipl. ing., Zdravko Vukelić, dipl. ing., Damir Delač, dipl. ing. Ispričani: Davor Butorac, dipl. ing., dr. sc. Ivica Grbac, dr. sc. Branimir Prpić. Predsjednik HŠD-a mr. sc. Petar Jurjević utvrdio je kvorum i pozdravio sve nazočne zahvalivši se na odazivu. Svima novoizabranim članovima Upravnog i Nadzornog odbora HŠD-a čestitao je na izboru izrazivši želju da ubuduće uspješno surađuju. Posebno se zahvalio prethodnicima na čelu s akademikom Matićem na uspješnom vođenju Šumarskoga društva. Nakon toga jednoglasno je usvojen ovaj Dnevni red: 1. Ovjerovljenje Zapisnika 2. sjednice Upravnog odbora HŠD-a i 110. redovite izborne skupštine HŠD-a. 2. Obavijesti 3. Aktualna proble atika problematika. 4. Europski dani biomase dani bio ase regija. 5. Izvršenje programa rada i polugodišnje financijsko izvješće. 6. Šumarski list i ostale publikacije. 7. Slobodna rijec. Ad 1. Zapisnik 2. sjednice Upravnog odbora HŠD-a i 110. redovite izborne skupštine HŠD-a objavljen je u Šumarskom listu 5–6/2006. godine i na njega nije bilo primjedbi te je jednoglasno usvojen. Ad 2. 1. Tajnik HŠD-a Damir Delač izvijestio je o ishodovanju rješenja od Gradskog ureda za opću upravu za upis promjena u Registar udruga Republike Hrvatske, i to novoizabranog predsjednika društva mr. sc. Petra Jurjevića kao osobe ovlaštene za zastupanje HŠD-a i izmjene Statuta usvojenih na 110. redovi toj izbornoj skupštini HŠD-a. 2. 9–13. srpnja delegacija HŠD-a (Dundović i Delač) sudjelovala je na simpoziju CARMEN-a, Bavarske udruge za korištenje obnovljivih energetskih resursa, u Wuerzburgu. Mr. sc. Dundoviću dodijeljeno je specijalno priznanje CARMENA-a, kao predsjedniku Hrvatske udruge za biomasu. 3. HŠD kao osnivač Hrvatske udruge za biomasu poslalo je zahtjev za učlanjenje u Europsku udrugu za biomasu. Očekujemo pozitivno rješenje. 4. 7. srpnja izglasane su izmjene i dopune Zakona o šu- mama. Vezano na Zakon o šumama u tijeku je izrada više podzakonskih akata – pravilnika (pravilnik o uređivanju šuma, pravilnik o čuvanju šuma i dr.). 5. Odlukom Vlade osnovana je Šumarska savjetodavna služba, a za ravnateljicu je predložena Suzana Trninić, dipl. ing., djelatnica MPŠVG. 6. Donešen je prijedlog Statuta Komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije. Osnivačka Skupština komore predviđena je za 27. rujna 2006. godine. 7. Šumarski list izabran je od Elseviers Bibliografic Databases, vodećeg časopisa iz područja poljoprivredno- šumarskih znanosti, biologije i okoliša, za indeksiranje u njihovoj bazi podataka. Mole da im dostavimo sve ovogodišnje primjerke Šumarskoga lista, kao i sve buduće. Poslali smo im potvrdno pismo i dosadašnje brojeve časopisa. 8. Zbog velikog interesa čitatelja Šumarskoga lista od kolega iz HŠD-a Mostar, primili smo zamolbu za povećanje doniranih primjeraka sa 160 na 220 komada. Upravni odbor odobrio je ovu zamolbu. 9. Proslijeđena nam je obavijest o početku magistarskog studija iz šumarske ekonomike i politike u sklopu FOPER projekta. Studij će trajati 4 semestra i odvijat će se u Sarajevu i Beogradu. Studij je bio ponuđen i Šumarskom fakultetu u Zagrebu, međutim Fakultetsko vijeće, ne nalazeći interes s obzirom na program i koncepciju, nije prihvatilo ponudu. Ad 3. 1.Povjerenstvo za izradu Imenika hrvatskih šumara u digitalnom obliku (Meštrić, Bakran, Vlainić, Jakovac i Delač) izradilo je upitnik s osnovnim podacima koji će se u referadi podijeliti diplomantima Šumarskoga fakulteta. Na taj način mladi kolege ući će u evidenciju imenika, što je do sada bio problem. |