DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 81 <-- 81 --> PDF |
IZ POVIJESTI ŠUMARSTVA – PRIZNANJA IVO FRANJKOVIĆ Povodom Dana hrvatskoga šumarstva, karlovački ogranak HŠD-a postavio je 19. lipnja 2006. godine na zgradi šumarije Slunj spomen ploču jednom od zaslužnih članova HŠD-a Ivi F r an j k o v ić u, dipl. ing. šum. Upravitelj šumarije Slunj Mile Ra d oč a j , dipl. ing. šum. podsjetio je nazočne goste na ulogu Ive Franjkovića kao prvog upravitelja šumarije Slunj, zaslužnoga za izgradnju zgrade u kojoj se danas nalazi šumarija i organizaciju šumarije i šumarstva toga područja u 50-tim godinama prošloga stoljeća. Stariji kolege šumari Ivan Bož ič e v i ć , dipl. ing. šum. i Josip K riz m ani ć, šum. teh. evocirali su dio svojih sjećanja i izrazili zahvalnost što su šumarstvo učili od takvoga šumarskog stručnjaka kao što je bio Ivo Franjković. Otkrivanje ove spomen ploče samo je jedno od obilježavanja zaslužnih šumara s karlovačkog područja koje će ove godine upriličiti HŠD ogranak Karlovac. U nastavku teksta podsjetit ćemo na životni i stručni put Ive Franjkovića. Ing. Ivo Franjković, sin Stjepana i Katarine Franjković, rođen je 5. studenog 1906. godine u Beču, gdje mu je otac službovao kao vojno lice. Umro je 20. travnja 1976. godine. Srednju školu završio je u Zagrebu. Na Poljoprivredno- šumarskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je 1936. godine. Od 1936. do 1944. godine radio je u srijemskim mjestima Erdevik i Surčin gdje je bio upravitelj šumarije. Odmah po završetku II. svjetskoga rata nastavlja svoj šumarski rad u mjestu Krasno na Velebitu. Kao vrsnoga stručnjaka za lovstvo i lovnu privredu poziva ga 1946. godine ing. Čeović u Zagreb, gdje or ganizira i udara prve temelje jednoj suvremenijoj lovnoj privredi u Hrvatskoj, koja je do tada bila potpuno zapuštena i neorganizirana. Međutim, uslijed velike oskudnice i pomanjkanja stručnih šumarskih kadrova ing. Franjković 1947. godine preuzima zadaću osnivanja šumskog gospodarstva u Cvetkoviću kraj Jastrebarskog, gdje u vrlo teškim uvjetima bez potrebnih stručnih kadrova i bez ikakve mehanizacije prima i izvršava velike zadatke kako na uzgojnim, tako i na radovima eksploatacije šuma. U to vrijeme velik je pritisak na šumsko bogatstvo, jer je to vrijeme obnove opustošene zemlje od rata. Ujedno je to vrijeme i blokade Jugoslavije od zemalja Informbiroa, pa je trebalo zemlji dati dvostruko više drveta nego u normalnim uvjetima. Drvo je bilo jedino bogatstvo koje je tada naša zemlja imala. I na tome teškom zadatku ing. Franjković nije štedio sebe niti svoje suradnike. Da bi izvršio sve postavljene zadatke može se reći da za sve vrijeme svoga šestogodišnjeg službovanja u Cvetkoviću praktički nije imao niti jednog dana godišnjeg odmora ili bolovanja. Godine 1953. započinje svoje službovanje u Slunju na dužnosti upravitelja šumarije, gdje postavlja temelje zgrade. I ovdje ga čekaju veliki zadaci u potpuno nerazvijenom šumarstvu na području šumarije Slunj. Svojim osobnim zalaganjem i upornošću uspijeva najprije 1954. godine završiti izgradnju zgrade šumarije u Slunju i urediti okoliš oko iste. Posebnom ljubavlju, koja resi samo pravog šumarskog stručnjaka, počinje sustavno sređivati stanje u šumariji Slunj, kako na kadrovskom, tako i u stručnom terenskom radu. Njegova najveća ljubav bila je pošumlja |