DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 75 <-- 75 --> PDF |
flore, faune i vegetacije, odnosno posebnih zanimljivosti tamo gdje je to bilo potrebno istaći. Kako za pojedine zastićene predjele postoje posebni pravilnici o unutarnjem redu, kojim su primjerice određeni službeni punktovi za ulaz, načini kretanja, dozvoljene odnosno zabranjene radnje unutar područja te adresa s brojem telefona i sl. institucije koja objektom gospodari. Kako je knjiga Zaštićena prirodna baština PGŽ svojevrsni vodič primijetio bih da je, uz tekst i sliku, svako zaštićeno područje trebalo prikazati i zemljovidom, kako bi se ne samo lakše moglo doći do njega, nego se i po njemu lakše kretati i uživati. To bi posebno dobro došlo stranim gostima i ljubiteljima prirode, za koje je, u osta lom, publikacija i prevedena na dva svjetska jezika (engleski i njemački jezik). No, možda su nakladnik i autor to namjerno izostavili. Prisjećam se riječi iz intervjua s prof. dr. sc. Željkom Poljakom, poznatim hrvatskim planinarom i autorom brojnih knjiga i vodiča po planinama, u kojem je kad je trebao napisati novi vodič po planinama i prevesti ga rekao: “No već vidim strance koji švrljaju po planinama, prave štetu, a svaki se čas zbivaju nesreće. Što imamo od toga? Novčano, ništa, štetu – itekako. Tek smo polaskani jer nam se dive – “pazite što Hrvati imaju...” I još jedna mala pripomena. Pri predstavljanju stare tise u Međedima kod Vrbovskog, jedinog zaštićenog tisovog stabla na prostoru PGŽ-a, ing. Randić napominje da Gorski kotar ima nekoliko vrlo starih stabala tise čiju je “starost teško odrediti, ali one možda pripadaju najstarijim živućim stanovnicima županije”. Pokrenuvši natječaj “Tražimo najdeblju tisu Gorskog kotara” putem lista “Drvosječa”, glasila tadašnjeg Šumskog gospodarstva Delnice sedamdesetih godina prošlog stoljeća, sačinili smo pregled deset najdebljih i vjerojatno najstarijih tisa ovoga dijela Gorske Hrvatske. Zaštićena tisa iz Međeda s prsnim promjerom od 84 cm i starosti od samo 200 godina na toj je ljestvici tek na 8. mjestu! Prva je bila tisa iz šumskog predjela Malo duboko Šumarije Gomirje sa starošću od 1200 godina i s prsnim promjerom od 80 cm. Slijede tisa iz risnjačkih Bijelih stijena s istim bremenom godina i prsnim promjerom od 50 cm, tisa iz Male Belice (Hajdova hiža) ponad Grbajela u kanjonu Kupe (700 g/82 cm), tise iz prezidanskog Jarmovca (600 g/62 cm) i Ravne Gore (600 g/58,9 cm) itd. Starost tisa, koja nas zacijelo ushićuje, nije plod procjene. Utvrđivana je pouzdanom stručnom metodom izvrtaka prirasnim Presslerovim svrdlom. Kako je svrha ankete bila da se sve one ne samo evidentiraju već i zaštite, krajnje je vrijeme da se s ovim najstarijim i najdebljim, ako su još na životu, to i učini. Prikladnog džepnog formata 20x10 cm, obima 155 stranica i s preko 90 slika u bojama čestitke uz autora Randića još zaslužuje grafička urednica Jasminka Ma r žić- K az a zi . Knjigu je tiskao Grafički zavod Hrvatske Zagreb. Alojzije Frković |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 76 <-- 76 --> PDF |
L’ ITALIA FORESTALE E MONTANA (Časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima – izdanje talijanske Akademije šumarskih znanosti – Firenze) Iz broja 3. svibanj-lipanj 2006. g. izdvajamo: Raffaelle Cavalli, Luca Zuccoli Bergomi: Učinkovitost jednog Harvestera u uvjetima talijanskih Alpa Uporaba harvestera u Italiji je uglavnom uobičajena u ravničastim područjima, ponajprije u plantažama topole i borovca te uređenju riječnih korita. Postoje informacije o uporabi harvestera u uređenju kestenovih panjača i prvi pokušaj njegove primjene u alpskim uvjetima, ali bez saznanja o učinkovitosti i isplativosti. Alpski uvjeti predstavljaju objektivne prepreke za uspješan rad ovih strojeva, ponajprije zbog strmih i neravnih terena, iako moderni strojevi imaju bolju pokretljivost od klasičnih traktora za šumsku uporabu. To je već potvrđeno njihovom primjenom u Austriji u sličnim ili još težim uvjetima. Tamo je u uporabi 237 harvestera koji rade 11,8 % godišnjih poslova. Za svladavanje glavnog problema, velikih strmina, predviđene su gusjenice, a kabine s vozačem automatski zauzimaju horizontalan položaj pri većim strminama. Novo projektirani strojevi mogu sigurno raditi na terenima nagiba do 60 %. Pokusi su obavljani s harvesterom Timberjack 1270 D. To je jedan od najprodavanijih modela finskog proizvođača. Njegova polivalentnost omogućava uspješnu primjenu i u prorjedama i u sječama velikog intenziteta. Opremljen je dizel motorom snage 160 KW, snažne konstrukcije na 6 kotača od kojih dva para na prednjem pogonu. Širina stroja je 2,7 m a težina 17,5 t, s kranom TJ 210 H 97 dužine 10 m, na kojem se nalazi glava TJH 758, koja može obarati stabla do 65 cm i rezati grane do 48 cm. Kabina je samopodesiva na horizontalan položaj do nagiba od 25 %. Za teže terene predviđene su polugusjenice na prednja dva para kotača i lanci na zadnjim kotačima. Pokusi su obavljani 2004. g. u zoni Casera Lavardet u provinciji Udine na nadmorskoj visini 1350 do 1450 m u dvije sastojine smreke, jele i bukve. Harvester se kretao u usponu, linijom najvećeg nagiba, otvorivši koridor od oko 5 m i istovremeno vršeći prorjedu na obadvije strane, stvarajući tako uređene pruge od oko 20 m. Stabla nisu doznačivana, već je iskusni operater sam odabirao stabla za proredu. Dio granjevine stavljao je ispred sebe, stvarajući tako tampon radi smanjenja šteta, a ostali dio je uhrpan. Izrađeni sortimenti od oborenih stabala uredno su složeni na rubu koridora, za naknadno izvlačenje forvarderom. Model produktivnosti konstruiran je na temelju uobičajenog protokola i predviđa praćenje kretanja stroja, izradu stabala i neefektivno vrijeme. Ovo praćenje omogućava kompjutor na harvesteru (sa software Timbermatic 300) te operator koji očitava vrijeme utrošeno na svako stablo, dok drugi operator na zemlji prati vrijeme premještanje stroja i granice pokusne plohe. Svi su podaci prikazani statistički i grafički. Produktivnost stroja povećava se kod manje gustoće sastojine, uz prosječan nagib terena i intenzitet prorjede (sječe). To se objašnjava lakšom pokretljivosti stroja i manjim teškoćama pri izradi sortimenata. Operator ima više mogućnosti u izboru položaja za obaranje stabla i rezanje grana te manje kretanja za zauzimanje optimalnog položaja. Zanimljivo je da se produktivnost povećava s povećanjem nagiba, što se objašnjava nastojanjem operatora da se što manje kreće, što povećava učinak, ali možda na štetu sortiranja sortimenata. Konačno produktivnost se povećava intenzitetom sječe, sto je logično, jer operator iz istog položaja izrađuje veću količinu sortimenata. Prilikom pokusa najveći je nagib bio 39 %, ali s harvesterom na kotače nije preporučljivo raditi na nagibima većim od 35 %. Analizom troškova ustanovljeno je da ovaj viši stupanj mehanizacije donosi sniženje troškova u odnosu na konvencionalne metode, što bi trebalo potaknuti šumske poduzetnike na investiranje. Krenulo se od cijene stroja na talijanskom tržištu na bazi podataka dobivenih od uvoznika. Trošak po jedinici proizvoda (€/mČ) izračunat je iz odnosa troška na sat (€/h) i produktivnosti (mČ/h), što je uspoređeno s konvencionalnim radom s motornom pilom u istovjetnim uvjetima. Ustanovljeno je da se uštede kreću od 5 do preko 40 € po jedinici proizvoda, a najviše kod stabala malog pro ci mjera, sto j jje ee najčešće obilježje prorjeda. Radeći stablo od prosječne kubature od 0,2 (prosječni promjer 19 cm) u srednjim uvjetima gustoće, nagiba i intenziteta sječe, harvester doseže učinkovitost od oko 12 mČ/sat (uzevši u obzir 15 min mrtvog rada). To unatoč visokih troškova stroja po satu (98,7 € ) omogumČ sortimenta za 8 € , dok je to u klasič du otomo €/mČ noj izradi ii s motornom mm pilo pilopilom mm 2 225 55 €/m s ss Važno je napomenuti da je sigurnost operatora u je harvesteru veća nego kod radnika s motornom pilom, ali je on izložen kontinuiranoj psihičkoj napetosti, pa je preporučljivo uz pripremljenost operatora, prilikom rada uzimati češće stanke za odmor. |