DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 72 <-- 72 --> PDF |
Ono po čemu se ova čempresada posebice ističe od svih drugih staništa u Konavlima i u cijeloj Hrvatskoj je nazočnost zanemarene kokice (Ophrys neglecta), koja je donedavno bila poznata u Hrvatskoj pod imenom kokica ose listarice (Ophrys tenthredinifera). Činjenica kako ova kokica, gotovo najljepša orhideja u Hrvatskoj, raste unutar šumske sastojine u manjim ili većim skupinama, a cvate već od sredine ožujka, izdvaja ova staništa i ovu vrstu kao osobitog člana flore orhideja u Hrvatskoj. Na ovim staništima obitava i njezin rijedak i do sada nepoznat hipokromni oblik u Hrvatskoj, s cvjetovima koji su u cijelosti žuti. Tu obitava i velika populacija jesenske zasukice (Spiranthes spiralis). U ovo proljetno vrijeme ističu se NOVI DOKTORI ZNANOSTI među mahovinom velike zelene rozete listova, a biljka će cvasti tek krajem ljeta među posljednjima u Hrvatskoj. Na mnogim mjestima raste i mala orhideja tineja (Orchis intacta) s velikim brojem primjeraka. Neki među njima dosežu najveće dimenzije, koje su poznate za ovu vrstu u Hrvatskoj. Ova čempresada u okolici Pridvorja pravi je zeleni kutak i maštovita zelena oaza Konavala. Svakom ljubitelju ljepote i svakom prirodnjaku ona nudi pregršt radosti i iznenađenja, te bi je u takvom obliku trebalo pomno čuvati kao mali botanički orhidejski cvjetnjak. Tekst i fotografije: Dr. sc. Radovan Kranjčev, prof. Dr. sc. ŽELJKO ŠKVORC, dipl. ing. šum. Dr. sc. Željko Š k v o r c, dipl. ing. šum. obranio je 11. srpnja 2006. godine disertaciju pod naslovom “Florističke i vegetacijske značajke šuma Dilja”, te time stekao akademski stupanj doktora biotehničkih znanosti, znanstveno područje šumarstvo. Javna obrana disertacije održana je na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, pred povjerenstvom u sastavu: Prof. dr. sc. Joso Vu k e li ć , Šumarski fakultet Zagreb Izv. prof. dr. sc. Jozo F r a n j i ć , Šumarski fakultet Zagreb, mentor Doc. dr. sc. Andraž Čarni, ZRC SAZU Ljubljana. Disertacija obuhvaća 203 stranice, uključujući 38 slika, karata i grafičkih prikaza, 28 tablica, tri priloga i 179 literaturnih navoda, a obuhvaća sljedeća poglavlja: Uvod, Metode istraživanja, Rezultati, Rasprava, Zaključak, Literatura, Prilozi i Životopis. Životopis – Željko Škvorc rođen je 2. studenoga 1974. godine u Dobroj Vodi (kod Požege). Osnovnu školu završio je u Čaglinu, a Prirodoslovno-matematičku Gimnaziju u Požegi. 1993. godine je upisao Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, gdje je i diplomirao 1997. godine s temom “Zimotrenost nekih vrsta hrastova (Quercus L., Fagaceae) na Krndiji i Dilju”. Nakon odsluženja vojnoga roka godinu dana radi kao volonter u Zavodu za šumarsku genetiku, dendrologiju i botaniku Šumarskoga fakulteta, gdje se i zapošljava 1. studenog 1999. godine. Akademske godine 1998/99. upisao je poslijediplomski studij na Biološkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta, smjer Ekologija. Magistarski rad pod naslovom “Morfološka i genetička varijabilnost hrasta medunca (Quercus pubescens Willd.) i duba (Q. virgiliana /Ten./ Ten.) u Hrvatskoj”, obranio je 24. travnja 2003. godine. Trenutno u znanstveno-nastavnom zvanju asistenta sudjeluje u izvođenju nastave iz više predmeta na dodiplomskim i diplomskim studijima Šumarskoga fakulteta (Botanika, Šumarska botanika, Fiziologija bilja, Fiziologija šumskoga drveća, Parkovno perensko i jednogodišnje bilje i dr.). Tijekom zadnjih pet godina proveo je više mjeseci na studijskom boravku na Biološkom institutu Znanstveno-istraživačkoga centra SAZU u Ljubljani, a u travnju 2001. godine u Austriji je završio međunarodni tečaj na temu održivoga gospodarenja i očuvanja genofonda šumskih vrsta drveća istočne i jugoistočne Europe. Sudjeluje kao istraživač na više projekata Ministarstva znanosti, obrazovanja i špor |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 73 <-- 73 --> PDF |
ta, Ministarstva kulture, Hrvatskih šuma d.o.o., Zagrebačke županije i dr. Do sada je u suatorstvu objavio 31 znanstveni rad u domaćim i inozemnim časopisima, te sudjelovao u radu 12 znanstvenih simpozija i kongresa. Član je Istočnoalpsko- dinarskoga društva za istraživanje vegetacije, Hrvatskoga šumarskog društva, Hrvatskoga botaničkog društva i Hrvatskoga biometrijskog društva. Sažetak rada – Područje Dilja dio je brdsko-gorskoga masiva Slavonije koje ima vrlo važno mjesto u florističkoj i vegetacijskoj slici kontinentalnoga dijela Republike Hrvatske. Zahvaljujući svome položaju na granici različitih klimatskih utjecaja na tome se području nalazi veliko bogatstvo i raznolikost flore i vegetacije. Nažalost, biljni svijet Dilja nije do sada u dovoljnoj mjeri istražen i vrednovan. Za potrebe vegetacijskih istraživanja obrađeno je ukupno 279 lokaliteta u različitim šumskim ekosustavima, a floristički podaci prikupljani su i u drugim ekosustavima koji su izravno vezani za šumu. Vegetacija je obrađivana po standardnoj srednjoeuropskoj metodi. Za objektivniju klasifikaciju snimaka korišteno je i 1413 već objavljenih fitocenoloških snimaka odgovarajućih asocijacija Republike Hrvatske, kao i susjednih područja (Slovenija, Mađarska, Vojvodina). Numerička analiza i obrada snimaka provedena je pomoću programskih paketa SYN-TAX, PC-ORD, CANOCO 4.5 i JUICE 6.3. Na 97 lokaliteta na kojima su rađene fitocenološke snimke analizirana je reakcija površinskog sloja tla. Na istraživanom području utvrđeno je ukupno 307 vrsta i podvrsta vaskularnih biljaka. Spektar flornih geoelemenata potvrđuje da se istraživano područje nalazi na razmeđi različitih klimatskih utjecaja i fitogeografskih cjelina. Rezultati ovoga doktorata predstavljaju prvi sustavni popis flore šumskih površina Dilja. Za sve lokalitete određene su točne koordinate te značajke staništa, tako da je za svaku vrstu moguće konstruirati točnu rasprostranjenost i ekološke uvjete u kojima pridolazi. Prilikom klasifikacije, asocijacije u koje su svrstane snimke s istraživanoga područja analizirane su detaljnije te je definirana njihova raščlanjenost na subasocijacije i osnovni sinekološki čimbenici. Snimke s istraživanoga područja svrstane su u sljedeće sintaksone: Orno-Quercetum pubescentis Lathyro-Quercetum petraeae subas. typicum, luzuletosum i quercetosum cerris Festuco drymeiae-Quercetum petraeae subas. typi cum i lathyretosum nigrae Carpino betuli-Quercetum roboris Epimedio-Carpinetum betuli subas. asperuletosum i caricetosum pilosae Vicio oroboidi-Fagetum sylvaticae subas. typicum i caricetosum flaccae Festuco drymeiae-Fagetum subas. luzuletosum i caricetosum pilosae. U radu su definirane biljne zajednice koje pridolaze na istraživanom području. Određen je njihov sociološki karakter, sinsistematski položaj i ekološki čimbenici. Različitost vegetacije Dilja u odnosu na ostale dijelove Slavonskoga gorja uzrokovana je specifičnim, najistočnijim položajem koji donosi utjecaj panonske klime, pa je i ovim istraživanjem utvrđeno veliko učešće termofilnih elemenata u vegetaciji. Zbog razvedenoga reljefa u kojemu se na vrlo malom prostoru izmjenjuju različite matične podloge, dubine tla, ekspozicije i sl., šume Dilja dolaze u finom mozaiku različitih asocijacija i subasocijacija koje se često izmjenjuju i čije granice najčešće nisu oštre. Bukove šume Dilja karakterizira manje učešće ilirskih vrsta, a veće učešće termofilnih vrsta reda Quercetalia pubescentis, u odnosu na odgovarajuće šume Papuka te Požeške i Babje gore. Iako je prisutan mali broj ilirskih vrsta, one u značajnoj mjeri karakteriziraju ove šume, što ih razlikuje od srodnih srednjeeuropskih bukovih šuma. Posebnost šuma Dilja su termofilne bukove šume (subas. Vicio oroboidi-Fagetum caricetosum flaccae) koje se po malom učešću ilirskih elemenata i velikom učešću termofilnih vrsta reda Quercetalia pubescentis razlikuju od ostalih bukovih šuma na širem geografskom prostoru. Asocijacija Festuco drymeiae- Fagetum na istraživanom području dolazi s dvije subasocijacije – luzuletosum koja dolazi fragmentarno i caricetosum pilosae koja je vrlo rasprostranjena i zauzima značajne površine na cijelom istraživanom području. Medunčeve šume su u florističkom smislu najbogatije sastojine na području Dilja. One zauzimaju najtermofilnija staništa, južnih ekspozicija i velikih nagiba. As. Lathyro-Quercetum petraeae prvi put je zabilježena za područje Dilja, te je utvrđeno da se na cijelom istraživanom području razvijaju tipične sastojine i sastojine s cerom. As. Festuco drymeiae-Quercetum petraeae dolazi na malim površinama na istraživanom području. To je acidotermofilna asocijacija koja dolazi na staništima s najmanjim pH vrijednostima. As. Epimedio- Carpinetum betuli je dominantna šumska zajednica u brdskom pojasu istraživanoga područja, a dolazi u dvije subasocijacije – caricetosum pilosae koja obuhvaća najveći dio sastojina i asperuletosum koja se javlja fragmentarno. Šume Dilja bogate su raznovrsnim biljnim svijetom, a broj vrsta je vrlo različit u pojedinim biljnim zajednicama, te se u pravilu povećava s termofilnošću staništa. Rezultati ovih istraživanja pomoći će racionalnijem i uspješnijem gospodarenju šumskim ekosustavima navedenoga područja, a u svrhu očuvanja biološke raznolikosti i osiguranja potrajnoga gospodarenja, uz optimalnu proizvodnju drvne mase. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 74 <-- 74 --> PDF |
Christ.) u dijelu areala. Šumarski list 129(9–10): 475–480. Pandža, M., J. Franjić, Ž. Škvorc, 2005: Weed and ruderal vegetation (Stellarietea mediae R. Tx. et al. ex von Rochow 1951) in the central part of the East Adriatic coast. Periodicum Biologorum 107(3): 361–372. F r a n j i ć , J., Ž. Šk vo rc , K. F i li p ov i ć , I. Vi t a s o vi ć-Ko s ić , 2005: Phytosociological characteristics of Quercus cerris L. forests in East Slavonia (Croatia). Hacquetia 4(2): 27–35. Č a r n i , A., J. F ra n j i ć , U. Šilc, Ž. Š k v o rc, 2005: Floristical, Ecological and Structural Diversity of Vegetation of Forest Fringes of the Northern Croatia Along a Climatic Gradient. Phyton (Horn, Austria) 45(2): 287–303. KNJIGE I ČASOPISI I d žo j ti ć , M., M. K o g e l n i k , J. Fr a nj i ć , Ž. Škvorc, 2006: Hosts and distribution of Vis- cum album L. ssp. album in Croatia and Slovenia. Plant Biosystems 140(1): 50–55. Franjić, J., Ž. Škvorc, A. Čarni, 2006: Rasprostranjenost panonskoga crnog gloga (Crataegus nigra Waldst. et Kit.) u Hrvatskoj i njegov značaj u formiranju vegetacije šumskih rubova. Šumarski list 130(1-2): 3–8. F r a n j i ć , J., Z. L i b e r, Ž. Š k v o rc , M. Id ž o j t i ć , R. Š o š t a r i ć , Z. S t a n č i ć , 2006: Morphological and molecular differentiation of the Croatian populations of Quercus pubescens Willd. (Fagaceae). Acta Societatis Botanicorum Poloniae 75 (2): 123–130. J. Franjić ZAŠTIĆENA PRIRODNA BAŠTINA PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE Zbog obilja vrijednih prirodnih krajolika lociranih na Kvarnerskim otocima, priobalju i gorskom zaleđu, ali i onih kojima je ljudska ruka dala snažan pečat (“neuništivši ih već ih preobrazivši u čudesne ruralne predjele”), Primorsko-goranska županija (7 990 km2 s pravom nosi laskavi pridjev najljepše županije Hrvatske. Njen čelni čovjek, župan Zlatko Komadina u predgovoru knjige, naslova istovjetnog naslovu ovog prikaza, s pravom se pita: tko se (još) na tako malom prostoru na tromeđi Sredozemlja, Panonske nizije i masiva Dinarida može pohvaliti učkastim zvončićem, velebitskom degenijom, smeđim medvjedom, sivim vukom i reintroduciranim risom? Tu iznimnu prirodnu baštinu od tridesetak vrijednih i zaštićenih prirodnih predjela i pojedinačnih dijelova prirode znalački je, dopadljivo i instruktivno, riječju i slikom, predstavio u spomenutoj publikaciji dipl. ing. biologije Marko Randić, stručni djelatnik Županijskog zavoda za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci. Kako je na predstavljanju knjige, zapravo vodiča, pripomenuo ravnatelj Zavoda prof. dr. sc. Mladen Č r n j a r, knjiga ima za cilj ukazati ljubiteljima prirode, ali i onima koji su na putu da to uskoro postanu, svu kompletnost vrednota koje pružaju zaštićena područja ove županije, polazeći od pretpostavke da ono što poznajemo i volimo lakše i savjesnije čuvamo. Uz sažet uvodni prikaz osnovnih prirodnih značajki (geološka podloga, tla, vode, klime, flore, faune, vege tacijsko raščlanjenje) Primorsko-goranske županija (PGŽ) iz poglavlja Zaštita prirode saznajemo da je u PGŽ do sada zaštićeno ukupno trideset i jedno područje, dnosno pojedinačni objekt ukupne površine 276 km2 ili 7,7 % površine županje. Usporedbe radi, Hrvatska ima pod zaštitom 5988 km2 ili 9,4 % teritorija. Prostorno najveće zaštićeno prirodno područje je Park prirode Učka (160 km2 od kojih 50 % pripada Istarskoj županiji) i NP Risnjak (64 km2). Prema ranijoj znatno opširnijoj publikaciji istog nakladnika (Prirodna baština Primorsko-goranske županije, Rijeka 2003.), prostornim planom županije, odnosno gradova i općina predviđa se zaštita od preko 120 prirodnih predjela ili 18 % površine županije. Slijedi pojedinačni opis svih zakonski zaštićenih dijelova prirode, njih, kako rekosmo, ukupno 31, počevši od strogog rezervata Bijelih i Samarskih stijena u Velikoj Kapeli, do spomenika parkovne arhitekture stabala pinije (Pinus pinea) u uvali Žalić kod Malog Lošinja. Svakom od tih zaštićenih prirodnih predjela i/ili pojedinačnom objek tu posvećen je odgovarajući veći ili manji prostor ovisno o njihovoj objektivnoj prirodnoj vrijednosti i značajkama koje posjeduje. Najveći broj stranica (i slika) posvećen je opisu NP Risnjak (13), slijedi Park prirode Učka (8), Bijele i Samarske stijene (6) itd. Uz detaljan opis prirodnih značajki objekta za svaki od njih naznačena je: kategorija zaštite, godina proglašenja, površina, položaj, nadmorska visina s opisom specifičnosti |