DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 68 <-- 68 --> PDF |
čno nastaju mala jezera. Po rubovima se razvijaju trščaci i populacije šaševa i sitova. Travnjački prostori Drežničkog luga ističu se veličinom i bogatstvom flore. Njihov biljni svijet najbolje će se održavati redovitim odvijanjem poljoprivrednih aktivnosti, ponajprije kosidbe barem jednom godišnje. U protivnom, travnjačkih površina iz godine u godinu bit će sve manje, a sve više će se pojavljivati vegetacija šikara i šuma. Tekst i fotografije: Dr. sc. Radovan Kranjčev, prof. STAJNIĆKO I CRNAC POLJE Pogled s velikog mosta u Jezeranama usmjeren prema istoku otkriva nam impresivnu sliku velike udoline i Stajničkog polja, protegnutog oko 3 km uz naselje Stajnicu. Sredinom polja protječe ponornica Jaruga ili Stajnica, koja za većih kiša plavi okolna područja. Polje se u mjesecu lipnju ističe šarolikošću toplih boja, pa se s kojeg okolnog povišenog mjesta stječe dojam velike cvjetne šarene oaze okružene skoro sa svih strana zelenilom šuma i naseljima. Jednako zadivljujuća slika Stajničkog polja je i ona s uzvisina na jugoistočnom dijelu polja uz cestu, koja nas vodi prema naseljima Lipice ili Križpolje. Ovi krajolici ističu se nemirnim reljefom, u kojemu se izdvaja mnogo velikih i malih vrtača, ali s malo vapnenačkih blokova na površini. Cijeli krajolik je zelen, prekriven u najvećoj mjeri prostranim travnjacima sa šarolikom Slika 1. Crnač polje gledano odozgo vegetacijom i bogatom florom. Najveći dio tih travnjačkih površina su livade, koje se redovito kose. Uska moderna prometnica vodi nas u istočni dio Stajničkog polja, a s tih padina možemo promotriti gotovo cijelo naselje Stajnicu smješteno na sjevernom dijelu polja, tj. uz južne padine Male Kapele. To je sjeverozapadno pobrđe Like, gdje se u depresijama nalaze mala polja poput ovog Stajničkog ili susjednog Crnača. S tih uzvisina lijepo se vidi ponornica Jaruga ili Stajnica, koja ponire u više ponora u dnu polja. Na njoj mještani love pastrve, a uz nju se zadržava i nekoliko vrsta ptica močvarica. Mjestimično se ljeskaju veće površine, na kojima se razlila voda za jakih kiša. Slika 2. Jugoistočni dio polja u blizini naselja Crnač Livade Stajničkog polja ističu se bujnom vegetacijom. Na ocjeditim tlima po rubovima polja različite trave dosežu visinu do 1,5 m, pa se kroz te livade u mjesecu lipnju teško prolazi. Na njima prevladava ovsenica pahovka, a mjestimično se plohe plave od cvatova livadne prženice. Na nižim tlima prevladava žabnjak ljutić i livadni klinčić rumenika, pomiješani s mnogim drugim vrstama. Uz naselja velike površine prekriva vegetacija zlatne krabljice i zvinčaca. Mjestimično uz putove po polju i u blizini naselja nazočna je srebrnasta iglica (Geranium argenteum). Ta je vegetacija toliko visoka, da se čovjek ne zamijećuje kada prolazi putem poprijeko polja. Slika 3. Vegetacija uz Jarugu |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 69 <-- 69 --> PDF |
Slika 4. Stajničko polje Na najnižim staništima uz cjevastu trbulju (Oenanthe fistulosa) i žutu peruniku nekoliko vrsta šaševa gradi gustu vegetaciju močvarnog raslinja. Kod Jezerana podno Male Kapele, južno i jugozapadno od ceste Jezerane-Drežnica-Jasenak, leži u smjeru sjeverozapad-jugoistok oko 4 km dugo i pola do jedan kilometar široko Crnač polje. Na nekim dijelovima spomenute ceste isto je vidljivo odozgo u obliku duge i šarene trake, kojom u središnjem dijelu protječe ponornica Jaruga. Uz nju raste mnogo grmolikih vrba, johe i poneki jasen. Na suncu se ljeskaju površine periodičnih jezera. Tada najljepšu sliku pružaju te valovite površine travnjaka u kojima se ističe veliko šarenilo vegetacije, u kojemu prevladavaju tople boje. Samo na malim površinama bliže Jarugi na površinu izbija golo vapnenačko kamenje. Jaruga izvire kod Jezerana, a ponire u više velikih ponora sjeverozapadno pri kraju polja. U vrijeme velikih kiša voda se iz korita prelijeva na susjedna niža staništa, te u tom slučaju duž toka nastaje veći broj jezeraca. Voda tada onemogućava prijelaz preko rječice, ali i prolaz do onih najzapadnijih dijelova. Suhi ostaju samo nešto viši dijelovi polja koje je površinom valovito i blago nagnuto prema sjeverozapadu. Mještani okolnih kuća na Jarugi love obične pastrve. Slika 5. Vegetacija u središnjem dijelu Crnač polja U polje se silazi preko nekoliko prilaznih puteva, od kojih je najvažniji onaj koji počinje u blizini Jezerana sa spomenute ceste i koji prolazi kroz malo mjesto Crnač, te se proteže uzduž polja oko 2 km držeći se njegove istočne i sjeveroistočne strane. Dolaskom u naselje Crnač, po kojemu je i polje dobilo ime, zamijećujemo oko kuća i uz poljske puteve velike sastojine zvinčaca (Bupleurum sp.) i krabljice (Chaerophyllum sp.) koje ponegdje prevladavaju u općoj slici okoliša. Bijela boja krabljice nazočna je i na mnogim zapuštenim površinama oko naselja. Najveće površine u polju prekriva žabnjak ljutić (Ranunculus acris L.) koji naraste do metar visoko, i koji na cijelom polju daje osnovni ton. To je osobito vidljivo u mjesecu lipnju. Uz žabnjak znatne površine prekriva i klinčić rumenika (Lychnis flos cuculi L.) čije boje su pomiješane s ostalim raslinjem. Manje zelene površine na kojima prevladavaju trave s bojadisarskom žućicom (Genista tinctoria L.) pomiješane su s bjelinom visokih ivančica. Poput manjih ili većih otoka bijele se cvatovi gomoljaste končare (Filipendula hexapetala Gilib.) te na nižim položajima prave kon- Slika 6. Jaruga na Stajničkom polju čare (Filipendula ulmaria /L./ Maxim.) koja će zabijeliti površine nešto kasnije. Velika krvara (Sanguisorba officinalis L.) još se jedva nazire u bogatoj zelenoj tratini, baš kao i ilirski procijepak, gorska djetelina i visoka ljubica.. Kako se približavamo sjeverozapadnom dijelu polja Crnač, uz žutu peruniku (Iris pseudacorus L.) već iz daleka zamijećujemo i oveću populaciju sibirske perunike (Iris sibirica L.). Uz korito Jaruge, s obje strane, velike su populacije ljekovitog odoljena (Valeriana officinalis L.) visokih stabljika i velikih kitnjastih, skoro bijelih cvatova. Na tim vlažnim staništima odoljen je ponegdje prevladavajuća biljka. Uz njega na nižim staništima raste visoki obalni šaš. |