DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 63 <-- 63 --> PDF |
GOSPINA PAPUČICA Još davnih pedesetih godina prošloga stoljeća, imao sam priliku upoznati se s prelijepom orhidejom gospinom papučicom (Cypripedium calceolus L.). Bilo je to na južnom Velebitu u okolici nekadašnjeg planinarskog doma na Štirovcu, koji je u vrijeme Domovinskog rata uništen. Krajem VI. i početkom VII. mjeseca nekoliko velikih grmova uz planinsku stazu bilo je okićeno s bezbroj velikih i uglednih cvjetova. Ta me slika nije napuštala sve do današnjih dana, kada sam prije nekoliko godina mogao uživati u njezinoj ljepoti na šumskim staništima u okviru Nacionalnog parka Plitvička jezera, gdje su do danas zabilježena najbrojnija njezina nalazišta, koja se samim svojim zemljopisnim položajem čuvaju i štite sa svim svojim živim naseljem. Gospina papučica smatra se najljepšom europskom orhidejom. Njezina ljepota vezana je uz njezine osobito građene i ugledne cvjetove, čija zlatno žuta donja usna nalikuje ženskoj cipelici. Cvjetovi su krupni. Rastu jedan do dva na približno 50–60 cm visokim stabljikama s dosta listova. Ostali dijelovi ocvijeća su tamno crveno ljubičaste boje, uski i produljeni. Ostruge nema. Cvijet se ističe osobitom prilagodbom za oprašivanje kukcima, jer se ponaša kao mala zamka za Slika 2. Cvijet sitne kukce, vrste iz reda opnokrilaca, koji zbog skliske rubne površine upadnu u unutrašnjost te “cipelice” i tu obave oprašivanje. Biljka obično raste u busenima, s većim brojem stabljika i cvjetova na njima. Podnosi polusjenu i sjenu, te u nas cvate tijekom V. i VI. mjeseca. Njezina nalazišta treba tražiti u gorskim i planinskim područjima Hrvatske, najviše u starim bukovim šumama i miješanim šu- mama bukve i jele. U okviru Nacionalnog parka Plitvička jezera gospina papučica poznata je sa 7–8 mikro lokacija, koje se pomno čuvaju. Stari podaci o nalazištima ove biljke potječu od raznih autora i do danas gotovo niti jedan, osim spomenutog, nije potvrđen niti dokumentiran u novije vrijeme. Tako, primjerice, biljka se spominje za planinu Mrsinj kod Korenice, za okolicu Kupjaka u Gorskom kotaru, za Žumberak, za planinu Kalnik itd. To, međutim, ne znači kako ove biljke više nigdje drugdje nema. Dapače, smatram kako je do danas poznat tek neznatan broj nalazišta u Hrvatskoj. Razlog tomu je nedostatak istraživača i slaba istraženost velikih šumskih područja Gorske Hrvatske. Slika 1. Naselje gospine papučice |