DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 60 <-- 60 --> PDF |
D. Kapec: UTJECAJ INTENZITETA SUŠENJA, MIKRORELJEFA I SAVSKE POPLAVNE VODE Šumarski list br. 9–10, CXXX (2006), 425-443 Glavač, V., 1962: Osnovno fitocenološko raščlanje-M at i ć , J., 1926: Sušenje hrastovih sastojina. Šumarnje nizinskih šuma u Posavini. Šumarski list ski list 1926. Str. 446–448. Zagreb. 86(9–10): 317–329. M at i ć , S., 1989: Intenzitet prorede i njegov utjecaj na J o š ov ec , A., 1924: Sušenje hrastovih sastojina šum-stabilnost, proizvodnost i pomlađivanje sastojiske uprave u Dragancu. Šumarski list XLVIII /12: na hrasta lužnjaka. Glasnik za šumske pokuse 639–642. Zagreb. 25: 261–278. Zagreb. J o š ov ec , A., 1926: Gubar i ostale štetočine. Opažanja Medvedović, J., 1984: Istraživanje vodnog režima u Žutici 1926. Šumarski list 1926: Str. 538–542. staništa u poplavnim šumama između Česme i Zagreb. Lonje u Posavini. Radovi Šumarskog instituta Klepac, D., 1955: Utvrđivanje prirasta po metodi iz-Jastrebarsko XIX /62: 1–71. Zagreb. vrtaka. Šumarski list LXXIX /11–12: 603–621. P i l ar, M., D. S r eb r en o v i ć , F. B u d iš i ć , Z. S e Zagreb. lanec, M. Braun, D. Brundić, 1971: Vodo- Klepac, D., 1985: O sušenju naših šuma. Šumarski privredna problematika Savske doline. Savjetolist CIX /1–2: 61–63. Zagreb. vanje o Posavini: 1–41. Zagreb. Kl ep a c , D., 1987: Metode za određivanje prirasta sasPrpić, B., A. Vranković, Đ. Rauš, S. Matić, tojine. U: Šumarska enciklopedija 3. Str. 70–75. 1979: Ekološke značajke nizinskih šumskih ekoZagreb sistema u svijetlu regulacije rijeke Save. U: Drugi kongres ekologa Jugoslavije, knj. I: 877–897. Klepac, D., 1988: Uređivanje šuma hrasta lužnjaka. Zagreb. U: Glasnik za šumarske pokuse 24: 117–132. Zagreb. Osnova gospodarenja za g. j.”Žutica” 1958–1967. god., Šumsko gospodarstvo “Garjevica” Kutina. Kr i ža n ec , R., 1992: Postotak prirasta kao pokazatelj za sječne zahvate. U: Zbornik radova o Antunu Osnova gospodarenja za g. j.”Žutica” 1968–1977. god., Levakoviću. Str. 125–138. Vinkovci. Šumsko gospodarstvo “Josip Kozarac“, Nova Gradiška. Lukić, N., Ž. Galić, J. Čavlović, 2001: Dendrokronološka analiza debljinskog prirasta lužnja-Osnova gospodarenja za g. j.”Žutica”1978–1987. god., kovih sastojina u šumama Žutica i Opeke. U: Šumsko gospodarstvo “Josip Kozarac“, Nova Gra- Znanost u potrajnom gospodarenju hrvatskim diška. šumama. Str. 435–445. Zagreb. Osnova gospodarenja za g. j.”Žutica” 1988–1997. god., Mahr, K., 1926: Sušenje hrastovih šuma. Šumarski Šumsko gospodarstvo “Josip Kozarac“, Nova Gralist 1926. Str. 188–189. Zagreb. diška. Manojlović, P., 1924: Sušenje hrastovih šuma Šumsko gospodarska osnova za g. j.”Žutica” 1998–2007. (Hrast lužnjak). Šumarski list XLVIII /10: god., Uprave šuma Zagreb, Javno poduzeće za go502– 505. Zagreb. spodarenje šumama “Hrvatske šume”. M an o j l o v i ć, P., 1926: Sadanje stanje hrastovih šuma u Slavoniji. U: Pola stoljeća šumarstva 1876–1926. Str. 372–385. Zagreb. SUMMARY: The paper presents Management Unit “Žutica” through three parts. The first one presents the intensity of dieback pedunculate oak with its influences on all changes into growing stocks through every age class before,during and after the great dieback forest in 1964 and 1965. After the measurement and classification 167 854 m3 snags from its origin places compartments and subcompartments divided at 4 zonas with different intensity of dieback according to the processed data by the application of known method P. Manojlović they were formuleted in tables graphs and were mapped.The research refers maximal dropping of growing stock and areas in younger and middle-aged classes (IV., V., VI.) pedunculate oak under 93 m3 per ha and they completely disappeared from 1068,45 ha forested area(total and partial clearly dieback).The results obtained show 4 forms intensity of diebac named TOTAL DIEBACK (75–100 %), PARTIAL CLEARLY DIEBACK (50–75 %), STRONG THINY DIEBACK (30–50 %) and THINY DIEBACK (15–30 %). |