DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 6     <-- 6 -->        PDF

J. Vukelić, D. Racić i D. Baričević: ŠUMA JELE I CRNOGA GRABA (Ostryo-Abietetum/Fukarek 1963/... Šumarski list br. 9–10, CXXX (2006), 387-397
Slika 1. Rasprostranjenost zajednice Ostryo-Abietetum na istraživanome području
Figure 1 Distribution of the association Ostryo-Abietetum in study area


zaštiti biološke raznolikosti naših šuma te njihovom
ekološkom i socijalnom vrednovanju. Za potpuno razumijevanje
obrađene problematike donosimo kratak pregled
dosadašnjih istraživanja šume jele s crnim grabom.


Na jugoistoku Europe Em (1962) prvi uočava da se
jela javlja u sastavu termofilnih šuma crnoga graba, a
potom Fukarek (1963) otkriva u Crnoj Gori crnograbove
šume u kojima obilno pridolazi i jela. Donosi i
prve dvije fitocenološke snimke ovakvih sastojina, te
ih je opisao kao subasocijaciju jele u kserotermnoj asocijaciji
crnoga graba s jesenskom šašikom (Seslerio-
Ostryetum abietetosum).


U Hrvatskoj su ovakve sastojine prvi puta otkrivene
na Biokovu, u opsegu brdskog pojasa bukve, na nadmorskim
visinama između 850–980 m i to na kontinentalnoj
strani. K u ša n (1955, 1969), K u š a n i K l ap k a
(1964) istražujući biljni pokrov Biokova ustanovljuju da
jela izgrađuje mješovite sastojine s crnim grabom, za
koje smatraju da su poseban oblik reliktnih mediteran


sko-montanskih šuma. Nakon toga Trinajstić (1983)
donosi tri fitocenološke snimke te im pridružuje dvije
od Fukareka (1963) te na osnovi toga opisuje ovu
zajednicu pod imenom Ostryo-Abietetum. Podređuje ju
unutar reda Quercetalia pubescentis svezi Ostryo-Carpinion,
a kao svojstvene uzima vrste Abies alba, Lonicera
alpigena, Aremonia agrimonoides i Pulmonaria
visianii. Takav opis i sistematika prihvatilii su i drugi
autori, da bi 1999 Tr in a j st ić asocijaciju podvrgao
redu Fagetalia unutar razreda Querco-Fagetea, odnosno
da u “sklopu sveze Aremonio-Fagion pripadaju termofilnom
kompleksu obuhvaćenom podsvezom Ostryo-
Fagenion”.


Istu zajednicu istražuje i druga grupa istraživača
(Lovrić i Rac 1987, Rac i Lovrić 1987, Rac,
Lovrić i Sekulić 1988, Rac i Lovrić 1992a i b,
Rac 1995) i u svojim radovima spominju sastojine
jele i crnoga graba, osim na Biokovu, i na području Vinodola,
te na srednjem Velebitu u području Dabarskih