DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 58 <-- 58 --> PDF |
D. Kapec: UTJECAJ INTENZITETA SUŠENJA, MIKRORELJEFA I SAVSKE POPLAVNE VODE Šumarski list br. 9–10, CXXX (2006), 425-443 dodati da je za proizvodnju i transport nafte i plina podzemlje središnje Žutice isprepleteno s oko 300 km cijevi različitih profila, koje podliježu obveznoj izmjeni svakih 10 godina. Dosta je iskopano raznih isplačnih jama. Neke su još aktivne, a neke napuštene. Radi usporedbe i daljnje sudbine šume u budućnosti treba e ukupni ostvareni prihod kroz proteklo računati razdoblje 32 godine bio od proizvedenih količina nafte, naftnog i prirodnog plina i kondenzata za cijeli Pogon Žutica u iznosu od 1,8 milijarde USA dolara. Vrijednost godišnje proizvodnje u 1998. godini iznosila je 18.1 milijuna USA dolara. Procijenjeno je da će zalihe ugljikovodika u Žutici biti potpuno iscrpljene tek oko 2032. godine. Slika 10. Napad gubara na lišće hrasta lužnjaka započeo je 1964 godine istodobno s napuštanjem savske vode u šumu Žuticu kada je došlo do potpune defolijacije svih stabala i pojave sušenja Figure 10 The attack of Gipsy mounth on the leaves of pedunculate oak started together with floods of Sava river in the forest Žutica what was resulting with total defolation of all trees, epidemic dieback and degradation (Foto: D. Kapec) Slika 11–12. Hrastov četnjak kao primarni štetnik napao je krošnje hrasta lužnjaka u šumskom predjelu Oštra u proljeće 1964. godine Figure 11–12 Oak processing moth the crowns of pedunculate oak in the spring of 1964 at the forest region Oštra caused defoliation (Foto: D. Kapec) ZAKLJUČCI - Conclusions 1. Na području g. j . “Žutica” zahvat sušenja hrasta manji. Smanjenje ukupne površine hrasta lužnjaka lužnjaka 1964. i 1965. g. obuhvatio je 167 854 m3 uslijed sušenja iznosi 40 %, dok je od dobnih razreda evidentiranih sušaca, čime je smanjena površina po površini najviše zahvaćen V. dobni razred 48 %, pod hrastom za 1586,11 ha. Hrast se osušio neje-zatim VI. dobni razred 45 % i 44 % IV. dobni razdnoliko na cijeloj površini i prema intenzitetu suše-red. Najveći intenzitet sušenja zabilježen je u IV., V. nja čini 4 temeljna oblika totalno, progalno, jako i VI. dobnom razredu. Drvna zaliha po hektaru u V. proredno i proredno sušenje. Najveća drvna masa dobnom razredu pala je ispod 100 m3/ha čak na sušaca potječe iz IV. i V. dobnog razreda, zbog čega 93,41 m3/ha, čime je stvoren manjak drvne zalihe u je smanjena drvna zaliha u IV. dobnom razredu za dobnim razredima, trajni strukturalni poremećaj i 32 %, a u V dobnom razredu za 38 %, dok je mali stres dotadašnjih sastojina, što je bio uzrok naruše- VI. dobni razred smanjen za 54 % i time postao još nosti čitavog ekosustava. |