DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 57 <-- 57 --> PDF |
D. Kapec: UTJECAJ INTENZITETA SUŠENJA, MIKRORELJEFA I SAVSKE POPLAVNE VODE Šumarski list br. 9–10, CXXX (2006), 425-443 PRIRAST I REALIZIRANI ETAT Porast otvorenosti šumskim cestama gospodarske jedinice Žutica od 1958. do 1998. godine i kretanje razvoja naftnog polja Da bi se dobio što precizniji uvid u sve čimbenike koji su od va žnosti za ovu šumsko gospodarsku jedinicu, a koji su utjecali na ranije opisane pojave u grafikonu broj 18, prikazano je kretanje otvorenosti šume Žutice prometnicama izraže no mjernim jedinicama km/1000 ha kojima izražavamo otvorenost. Pri kaz uzima stanje od 1958. godine kada je na mjestu današnje asfalti rane magistralne ceste kroz sredinu šume bila samo prosjeka, poznata po nazivu “široka prosjeka”, kada Graf 17. Odnos prirasta i realiziranog ukupnog etata od 1958. do 1998. godine je zapadni i istočni dio bio prirodno Graph 17 The volume increment in relation to the total realized etat from 1958 to 1998 Kretanje udjela površina i drvne zalihe po vrstama drveća tijekom razdoblja od 1958. do 1998. godine u gospodarskoj jedinici Žutica Kako su prolazile godine i desetljeća mijenjao se i udio pokrivenosti hrasta lužnjaka u šumi Žutici u odnosu na druge vrste drveća. Primijećuje se iz podataka šumsko-gospodarske osnove da unatoč sušenju 1964. i 1965. g., njegov udio naglo pada na gotovo 45 % i da dalje brzo raste, postiže veću vrijednost 1978. g., iza čega slijedi manji pad 1988. g., a 1998. g. postiže svoj maksimum udjela. U odnosu na druge vrste njegov udio je i dalje dominantan i daleko iznad njemu najbližeg konkurenta poljskog jasena. To da udio poljskog jasena lagano raste, dok johe pada, upućuje na promje nu stanišnih i mikroklimatskih prilika. Stanje brijesta, graba, bukve, ostale tvrde i meke bjelogorice pokazuje nagli pad udjela do mogućnosti potpunog nestanka (brijest i bukva). Iako je hrast dominantan u udjelu drvne zalihe 1968. g., on je vidljivo naglo pao, dok su ostale vrste povećale svoj udio, nakon čega postiže maksimum 1978. g. i vidljivo nastavlja padati, približivši se udjelu iz 1968. godine. Druge vrste slično se ponašaju kao i kod udjela površina. Udjel drvne zalihe jasena stalno raste, johe, brijesta i bukve pada. protočan za poplavne, stagnirajuće i podzemne vode, dok se drvo izvlačilo isključivo konjskom vučom. Tada je otvorenost bila najniža 1,46 km/1 000 ha, da bi zatim počela naglo rasti svakih 10 godina sve više, dostigavši 1998. g. najveći iznos 15,16 km/1 000 ha. Naravno da su se ceste gradile ponajprije za potrebe naftnih bušotina, pa su one svojom gustoćom i prostornim rasporedom neoptimalne za šumarske potrebe, te je ponegdje otvorenost prevelika, a ponegdje nedovoljna. To je još jasnije uočljivo kad se uzme u obzir da je središnji dio Žutice, onaj koji je najmanje stradao od totalnog i progalnog sušenja, poslužio za utemeljenje posebnog Radilišta Žutica za eksploataciju nafte na kojemu je do danas izbušeno ukupno 276 bušotina, od kojih još uvijek radi 160 naftnih, 7 plinskih i 38 utisno-vodnih. Tome treba OTVORENOST -OPENNESS Graf 18. Otvorenost šumskim cestama (km/1000 ha) Graph 18 Openness by forest roads (km/1000 ha) |