DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 56 <-- 56 --> PDF |
D. Kapec: UTJECAJ INTENZITETA SUŠENJA, MIKRORELJEFA I SAVSKE POPLAVNE VODE renju. Uslijed stresa izazvanog sušenjem, poremećaj drvne zalihe tako je bio velik, da još nije postignuta normala. U mlađim dobnim razredima nailazimo na povećavanje preko normale, dok otklon od normale postaje sve veći od razreda do razreda, da bi najveći bio 64 % u VII. dobnom razredu. Istovremeno prikazana distribucija površina po dobnim razredima u grafikonu broj 15 pokazuje veliko pomanjkanje u II., III. i VII. dobnom razredu i višak u IV., V. i VI. dobnom razredu u odnosu na normalno stanje, što je posljedica velikog gubitka površina u korist drugih vrsta. Šumarski list br. 9–10, CXXX (2006), 425-443 Graf 16. Pad i porast drvne zalihe u Žutici Graph 16 Droping and growth of growing stock in Žutica Promjene stanja ukupne površine gospodarske jedinice od 1958. do 1998. godine Ukupna površina gospodarske jedinice mijenjala se nekoliko puta tijekom proteklih 40 godina. Razlozi promjena su u proširenju površine Črnec polja na štetu šume, izgradnja mreže kanala i stvaranje nekih poljoprivrednih površina. U isto vrijeme mijenjala se i obrasla površina, i to tako da se najprije smanjila u razdoblju između 1958–1978. g. zbog čistih sječa u svrhu intenzivnog otvaranja novih naftnih bušotina te izgradnje za njih pristupnih puteva. Trend smanjivanja obrasle površine zaustavljen je 1978. g. od kada do 1998. g. dolazi do povećavanja obraslih površina, jer su mnoge površine bušotina prestale biti aktivne te su ponovno obrasle šumom, a također je pošumljeno i dosta čistina. Promjene stanja ukupne drvne zalihe gospodarske jedinice od 1958. do 1998. godine Ukupna drvna zaliha uslijed sušenja hrasta lužnjaka u Žutici mijenjala se iz godine u godinu. Tu se vidi veličina naglog pada 1968. godine, uglavnom u mlađem III., IV. i V. dobnom razredu zbog izgubljenog hrasta lužnjaka u 1964. i 1965. godini, dok se u ostalim starijim dobnim razredima njegov manjak osjetio u nešto blažem obliku, ali još uvijek je dosta velik da izazove poremećaj i stresni učinak, čije posljedice sastojina ima još i danas nakon 42 godine poslije katastrofalnog sušenja. Porast drvne zalihe najviše se uočava u IV.,V. i VII. dobnom razredu u odnosu na stanje nađeno 1968. godine, što je dobar dokaz i znak poboljšanja, odnosno pojačanog prirasta nakon progaljivanja i prodora svijetla u dijelovima šumskih odjela u kojima je ustanovljeno ranije opisano proredno i jako proredno sušenje, a može se svrstati u svojevrsnu prirodnu regulaciju parametara sastojine potpomognute boljim stručnim tretmanom u šumskom gospodarenju nakon sušenja. Utjecaj šumskog gospodarenja u razdoblju između 1958. i 1998. godine na ukupnu strukturu sastojina u gospodarskoj jedinici Žutica Nakon analize 10-godišnjih prirasta i 10-godišnjih etata kroz razdoblje od 1958. do 1998. g. vidi se iz grafikona broj 17 kako se oprezno koristio prirast i realizirao etat, da bi se postigao napredak u razvoju svih sastojina unutar gospodarske jedinice. Uočljivo je da je kroz svih 40 godina u prvih 30 godina trend korištenja drvne mase,odnosno etat, svako desetljeće bio u opadanju u odnosu na prirast, tj. dosegao je 1978. g. najniži iznos 38 % prirasta i nakon toga je počeo rasti, da bi 1988. g. dosegao veličinu etata iz 1958. g. prije sušenja, ali sada u veličini 64 % prirasta i 1998. još i više 65 % prirasta koji je dosegao veličinu prirasta od 1978. godine. Iz grafikona broj 17 izraženo u drvnoj masi, jasno se vidi strategija opreznog šumskog gospodarenja, koja se sastojala u smanjivanju etata prvih 20 godina (od 1958–1978.) iako je prirast naglo rastao. U 1978. godini nastaje prekretnica i udio etata u prirastu se povećava, dok je rast prirasta počeo oscilirati s manjim razlikama. Kontinuirani rast prirasta do 1978. g. tumači se time što su šume posječene neposredno iza rata ulazile u II. i III. dobni razred, a velika većina šuma u to doba bila je srednjedobna, u naponu snage. S druge strane došlo je i do naglog povećanja mase i prirasta nakon sušenja u odjelima s progalnim sušenjem zbog rjeđeg sklopa i pojave mladih stabala na progalama. |