DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 56     <-- 56 -->        PDF

D. Kapec: UTJECAJ INTENZITETA SUŠENJA, MIKRORELJEFA I SAVSKE POPLAVNE VODE
renju. Uslijed stresa izazvanog
sušenjem, poremećaj drvne zalihe
tako je bio velik, da još nije postignuta
normala. U mlađim dobnim
razredima nailazimo na povećavanje
preko normale, dok otklon
od normale postaje sve veći od razreda
do razreda, da bi najveći bio
64 % u VII. dobnom razredu.


Istovremeno prikazana distribucija
površina po dobnim razredima
u grafikonu broj 15 pokazuje veliko
pomanjkanje u II., III. i VII.
dobnom razredu i višak u IV., V. i


VI. dobnom razredu u odnosu na
normalno stanje, što je posljedica
velikog gubitka površina u korist
drugih vrsta.
Šumarski list br. 9–10, CXXX (2006), 425-443


Graf 16. Pad i porast drvne zalihe u Žutici
Graph 16 Droping and growth of growing stock in Žutica


Promjene stanja ukupne površine gospodarske
jedinice od 1958. do 1998. godine


Ukupna površina gospodarske jedinice mijenjala se
nekoliko puta tijekom proteklih 40 godina. Razlozi
promjena su u proširenju površine Črnec polja na štetu
šume, izgradnja mreže kanala i stvaranje nekih poljoprivrednih
površina.


U isto vrijeme mijenjala se i obrasla površina, i to
tako da se najprije smanjila u razdoblju između
1958–1978. g. zbog čistih sječa u svrhu intenzivnog
otvaranja novih naftnih bušotina te izgradnje za njih
pristupnih puteva. Trend smanjivanja obrasle površine
zaustavljen je 1978. g. od kada do 1998. g. dolazi do
povećavanja obraslih površina, jer su mnoge površine
bušotina prestale biti aktivne te su ponovno obrasle šumom,
a također je pošumljeno i dosta čistina.


Promjene stanja ukupne drvne zalihe gospodarske
jedinice od 1958. do 1998. godine


Ukupna drvna zaliha uslijed sušenja hrasta lužnjaka
u Žutici mijenjala se iz godine u godinu. Tu se vidi veličina
naglog pada 1968. godine, uglavnom u mlađem
III., IV. i V. dobnom razredu zbog izgubljenog hrasta
lužnjaka u 1964. i 1965. godini, dok se u ostalim starijim
dobnim razredima njegov manjak osjetio u nešto
blažem obliku, ali još uvijek je dosta velik da izazove
poremećaj i stresni učinak, čije posljedice sastojina
ima još i danas nakon 42 godine poslije katastrofalnog
sušenja. Porast drvne zalihe najviše se uočava u IV.,V. i


VII. dobnom razredu u odnosu na stanje nađeno 1968.
godine, što je dobar dokaz i znak poboljšanja, odnosno
pojačanog prirasta nakon progaljivanja i prodora svijetla
u dijelovima šumskih odjela u kojima je ustanovljeno
ranije opisano proredno i jako proredno sušenje,
a može se svrstati u svojevrsnu prirodnu regulaciju parametara
sastojine potpomognute boljim stručnim tretmanom
u šumskom gospodarenju nakon sušenja.


Utjecaj šumskog gospodarenja u razdoblju između
1958. i 1998. godine na ukupnu strukturu sastojina
u gospodarskoj jedinici Žutica


Nakon analize 10-godišnjih prirasta i 10-godišnjih
etata kroz razdoblje od 1958. do 1998. g. vidi se iz grafikona
broj 17 kako se oprezno koristio prirast i realizirao
etat, da bi se postigao napredak u razvoju svih sastojina
unutar gospodarske jedinice. Uočljivo je da je
kroz svih 40 godina u prvih 30 godina trend korištenja
drvne mase,odnosno etat, svako desetljeće bio u opadanju
u odnosu na prirast, tj. dosegao je 1978. g. najniži
iznos 38 % prirasta i nakon toga je počeo rasti, da bi
1988. g. dosegao veličinu etata iz 1958. g. prije sušenja,
ali sada u veličini 64 % prirasta i 1998. još i više 65 %
prirasta koji je dosegao veličinu prirasta od 1978. godine.
Iz grafikona broj 17 izraženo u drvnoj masi, jasno
se vidi strategija opreznog šumskog gospodarenja, koja
se sastojala u smanjivanju etata prvih 20 godina (od
1958–1978.) iako je prirast naglo rastao. U 1978. godini
nastaje prekretnica i udio etata u prirastu se povećava,
dok je rast prirasta počeo oscilirati s manjim razlikama.
Kontinuirani rast prirasta do 1978. g. tumači se
time što su šume posječene neposredno iza rata ulazile
u II. i III. dobni razred, a velika većina šuma u to doba
bila je srednjedobna, u naponu snage. S druge strane
došlo je i do naglog povećanja mase i prirasta nakon sušenja
u odjelima s progalnim sušenjem zbog rjeđeg
sklopa i pojave mladih stabala na progalama.