DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 55     <-- 55 -->        PDF

D. Kapec: UTJECAJ INTENZITETA SUŠENJA, MIKRORELJEFA I SAVSKE POPLAVNE VODE Šumarski list br. 9–10, CXXX (2006), 425-443
Slika 8. Odjel 104 u zoni sušenja hrasta intenziteta 100 % uz slojnicu
98,00 m nad. visine nakon sječe sušaca 1966 godine


Figure 8 Compartment 104 in zonadieback of pedunculate oak
trees intenzity 100 % near contour line 98,00 m above the
sea level 1966 after desication and felling


(Foto: D. Kapec)


strane preko šumskog predjela Žalkovo i Carev bok,


sv
svsve
ee d
ddo
oo magistraln
magistralnmagistralne
ee cest
cestceste
ee kro
krokroz
zz Žuticu
ŽuticuŽuticu,
,, gdj
gdjgdje
ee se u početku
zadržao. Taj val prouzročio je i druge pojave kao naglo
bujanje također punih pritoka Lonje, Črnca i
ii Lonjice.


i


Drugi vodeni val je došao sa zapada i preko Breških
šuma, prodro prema postojećoj cesti koja tako veliku
vodenu masu nije mogla zadržati i voda je prešla cestu
na mjestu 3 km od autoputa, kod odjela 100 na koti
98,36 m nadmorske visine i razlila se po okolnim depresijama,
potopivši sve niže predjele na svom putu
preko Šumarka za Česmu. Savska ispuštena voda stigla
je u šumu u noći između 26. i 27. listopada 1964. g.
i tamo se zadržala do 29. listopada, kada je zabilježeno
njeno prvo povlačenje, a nakon 14 dana nastala je normalna
situacija. Predjeli koji su tako duže bili pod
vodom nisu nikada ranije bili poplavljeni. Na slikama
7, 8 i 9 prikazane su originalne fotografije
dolazaka i potapanja vodnih
valova savske vode, iza kojih su kasnije
nastupila totalna sušenja koja
su zahvatila iste šumske predjele s
odjelima kroz koje je ta voda tekla.
Pravci i koridori protoka savske
vode kroz šumu poklapaju se oblicima
i poretkom središta totalnih sušenja
i prikazanih zona sušenja hrasta
lužnjaka, što se vidi iz karte broj
1, te predstavljaju jedan od temeljnih
uzroka takvog oblika sušenja. U
kombinaciji s tadašnjim mikroreljefom,
gdje god je bila dostupna savska
poplavna voda, do nadmorske
visine 98,36 m, tamo je zabilježeno
totalno sušenje. Zbog toga je na
karti broj 1 ucrtana slojnica mikroreljefa
98,00 m, koja se na terenu


Slika 9. Potpuno sušenje hrasta lužnjaka na velikoj površini u šumskom
predjelu Žuti breg
Figure 9 Total dieback trees of pedunculate oak on the great area
in the forest region Žuti Breg
(Foto: D. Kapec)


šumskih odjela srednje Žutice nedostupnih savskoj
vodi. Radnička nastamba smještena je izvan zone totalnog
sušenja, a izgrađena u središnjem dijelu Žutice, s
okolnim odjelima nije bila dostupna savskoj vodi, jer
njezina kota iznosi 102,00 m nadmorske visine.


Usporedba stanja drvne zalihe i površine hrasta
lužnjaka neposredno prije sušenja, poslije sušenja
sa sadašnjim stanjem i normalom po dobnim razredima


Iz grafičkog prikaza broj 14 i 16 koji je sastavljen
od podataka šumsko-gospodarskih osnova, drvna zaliha
po hektaru nakon sušenja naglo je pala u svim dobnim
razredima. Ipak podaci iz 1998. godine pokazuju
značajan oporavak u svim dobnim razredima, što bi se
moglo pripisati povećanom prirastu i boljem gospoda


podudara s granicom totalnog suše-Graf 15. Površina dobnih razreda hrasta lužnjaka u G. J. Žutica
nja hrasta lužnjaka i izdvaja cjelinu Graph 15 Age classes area of pedunculate oak in Žutica forest before, after drying and today