DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 5     <-- 5 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 9–10, CXXX (2006), 387-397


UDK 630* 188 (001)


ŠUMA JELE I CRNOGA GRABA (Ostryo-Abietetum/Fukarek 1963/
Trinajstić 1983) U VINODOLSKOM ZALEĐU*


PHYTOCOENOSIS OF SILVER FIR AND HOP HORNBEAM (Ostryo-Abietetum/
Fukarek 1963/Trinajstić 1983) IN THE HINTERLAND OF VINODOL


Joso VUKELIĆ1, Davor RACIĆ2 i Dario BARIČEVIĆ1


SAŽETAK: U radu se fitocenološki analiziraju mješovite sastojine jele i
crnoga graba (Ostryo-Abietetum/Fukarek 1963/Trinajstić 1983) u vinodolskom
zaleđu. Iako su već istraživane (Rac 1995) u fitocenološkom smislu je
izostala cjelovita analiza i usporedba s ostalim područjima Hrvatske.
Zajednica je predstavljena s deset snimaka načinjenih u očuvanijim i suvislijim
kompleksima na približno 250 ha njezina rasprostranjenja i nadmorskim
visinama od 700 do 900 m. Ukupno su registrirane 84 vrste, prosječno po
snimci 41, a njihova sociološka pripadnost relativno je složena, što su pokazala
i prijašnja istraživanja na Biokovu (Tr i na j s t i ć 1983, 1987). U odnosu
na biokovske sastojine zabilježene su 54 nove vrste, a izostaje 46, među njima
Pulmonaria visianii i Lonicera alpigena izdvojene kao svojstvene vrste asocijacije.
U sloju drveća dominira Abies alba, podstojno i Ostrya carpinifolia, a
u sloju grmlja pridolaze 34 vrste, bujnošću dominiraju one termofilne svojstvene
za red Quercetalia pubescentis. U sloju prizemnog rašća prevladavaju
mezofilne vrste reda Fagetalia i sveze Aremonio-Fagion i termofilna vrsta
Sesleria autumnalis. Također je za vinodolske sastojine specifičan pridolazak
hrasta kitnjaka i nekih drugih vrsta slabije izražene socijalne pripadnosti i
mezofilnoga karaktera.


Sastojine zajednice Ostryo-Abietetum su uglavnom zaštitne panjače trajno
otvorenog sklopa i obrasta uglavnom oko 50 %.


K l j u č n e r i j e č i : Ostryo-Abietetum, vinodolsko zaleđe, florni sastav,
ekološki uvjeti.


UVOD – Introduction
Termofilna šuma obične jele i crnoga graba (Ostryo-a manje se posvetila pozornost rasprostranjenosti, staniAbietetum/
Fukarek 1963/Trinajstić 1983) zanimljiva je štu i građi zajednice. Objavljeno je tek pet fitocenološšumska
zajednica koja nije dovoljno istražena i analizikih
snimka iz Hrvatske s Biokova (Trinajstić 1983,
rana u stručnoj literaturi. Više se raspravljalo o takso-1987) što uz dva iz Crne Gore (Fukarek 1963) nije
nomskom statusu jele u toj zajednici (Fukarek 1964, dovoljno za njeno poznavanje. Zbog toga smo ju u vinoBertović
i Lovrić 1987, Borzan, Lovrić i Rac dolskom zaleđu istraživali prvi puta 2000. godine (R a1992,
Rac, Lovrić i Sekulić 1988, Rac i Lovrić cić 2001) i drugi puta 2005. na približno 250 ha i pred1992a
i b, Šol j a n 1986-87, 1990, Trina jst i ć 1999), stavljamo ju s deset fitocenoloških snimaka (slika 1).
Temeljni zadaci naših istraživanja bili su utvrditi


Članak predstavlja proširenu i nadopunjenu verziju rada preda


njen florni sastav, sistematsku pripadnost, sinekološke


noga u tisak za časopis – “Periodicum biologorum” na englesko


me jeziku uvjete rasta, područje rasprostranjenosti i usporediti


Prof. dr. sc. Joso Vukelić, doc. dr. sc. Dario Baričević, florni sastav sastojina na Biokovu i u zaleđu Vinodola.


Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,


Pri tomu smo nastojali istraživanja interpretirati tako da


HR-10000 Zagreb, Svetošimunska 25
Dipl. ing. Davor Racić, HŠ UŠP Senj, HR-3270 Senj, N. Suzana se mogu primijeniti u šumarskoj praksi, u proučavanju i




ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 6     <-- 6 -->        PDF

J. Vukelić, D. Racić i D. Baričević: ŠUMA JELE I CRNOGA GRABA (Ostryo-Abietetum/Fukarek 1963/... Šumarski list br. 9–10, CXXX (2006), 387-397
Slika 1. Rasprostranjenost zajednice Ostryo-Abietetum na istraživanome području
Figure 1 Distribution of the association Ostryo-Abietetum in study area


zaštiti biološke raznolikosti naših šuma te njihovom
ekološkom i socijalnom vrednovanju. Za potpuno razumijevanje
obrađene problematike donosimo kratak pregled
dosadašnjih istraživanja šume jele s crnim grabom.


Na jugoistoku Europe Em (1962) prvi uočava da se
jela javlja u sastavu termofilnih šuma crnoga graba, a
potom Fukarek (1963) otkriva u Crnoj Gori crnograbove
šume u kojima obilno pridolazi i jela. Donosi i
prve dvije fitocenološke snimke ovakvih sastojina, te
ih je opisao kao subasocijaciju jele u kserotermnoj asocijaciji
crnoga graba s jesenskom šašikom (Seslerio-
Ostryetum abietetosum).


U Hrvatskoj su ovakve sastojine prvi puta otkrivene
na Biokovu, u opsegu brdskog pojasa bukve, na nadmorskim
visinama između 850–980 m i to na kontinentalnoj
strani. K u ša n (1955, 1969), K u š a n i K l ap k a
(1964) istražujući biljni pokrov Biokova ustanovljuju da
jela izgrađuje mješovite sastojine s crnim grabom, za
koje smatraju da su poseban oblik reliktnih mediteran


sko-montanskih šuma. Nakon toga Trinajstić (1983)
donosi tri fitocenološke snimke te im pridružuje dvije
od Fukareka (1963) te na osnovi toga opisuje ovu
zajednicu pod imenom Ostryo-Abietetum. Podređuje ju
unutar reda Quercetalia pubescentis svezi Ostryo-Carpinion,
a kao svojstvene uzima vrste Abies alba, Lonicera
alpigena, Aremonia agrimonoides i Pulmonaria
visianii. Takav opis i sistematika prihvatilii su i drugi
autori, da bi 1999 Tr in a j st ić asocijaciju podvrgao
redu Fagetalia unutar razreda Querco-Fagetea, odnosno
da u “sklopu sveze Aremonio-Fagion pripadaju termofilnom
kompleksu obuhvaćenom podsvezom Ostryo-
Fagenion”.


Istu zajednicu istražuje i druga grupa istraživača
(Lovrić i Rac 1987, Rac i Lovrić 1987, Rac,
Lovrić i Sekulić 1988, Rac i Lovrić 1992a i b,
Rac 1995) i u svojim radovima spominju sastojine
jele i crnoga graba, osim na Biokovu, i na području Vinodola,
te na srednjem Velebitu u području Dabarskih




ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 7     <-- 7 -->        PDF

J. Vukelić, D. Racić i D. Baričević: ŠUMA JELE I CRNOGA GRABA (Ostryo-Abietetum/Fukarek 1963/... Šumarski list br. 9–10, CXXX (2006), 387-397
kukova i na planini Poštak kod Knina. Oni ovakve sasčju
Dinarida od Slovenije do Makedonije, ali i da nije
tojine nazivaju imenom Ostryo-Abietetum pardei bilo njihovog sustavnog proučavanja niti na razini Hr(
Kušan 1964) Lovrić 1975, smatrajući da se tu radi vatske, pa vrlo malo znamo o flornom sastavu i o ras


o posebnoj, na sušu otpornoj, “jadranskoj crnoj jeli” – prostranjenju ove šumske fitocenoze.
Abies pardei Gaussen, a sastojine zajednice s crnim Istovremeno mnogo se više raspravljalo o taksograbom
imaju drugu sistematiku, florni sastav i svojnomskoj
problematici jele koja raste u termofilnoj zastvene
vrste. jednici s crnim grabom. Stajališta su različita, no to


Iz svega navedenoga možemo zaključiti da su ter-nije predmet ovih istraživanja, pa upućujemo na radomofilne
jelove sastojine bile uočene na čitavom podru-ve iz literaturnog popisa.


METODA ISTRAŽIVANJA Research method


Istraživanja šumske zajednice učinjena su po kla-nosociološka pripadnost i biološki oblik vrsta prema
sičnim načelima ciriško-monpelješke škole (Braun-poznatim radovima koji se u tu svrhu koriste. Fitoceno-
Blanquet 1964). Fitocenološki je snimljeno deset loška nomenklatura usklađena je s važećim pravilima i
tipičnih ploha (tablica 1), provedena je sintetska razraliteraturom
(Marinček i dr. 1993, Weber, Morada,
uspoređene sastojine na Biokovu i vinodolskom za-v ec i Th e u r il l a t 2000), a u prikazu ili citiranju
leđu i doneseni relevantni zaključci. Biljna nomenkla-istraživanja drugih autora navedena je nomenklatura iz


i r
tura usklađena je prema E h r e n d orfe r u (1973), bilj-originalnih radova.


je


Tablica 1. Florni sastav asocijacije O stryo-Abiet ztum
Table 1 Floral composition of the association Ostryo-Abietetum


As. Ostryo-Abietetum ( Fukarek 1963) Trinajstić 1983
Gosp. jedinica - Management unit: Planina Treskavac Planina Drivetiik
Odjel/odsjek


Compartment/subcompart:


Nadmorska visina - Altitude (m): 810 760 730 755 800 760 780 800 860 790


Izloženost - Exposition: W O NO S NO -SW SW W N


Nagib - Inclination (grade): 30° 30° 30° 10° 40° 0° 20° 10° 10° 10°


Pokrovnost - Covering (%): A: 70 60 50 80 80 80 70 50 60 60


B: 30 60 40 30 40 30 40 40 60 60
90 80 70 80 90 60 70 60 80 80
Površina snimka - Area (m/2): 400 400 400 400 400 400 400 400 400 400
Datum snimanja


C:
IV-VI, 2000, 200 5


ate of recording:
Broj snimke -1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Stupanj udjela
The number of samples: Presence class
Ostryo-Fagenion and Aremonio
Fagion species
Rhamnus fallax B . . . +.2 + . +.3 1.2 +.3 + Ilf-Č V
Cyclamen purpurascens C 1.2 +.3 +.3 + +.3 + + 3 + +.3 + Č-i .
Calamintha grandiflora + + + +.4 + +.2 . + + +.2 V" .
Aremonia agrimonoides 1.2 1.3 . 1.3 1.3 + + 4 . +.3 +.2 iv"-Č III
Erythronium dens-canis 1.1 +.3 +.3 . . +.3 . . . +.3 Ilf-Č I
Dentaria enneaphyllos . . . . . . . + +.3 . .


r


Primula vulgaris . + + . . . . . . . .


r


Dentaria polyphylla . . . . . . . . + . I .


Rhamnus fallax . I


Fagetalia species


Acer pseudoplatanus A + . + + . . . . + . If I


+-1


Tilia cordata . . . . . . . 1.2 . + .


I


Fagus sylvatica + . . . . . . + . . I


r


Laburnum alpinum + . . . + . . . . . I .


Acer pseudoplatanus B 1.1 1.1 . + + 1.2 + + + + Č-i I


Rosa pendulina + sp. + + + +.2 . + + . + . IV" II


389




ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 8     <-- 8 -->        PDF

J. Vukelić, D. Racić i D. Baričević: ŠUMA JELE I CRNOGA GRABA (Ostryo-Abietetum/Fukarek 1963/... Šumarski list br. 9–10, CXXX (2006), 387-397
Tilia cordata
Daphne mezereum
Acer platanoides
Fagus sylvatica
Laburnum alpinum
Euonymus europaea
Sambucus nigra
Ribes uva-crispa
Ulmus glabra
Fraxinus excelsior
Euonymus latifoUa
Lonicera alpigena
Lamiastrum galeobdolon
Geranium robertianum
Symphytum tuberosum
Mercurialis perennis
Polygonatum multiflorum
Lathyrus vernus
Asarum europaeum


Galium odoratum
Fagus sylvatica
Euphorbia amygdaloides


Carex digitata


Acer pseudoplatanus


Salvia glutinosa


Dryopteris filix mas


Mycelis muralis
Melica uniflora
Myosotis alpestris


Brachypodium sylvaticum
Ostryo-Carpinion and
Quercetalia pubescentis species


Ostrya carpinifolia


Acer monspessulanum


Fraxinus ornus


Sorbus aria


Prunus mahaleb
Ostrya carpinifolia
Fraxinus ornus
Euonymus verrucosa


Acer monspessulanum
Sorbus aria
Cornus mas


Prunus mahaleb
Juniperus oxycedrus


Spiraea oblongifolia


Sesleria autumnalis
Peucedanum oreoselinum
Tanacetum corymbosum
Arabis turrita


Asparagus tenuifolius


Mellitis melissophyllum
Mercurialis ovata
Fraxinus ornus
Aristolochia pallida


C


A


B


C


.


+


.
.


+


.
.


+


.


+


.


+
+
1.2
+
+.2
+


.


+
+


.
.


+
+


.


+
+


.
.


1.1
2.1
+
+
+
+


.
.


4.5
+
+
.


+


.


+


.
.


+


.


+


+


.
.
.
.
.
.
.


2.2


.
.
+.3


.


2.2


.


.


+


.
.
.
.
.


3.3


1.2
+
.


3.3
2.2
+
+
+.2


.


.


.


4.5
+
+
.


+
+
+.2


.


+


+


.
.
.
.
.
.
.
.
.
.


+


+


.


.


.


1 1


.


+


+


.


+


+


.


.


3.3
+
+.2
+
3.3
+
+
+
1.2
+
.


+.3


4.4
+
+
+
+
+


.


1.2


.


+.2
+
+
+
+
+
+


.


+


.
.


+


.


+.3
+
+


.
.


+.3


.
.


+


.
.
.


3.2


.


+


.


2.2
1.2
+
+
+
+


.
.


5.5
+
+
+
.
.
.
.
.


+.2
+
+
+
+.3


.


.


+


.


+


.


+.4


.


+


+


+


.
.
+.3


.


.


+


.


.


.


+.2
+.2


.


+


3.3
1.2
+
+
+


.


.


.


4.5
+
+
.


+


+


.


.


.


+
+.2
+
+


.


+


+


.


+


.


.


+
+.4
+


.


+


.
.
.
.
.
.
.
.


+


+.3


.


.


+.2


2.3
+
+.2
+
.


.


+


.


3.4
+
.


+


.
.
.
.
.


+


+


+


.


.


+


+


+


.


+


.


+.4
+


.


+


.


+ 2
.
.
.
.
.
.
.


3.3


.


.


.


+
+
+
+
+


.


+


.


3.5


.


+


.


+


+


.


.


.


+


+


.


.


+


.
.
.
.
.


+


+
+.4
+
+.3
+


.


+.3


.


.


+


.
.
.
.


+.3


.


.


.


+.3


+


+


1.3
+
.


.


.


3.4
+
.
.
.
.
.
.
.


1.1
+
+
.


.


.


+


.
.
.
.


+


+


.
.
.
.


+


.


.


+


.
.
.
.


3.3
+
+
+
.


+.4


1.1
+
+
.


.


.


3.5
+
.


+


.
.
.
.
.


.
.
.


+


.


+


.


+
+


.
.


1.3
+.3
+
+
+
+.3
+
.


+
+


.
.
.
.


2.2


.


1.2
+
1.3
1.4
+
+
+


.
.
.


3.4
+
+
+
.
.
.
.
.


iv"-Č
IV"
iir
iir


ir


It
It
It
It
It


t


.


Č-2


IV"
iv"-Č
Ilf-Č


iir


It´
It
It
It
It
It


t


I
I
.
.
.
.


y.-3


lit´
lit´


III+


.


v"-Č


v"-2
v"-i
v"-i
v"-i


ir


t
t


.


Č3-5


V"
IV"
III"
III"
II"
I"


+-1


II"


.
.
.
.
.
.
I
.
.
.
I
I
.
.


II


.
.
.
.
.
.
.
.
I
.


III
IV
II
II


I


V


.


.


II


I


IV
V


I
IV
III


I
.
I
I


III


.
.
.
.
.
I
.
.




ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 9     <-- 9 -->        PDF

J. Vukelić, D. Racić i D. Baričević: ŠUMA JELE I CRNOGA GRABA (Ostryo-Abietetum/Fukarek 1963/... Šumarski list br. 9–10, CXXX (2006), 387-397
Trifolium rubens


Potentilla micrantha


Geranium sanguineum


Vincetoxicum hirundinaria
Viola alba
Teucrium chamaedrys
Querco-Fagetea species
Acer campestre


Lonicera xylosteum
Corylus avellana


Clematis vitalba
Acer campestre


Berberis vulgaris


Anemone nemorosa


Convallaria majalis


Hedera helix


Hepatica nobilis


Viola reichenbachiana


Lilium cattaniae


Ostale vrste
Abies alba


Quercus petraea


Populus tremula


Sorbus aucuparia


Abies alba


Sorbus aucuparia
Quercus petraea
Crataegus monogyna
Rhamnus cathartica
Frangula rupestris


Populus tremula


Juniperus sabina
Moehringia muscosa
Asplenium trichomanes


Abies alba
Geranium macrorrhizum


Rubus idaeus


Veratrum album


Prenanthes purpurea
Heracleum sphondylUum
Senecio fuchsii
Corydalis ochroleuca
Fragaria vesca
Galium mollugo
Peltaria alUacea
Cymbalaria muralis


Sedum maximum


Pofypodium vulgare
Stachys officinalis


Urtica dioica
Primula veris


Ceterach offlcinarum
Hieracium sylvaticum
Cerastium glomeratum
Thymus serpyllum


. . + . . . . . . . r
.
.
.
.
.
A . . . . + . . . . . I
B 1.2 +.3 +.3 + + + + 1.3 1.2 . Č-1
+ + + . + + + + + + V"
+ + . + + . . . + + iir
+
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
+
+
.
.
.
.
.
. rI
C 3.2 1.2 2.2 1.3 +.3 +.4 +.3 + +.3 +.3 Č-3
+ +.2 +.2 +.2 1.4 + +.2 +.3 . +.3 Č-1
. +.3 +.3 + +.4 + + . + + V"
2.2 1.3 1.3 . +.3 . +.2 + 1.4 . IV"´
. . + . . . + . + . ir
A 3.1 2.1 2.2 3.1 5.2 4.2 3.4 2.3 3.1 2.3 y2-5
1.1 + 1.2 2.1 + . 1.2 . + + IV"´
. . . . . . . + . + r
B 1.1 3.2 2.2 2.2 2.2 +.2 1.3 + 3.4 3.3 Č-3
+ + . + +.2 + . + + . IV"
. + + + + . + . . . III"
. . . . . . + + . . I"
. + . . +.2 . . . . . I"
. . + . . . + . . . I"
. . . . . . . + . . I"
.
C + + + + + + +.4 + + + V"
+ + + . + + +.4 . . . III"
+ +.2 +.3 . . . +.3 . . . II"
+ . . + + . . . + 3 II"
+ + . + + . . . . . II"
+ + . . + . . . + . II"
+ + . . + . + . . . II"
+ . . . . . + . + + II"
. + . . . . . + + + II"
. +.3 . . . + 3 . +.4 . . II"
. + . +.4 . + . . . II"
. . . + + + . . . . II"
. . . . . . +.2 +.2 . . I"
. . . . . . +.2 + . . I"
. . + 3 . . . . . . . I"
. . + . . . . . . . I"
. . + . . . . . . . I"
. . . . . . . . . . I"
.
.
.
.
.


I


II


I
I
I
I


.


IV


.
.
.
.
.
.
.
.


II


I


V


.


.


I


III


I
.
.
.
.
I
I
.


II


I


IV


II


.
.
.
.
.


IV


I
.
.
.
.
.
.


IV


III
II
II
II


391




ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 10     <-- 10 -->        PDF

J. Vukelić, D. Racić i D. Baričević: ŠUMA JELE I CRNOGA GRABA (Ostryo-Abietetum/Fukarek 1963/... Šumarski list br. 9–10, CXXX (2006), 387-397
Pulmonaria vissiani .
Veronica officinalis .
Lotus corniculatus .
Rorippa lippizensis . II
Asperula scutellaris . I
Geranium lucidum . I
Bromus ramosus . I
Poa alpina . I
Koeleria splendens . I
Arrhenatherum elatius . I
Festuca heterophylla . I
Asperula aristata . I
Muscari comosum . I
Bromus erectus . I
Satureja subspicata . I
Poa bulbosa . I
Tulipa sylvestris . I
Sanguisorba minor . I
Luzula campestris . I
Carex montana . I
Bunium montanum . I
Dorycnium pentaphyllum . I
Satureja montana . I
Euphorbia cyparissias . I
Arabis muralis . I
Veronica austriaca . I
Sedum ohroleucum . I


Kratice - Symbols
A Drveće - Trees
B Grmlje - Shrubs
C Prizemno rašće - Undergrowth


REZULTATI ISTRAŽIVANJA – Research results
Rasprostranjenost zajednice.
Šuma jele i crnoga graba rasprostranjena
je mozaično i na malim površinama
(slika 2) na nižem jugozapadnom
dijelu primorskog gorskog
grebena nad Vinodolskom dolinom
unutar tri gospodarske jedinice:
“Planina”, “Drivenik” i “Treskavac”
i manji fragment kod Breza
u gospodarskoj jedinici “Ričičko
bilo”. Najljepše i najveće sastojine
nalaze se u predjelu Kolomajska,
nešto manji po površini, ali zato
najočuvaniji dio nalazi se na jugoistočnim
obroncima Treskavca iznad
Lukova, u odjelu 33. gospodarske
jedinice “Treskavac”.


Može se pretpostaviti da je zajednica
bila zastupljenija u prošlosti
i njen se areal smanjio, što zbog


Slika 2. Šuma jele i crnoga graba pod vrhom Rožena
velikog antropogenog utjecaja, što Figure 2 Phytocoenosis of silver fir and hop hornbeam under the Rožena peak




ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 11     <-- 11 -->        PDF

J. Vukelić, D. Racić i D. Baričević: ŠUMA JELE I CRNOGA GRABA (Ostryo-Abietetum/Fukarek 1963/... Šumarski list br. 9–10, CXXX (2006), 387-397
zbog prirodne sukcesije. Stoljetni antropogeni utjecaji
mogu se dobro uočiti na primorskom gorskom grebenu.
Tek je zadnjih 50-tak godina došlo do djelomičnog
oporavka šumske vegetacije, pa čak i u samoj Vinodolskoj
dolini. Lorenz (1860) navodi da je veći dio šuma
stradao masovnim sječama u razdoblju od 1810. do
1813. od lokalnog stanovništva.


Stanište. Na području Vinodola zajednica Ostryo-
Abietetum dolazi na vrtačastim platoima izgrađenim od
masivnih mezozojskih vapnenačko-dolomitnih blokova
ispresjecanih dubokim škrapama i pukotinama, na
nadmorskim visinama od 780 (700) – 860 ( 900) m. To
su plitki dolci i uvale s inklinacijama u prosjeku oko
20°, pa se zbog toga mikroklimatski čimbenici znatno
razlikuju od otvorenijih prisojnih terena na kojima
uglavnom dolazi šuma bukve i jesenske šašike ili na
nižim područjima medunca i crnoga graba. Osnovno je
da relativno mala nadmorska visina i velika blizina
morske obale daju ovim sastojinama termofilni karakter.
Ljeta su topla, ali bez izrazito sušnog razdoblja, a
ako ga ima on je kratak. Prema interpolacijama Raca
(1995) zajednica na istraživanom području ima srednji
minimum od 0 °C u siječnju i veljači, a max. 18 °C u
srpnju i kolovozu. Srednja max. srpanjska temp. iznosi
25 °C, a srednja godišnja temp. 11 °C uz godišnju amplitudu
od 19 °C. Srednja mjesečna količina oborina
najniža je s 95 mm u srpnju i kolovozu, a najviša 287,
275 i 275 u listopadu, studenom i prosincu, pri čemu je
ukupna srednja godišnja količina oborina 2200 mm, sa
slabim proljetnim minimumima od 135 mm u veljači.


Po edafskim karakteristikama ta zajednica je globalno
slična zajednici Calamagrostio-Abietetum i raste
na različitim tlima. U pukotinama stijena gdje se nagomilala
duboka naslaga tla i gdje je već došlo do ispiranja
karbonata nalazimo smeđa lesivirana tla, na drugim
lokalitetima tipična smeđa tla na vapnencu, rjeđe na
dolomitnim podlogama rendzine, a mjestimično se ističu
stjenovite podloge bez naslaga tla. Rezultat takvih
odnosa su raznolike edafske prilike, što ima za posljedicu
miješanje biljnih vrsta različitih zahtjeva po pitanju
kemijskog sastava i reakcije tla.


Florni sastav i vegetacijska struktura. Florni sastav
šume jele i crnoga graba prikazan je u tablici 1. na
temelju 10 fitocenoloških snimaka u kojima su registrirane
84 vrste. Najviše vrsta zabilježeno je u snimci 7 i
to 48 vrsta, a najmanje u snimci 9 i to 37. Prosječni broj
vrsta po snimci iznosi 41.


Glavno obilježje zajednici u sloju drveća daje Abies
alba koja se nalazi u dominantnoj etaži. Tu joj se ponekad
pridružuje i Quercus petraea (ako su povoljniji
edafski uvjeti), te Acer pseudoplatanus. U podstojnoj
etaži sloja drveća dominiraju Ostrya carpinifolia i Fraxinus
ornus, a manju pokrovnost imaju Acer monspessulanum,
Sorbus aria, Tilia cordata, Cornus mas. Bu


kva dolazi u sloju drveća vrlo rijetko, a ako se poneki
primjerak i nađe slabe je vitalnosti. Sloj grmlja izuzetno
je bogat, pa sadrži čak 34 vrste. Na čitavom području
pokrovnošću i stupnjem udjela dominiraju uglavnom
termofilne vrste. Tu su ponajprije Ostrya carpinifolia,
Fraxinus ornus, Euonymus verrucosa, Sorbus aria, Cor-
nus mas i Acer monspessulanum. Međutim, jednako su
česte i mezofilne vrste uz Abies alba također i Acer pseudoplatanus,
Daphne mezereum, Rhamnus fallax, Fagus
sylvatica, Lonicera xylosteum, Corylus avellana, Tilia
cordata i Sorbus aucuparia. Rjeđe se javljaju Laburnum
alpinum, Ribes uva-crispa i Euonymus europaea.


Osobito obilježje sloju prizemnog rašća daje termofilna
vrsta Sesleria autumnalis iz reda Quercetalia pubescentis,
koja je dominantna vrsta. Međutim, od ostalih
vrsta iz tog reda učestalošću i pokrovnošću ističu se
samo Peucedanum oreoselinum, Tanacetum corymbosum
i Asparagus tenuifolius, a veliku učestalost i pokrovnost
imaju vrste reda Fagetalia: Lamiastrum galeobdolon,
Cyclamen purpurascens, Calamintha grandiflora,
Hepatica nobilis, Aremonia agrimonoides i Mer-
curialis perennis, te značajne vrste razreda Querco-Fagetea:
Anemone nemorosa, Convallaria majalis i Hedera
helix.


Iz tablice 1 je vidljivo da se uz očekivane mezofilne i
neke kalcifilne vrste javljaju i specifične kao što su
Erythronium dens-canis, Veratrum album, a u sloja grmlja
Sorbus aucuparia. Vrlo su obilno zastupljene pratilice
karakteristične sa stjenovita staništa kao što su Moehringia
muscosa, Geranium robertianum, Asplenium trichomanes,
Cymbalaria muralis i Corydalis ochroleuca,
a dolaze i dvije vrste karakteristične za vegetaciju točila:
Geranium macrorrhizum i Peltaria alliacea.


Biološki spektar 84 analizirane vrste pokazuje udio
phanerophyta od 42 %, hemicryptophyta 39 %, geophyta
13 %, terophyta 4 % i chamaephyta 1 %. Iz takva
odnosa vrlo je dobro uočljiv prijelazni karakter koji ima
ova zajednica u odnosu na redove Fagetalia i Quercetalia
pubescentis. Postotak phanerophyta je izrazito
velik, što je posljedica neobično bogatog mješovitog
sastava drvenastih vrsta. Postotak geophyta je značajan,
što nije karakteristično za fitocenoze reda Quercetalia
pubescentis, no ipak gotovo dvostruko manji u odnosu
na tipične zajednice reda Fagetalia. Hemicryptophyta
vrlo su zastupljeni, ali puno rjeđe nego u termofilnim
zajednicama medunčeve sveze, dok za istu svezu karakterističnih
chamaephyta, ovdje gotovo da i nema.


Raščlanjenost. Florni sastav sastojina u vinodolskom
zaleđu prilično je homogen na čitavom području,
a areal malen, pa se u njemu ne mogu uočiti velike razlike.
Mjestimična pojava vrste Erythronium dens-canis
(snimci 1,2,3,6 i 10) posljedica je ispiranja karbonata iz
površinskih slojeva tla i ne treba joj davati posebno
značenje. Međutim, usporedbom s biokovskim sasto




ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 12     <-- 12 -->        PDF

J. Vukelić, D. Racić i D. Baričević: ŠUMA JELE I CRNOGA GRABA (Ostryo-Abietetum/Fukarek 1963/... Šumarski list br. 9–10, CXXX (2006), 387-397
jinama uočljiva je prisutnost hrasta kitnjaka i vrsta čestih
u njegovim sastojinama, pa se može izdvojiti jednu
takvu subasocijaciju. S druge strane na Biokovu bi bila
subasocijacija s teremofilnim vrstama, no takva raščlanjenost
kao i konačno određivanje svojstvanih vrsta bit
će moguće samo po istraženosti i ostalih lokaliteta te
zajednice, a oni se nalaze između dva analizirana.


Sindinamski odnosi. Iako je teško govoriti o sindinamici
ove zajednice prije nego što se istraže i obrade
sva njena važnija nalazišta, ipak možemo donijeti
određene zaključke.


Ova zajednica je na istraživanom području najvjerojatnije
primarnog postanka, a razvijena je kao trajni stadij,
uvjetovan ponajprije specifičnim klimatskim, geomorfološkim
i edafskim čimbenicima. Promatrajući
rasprostranjenost zajednice na terenu može se zaključiti
da njezin razvoj najčešće završava bukovo-jelovim šu-
mama (Omphalodo-Fagetum), međutim takve sastojine
i dalje u sastavu zadržavaju termofilniji karakter.


ilniji
Bukva dolazi samo u sloju grmlja, a ukoliko dolazi u


lja, a
sloju drveća kržljava je i slabo vitalna. Razvitkom dublje


naslage tla, bukva počinje polako osvajati ova staništa,
poboljšava se bonitet staništa, zatvara se sklop drveća i
mezofilne vrste počinju polako potiskivati termofilne i
kalcifilne. U toplijem, južnijem području ove zajednice,
u vrtačama gdje se nakuplja dublja naslaga nešto acidofilnijeg
tla, može eventualno ova zajednica preći u zajednicu
Seslerio-Ostryetum quercetosum petraeae.


Gospodarsko značenje zajednice. Sastojine zajednice
Ostryo-Abietetum su uglavnom zaštitne panjače
trajno otvorenog sklopa i obrasta uglavnom oko
50 %. Drvna zaliha iznosi oko 100–150 m3/ha, a prirast
oko 3 m3/ha. Jela se u zasjeni odraslih stabala relativno
dobro pomlađuje, a obnavljanje jele iz panja u vinodolskim
sastojinama nije zabilježeno. Ova zajednica nema
gospodarsko značenje, ali s druge strane njezino značenje
je u zaštitnom smislu izuzetno veliko, jer obrašćuje
tlom oskudne, gotovo gole, kamenite predjele. Stoga bi
ovakve sastojine trebalo zaštititi i izuzeti iz redovnog
gospodarenja, te prepustiti prirodnom razvoju.


RASPRAVA – Discusion


Šuma jele s crnim grabom raste na kamenim blokovima
na graničnom području bukovo-jelovih šuma prema
mediteransko-montanskom vegetacijskom pojasu.
Jela se na ova područja proširila najvjerojatnije u doba
subboreala, a tada je na ovom području gradila sastojine
slične zajednicama Rhamno-Abietetum i Calamagrostio-
Abietetum, dok je crni grab ova područja vjerojatno
zauzimao još u doba atlantika, a njegov udio, kao
i udio ostalih termofilnih vrsta povećavao se kasnije u
subatlantiku.


U sistematskom pogledu pokazao se ispravan Trinajstićev
(1999) stav po kojemu ova zajednica pripada redu
Fagetalia, gdje u sklopu sveze Aremonio-Fagion pripada
termofilnoj podsvezi Ostryo-Fagenion. U fitogeografskom
smislu ispravnije bi bilo ovu zajednicu svrstati
u paramediteransku vegetacijsku zonu unutar montanskog
pojasa eurosibirsko-sjevernoameričke šumske regije,
nego u mediteransko-montanski vegetacijski pojasfS.


epimediteransku zonu. Dokaz za to je sintaksonomska
pripadnost i areal zajednice u vinodolskom zaleđu, budući
da se nalazi u kompleksu šuma bukve i jele te šume
bukve s jesenskom šašikom. No to pitanje konačno treba
riješiti nakon što se prouče i ostali lokaliteti pridolaska
zajednice Ostryo-Abietetum u Hrvatskoj.


Biokovske sastojine zajednice Ostryo-Abietetum su
nešto termofilnije i u njima pretežu vrste reda Quercetalia
pubescentis, pa je prvotno zajednica priključena
tome redu. Uzrok tome su ponajprije sam zemljopisni
položaj i klimatske osobitosti planine Biokovo. S dru


e
ge strane moramo imati na umu daj
jje
ee većina šumskih


fitocenoza na Biokovu degradirana neracionalnom sječom
te pašarenjem i brstom. Budući da jela svojom
zasjenom stvara posebne mikroklimatske uvjete nad
šumskim tlom, za očekivati je da će se broj termofilnih
vrsta povećavati proporcionalno s otvorenošću sklopa,
odnosno stupnjem degradacije. To se posebice može
vidjeti iz Vrdoljakovih snimki koje datiraju iz 1953, a
koje sadrže veći broj pašnjačkih vrsta kao npr Satureia
subspicata, Bromus erectus i znatan broj ruderalnih
vrsta. Tridesetak godina kasnije te sastojine praktički
ne sadrže više ni pašnjačke ni ruderalne elemente, a
šuma se sklopila (Tr i n a j s t i ć 1987).


Florni sastav zajednice Ostryo-Abietetum na području
Vinodola pokazuje veći udio mezofilnih vrsta reda
Fagetalia i sveze Aremonio-Fagion. Njih 28 pridolazi
sa stupnjem udjela većim od II. Osim toga tu su i neke
karakteristične vrste razreda Querco-Fagetea koje ne
dolaze u zajednicama reda Quercetalia-pubescentis kao
što su Lonicera xylosteum i Anemone nemorosa, a prisutne
su sa stupnjem udjela V. S druge strane karakterističnih
vrsta reda Quercetalia pubescentis sa stupnjem
udjela većim od II ima svega 12, i to ponajprije drvenaste
vrste iz sloja drveća i grmlja. Zaključujemo da termofilne
vrste zbog svojeg habitusa i bujnoga rasta imaju
mjestimično nešto veću pokrovnost no ipak dominiraju
vrste reda Fagetalia. Važno je naglasiti i činjenicu kako
se u ovim sastojinama više uopće ne pojavljuje Quercus
pubescens, a vrlo često možemo u sloju grmlja, rjeđe drveća,
naići na vrstu Quercus petraea.




ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 13     <-- 13 -->        PDF

J. Vukelić, D. Racić i D. Baričević: ŠUMA JELE I CRNOGA GRABA (Ostryo-Abietetum/Fukarek 1963/... Šumarski list br. 9–10, CXXX (2006), 387-397
Važno je istaći da najznačajnije termofilne vrste koje
se javljaju u sastojinama zajednice Ostryo-Abietetum u
zaleđu Vinodola, a navedene u tablici kao vrste sveze
Ostryo-Carpinion i reda Quercetalia pubescentis ujedno
su i svojstvene ili diferencijalne vrste termofilne
podsveze bukovih šuma Ostryo-Fagenion (Sesleria autumnalis,
Asparagus tenuifolius, Cornus mas, Euonymus
verrucosa, Fraxinus ornus, Ostrya carpinifolia,
Mercurialis ovata, Peucedanum oreoselinum, Marin ček
i dr. 1993). Makljen (Acer monspessulanum), stalna
vrsta u sloju grmlja, ne raste u termofilnim bukovim
zajednicama iste podsveze (Seslerio-Fagetum, Ostryo-
Fagetum i Erico-Fagetum), a kako ne raste ni u okolnim


o
važ je diferencijalna vrsta


bukovo-jelovim šumama važna
asocijacije.


Trinajstić (1983) je n
nna
aa Biokovu u sklopu šuma
jele i crnoga graba pronašao
oo i
ii vrste Lonicera alpigena i


Pulmonaria visianii, koje je izdvojio i kao svojstvene
vrste asocijacije. Ove dvije vrste ne dolaze u ovakvim
sastojinama u zaleđu Vinodola. S druge strane u njima
obilno dolazi vrsta Hepatica nobilis koja nije zabilježena
na Biokovu. Zaključno, vinodolske sastojine poka


ZAKLJUČCI


Na temelju provedenih istraživanja termofilne zajednice
jele i crnoga graba (Ostryo-Abietetum) u vinodolskom
zaleđu utvrdili smo da ista raste na približno
250 ha šumskih površina, od čega je trećina vrlo dobro
sačuvanih. Podlogu čine pretežito ispucali kameni blokovi
mezozojskih vapnenaca i dolomita na vrtačastim
platoima u uvjetima kišne, toplo umjerene klime s pro-
sječnom godišnjom temperaturom od 11 °C i prosječnom
količinom oborina oko 2200 mm. U takvim uvjetima
zajednici je ograničena sukcesija, pa je pretežno
primarnog postanka. Jela je ova područja najvjerojatnije
osvojila u subborealu i zadržala se na njoj povoljnim
staništima.


Fitocenološka istraživanja zajednice Ostryo-Abietetum
pokazala su pripadnost redu Fagetalia sylvaticae,
svezi Aremonio-Fagion i podsvezi Ostryo-Fagenion.
U deset fitocenoloških snimaka registrirane su 84
vrste. U sloju drveća dominira Abies alba, u podstojnoj


zuju veću sličnost s onima iz područja Rosulje, koje je
proučavao Fukarek (1963) i u njima također obilnije dolaze
mezofilne vrste reda Fagetalia i nižih jedinica. U
tom smislu znakovita je sličnost u nastupanju vrsta Tilia
cordata, Calamintha grandiflora, Polygonatum multiflorum,
Convallaria majalis i drugih, a svojstvene vrste
asocijacije (osim jele) moći će se odrediti po istraživanju
zajednice i u drugim područjima Hrvatske. To se odnosi
i na ostale parametre, ponajprije na odnos prema
ostalim zajednicama tipa Abietetum. Očito je da ova zajednica
u vinodolskom zaleđu ima i neke svoje osobitosti
(prije svega pridolazak vrsta iz obližnjih sastojina zajednice
Seslerio-Ostryetum quercetosum petraeae), pa
bi i takve sastojine trebalo detaljnije proučiti.


Budući da je ova zajednica vrlo rijetka u Republici
Hrvatskoj, a njezino gospodarsko značenje zanemarivo,
bilo bi dobro da se ovakve sastojine svrstaju u kategoriju
trajne zaštite. Tim više što i istaknute taksonomske
dileme oko jele u toj zajednici upućuju na potrebu
daljeg proučavanja i očuvanja njenog genofonda. Najprikladniji
način očuvanja bio bi proglašenje posebnog
rezervata šumske vegetacije.


-Conclusions
rašća dominiraju vrste reda Fagetalia i sveze Aremonio-
Fagion i termofilna vrsta Sesleria autumnalis. U
odnosu na dosadašnje fitocenološke snimke ove zajednice
u Hrvatskoj zabilježene su 54 nove vrste, pretežito
mezofilnog karaktera i bukovih šuma čime je upotpunjeno
poznavanje fitocenoze Ostryo-Abietetum i dokazana
njena sistematska pripadnost. U odnosu na biokovske
sastojine izostaj 6 vrsta (pretežno termofil


staje
ee 4
44
nog karaktera) od kojijih
hh su
uus Lonicera alpigena i Pulmou
prvim istraživanjima izdvojene kao


nana visiami


svojstvene vrste asocijacije.
Sastojine zajednice Ostryo-Abietetum su uglavnom
zaštitne panjače, trajno otvorenog sklopa i obrasta uglavnom
oko 50 %. Drvna zaliha iznosi oko 100–150 m3/ha,
a prirast oko 3 m3/ha. Jela se u zasjeni odraslih stabala
relativno dobro pomlađuje, a zbog prirodoznanstvenog,
ekološkog i zaštitnog značaja predlažemo zaštitu ovih
sastojina i proglašavanje posebnog rezervata šumske


etaži Ostrya carpinifolia, a u sloju grmlja termofilne vegetacije.
vrsta reda Quercetalia pubescentis. U sloju prizemnog


LITERATURA – References


Bertović, S., A. Ž. Lovrić, 1987: Šumske zajedniskoj,
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i
ce Jugoslavije, SR Hrvatska. Šumarska encikloJP
– ”Hrvatske šume”: 424–440, Zagreb.
pedija, II. Izdanje (3): 395–404. B r au n -B la nquet, J., 1964: Pflanzensoziologie –
Borzan, Ž., A. Ž. Lovrić, M. Rac, 1992: Hrvatski Grundzüge der Vegetationskunde. 3. Aufl. Wienbiljni
endemi. U: Rauš, Đ. (ur): Šume u Hrvat-New York, 865 str.




ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 14     <-- 14 -->        PDF

J. Vukelić, D. Racić i D. Baričević: ŠUMA JELE I CRNOGA GRABA (Ostryo-Abietetum/Fukarek 1963/... Šumarski list br. 9–10, CXXX (2006), 387-397
Ehrendorfer, F., 1973: Liste des Gefässpflanzen Mitteleuropas.
G. Fischer Verlag, Stuttgart, 318 s.


Em, H., 1962: Šumske zajednice četinara u NR Makedoniji.
Biol. Glasn. 15(1): 1–38.


Fukarek, P., 1963: Prilog poznavanju dendrogeografskih
i fitocenoloških odnosa planina sjeverozapadne
Crne Gore. Rad. nauč. Društva SR
BIH, XXII(6): 113–166, Sarajevo.


Fukarek, P., 1964: Die Tannen und Tannenwälder
der Balkanhalbinsel. Schweiz. Z. Forstw. 9/10:
518–533.


K u š a n , F., 1955: Osobitosti u sastavu i rasporedu
biljnog svijeta na planini Biokovu. Period. biol.,
vol. 8: 103–109.


Kušan, F., 1969: Biljni pokrov Biokova (flora i vegetacija).
JAZU, knjiga 37, Acta Biologica V,
Zagreb.


Kušan, F., B. Klapka, 1964: Ein sonderbarer
Tannenwald auf dem Biokovo in Dalmatien. Informationes
botanicae, vol. 3: 20–28, Zagreb.


Lorenz, J. R., 1860: Bericht über die Bedingungen
der Aufforstung und Kultivirung des Kroatischen
Karstgebirges. Mitteilungen der K. K.
Geographischen Gesellschaft, Jahrgang IV, Heft


1: 97–141.
Lovrić, A. Ž., M. Rac, 1987: Fitocenološka analiza
vegetacije biokovskog područja. Acta Biokovica


IV: 97–142, Makarska.
Marinček, L., L. Mucina, M. Zupančič, L. Pol-
d i n i, I. D a k s k o b le r, M. A c c et o , 1993:
Nomenklatorische Revision der illyrischen Buchenwälder
(Verband Aremonio-Fagion). Stud.
Geobot. 12 (1992): 121–135.
Rac, M., 1995: Flora i vegetacija Vinodola i Viševice i
njihov geobotanički položaj. Doktorska disertacija,
Institut “R. Bošković”, Zagreb.
Rac, M., A. Ž. Lovrić, 1987: Prilog flori biokovskog
područja, alge i vaskularna flora. Acta Biokovica
IV: 31–46, Makarska.
Rac, M., A. Ž. Lovrić, 1992: Taxonomische Variationsabrisse
der Tannensippen Westbalkans


und neue Natursorten der endemischen Abies
pardei mit ihren Hybriden. 6. IUFRO – Tannensymposium:
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
57–65, Zagreb.


Rac, M., A. Ž. Lovrić, 1992: Trockene windbedingte
Tannenwaldbestande von kroatischen
Küstenbergen (Abieti-Quercion und Calamagrostio-
Abietion). 6. IUFRO – Tannensymposium:
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,
143–152, Zagreb.


Rac, M., A. Ž. Lovrić, B. Sekulić, 1988: Ekologija
i rasprostranjenost jadranske crne jele i submediteranskih
jelovih šuma na primorskom
kršu. IV. Kongres ekologa Jugoslavije, Plenarni
referati i izvodi saopštenja: 371–372, Ohrid.


Racić, D., 2001: Fitocenološke značajke termofilnih
jelovih šuma as. Ostryo-Abietetum (Fukarek
1963) Trinajstić 1983 u vinodolskom zaleđu.
Dipl. rad, Šumarski fakultet Zagreb, 36 str.


Šoljan, D., 1986–87: Prilog poznavanju jele na Biokovu.
Glasnik Zemaljskog muzeja BIH, Nova
serija 25–26: 53–96, Sarajevo.


Š o l j a n , D., 1990: Novi varijetet vrste Abies alba
Mill., Zbornik radova Naučnog skupa “Populacija,
vrsta i biocenoza”, Bilten društava ekologa
BiH, vol. 5: 77–79.


Tr i n aj s t i ć , I., 1983: Termofilne jelove šume sa crnim
grabom As. Ostryo-Abietetum (Fukarek)
Trinajstić, ass. nov. na planini Biokovu u Hrvatskoj.
Poljopr. Šum. 29(2): 27–36, Titograd.


Tr i n aj s t i ć , I., 1987. Sintaksonomski pregled biljnih
zajednica planine Biokovo. Acta Biokovica, Vol.
IV.: 143–174, Makarska.


Tr i n aj s t i ć , I., 1999: Što su Abies pardei Gussone i
“Abies biokovoensis”? Šumarski list 123(1–2):
11–16.


We b e r, H. E., J. Mo r a v e c, J. P. T h eur il l at , 2000:
International Code for Phytosociological Nomenclature.
Journal of Vegetation Science, 11:
739–768.


SUMMARY: In Croatia, the forest community Ostryo-Abietetum (Fukarek
1963) Trinajstić 1983 was found on Mt. Biokovo (Trinajstić 1983, 1987) and
on Kapela (Rac et Lovrić 1987, Rac 1995). Only five relevés have been
published in scientific literature. Since the floral composition has not been
analyzed and compared in more detail, the studied phytocoenosis is insufficiently
known.


Phytocoenological research was conducted following the classical principles
of the Braun-Blanquet School (1964). Forests of fir with hop hornbeam
were presented on the basis of ten relevés from the Vinodol area and five from




ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 15     <-- 15 -->        PDF

J. Vukelić, D. Racić i D. Baričević: ŠUMA JELE I CRNOGA GRABA (Ostryo-Abietetum/Fukarek 1963/... Šumarski list br. 9–10, CXXX (2006), 387-397
Biokovo. Plant nomenclature was adjusted according to Ehrendorfer
(1973), while plant-sociological affiliation and biological form of the species
were based on the work generally used for this purpose.


Phytocoenological research into the stands of the community Ostryo-
Abietetum in Vinodol showed syntaxonomic affiliation in the sense of
Marinček et al. (1993) in accordance with international syntaxonomic
rules (We b e r et al. 2000). A total of 84 species were registered in ten phytocoenological
relevés. On average, there were 41 species per relevé. Abies
alba prevails in the dominant layer, Ostrya carpinifolia in the intermediate
layer and thermophilic species of the order Quercetalia pubescentis in the
shrub layer. The layer of herbaceous vegetation is dominated by the species of
the order Fagetalia and the alliance Aremonio-Fagion and by the thermophilic
species Sesleria autumnalis.


The forest phytocoenosis of fir with hop hornbeam occurs over approximately
250 ha in the study area (Racić 2001). Compared to past phytocoenological
relevés of this community in Croatia, 54 new species have been
registered. Those of mesophilic character and beech forests prevail, which
completes the knowledge of the phytocoenosis Ostryo-Abietetum. In relation
to the stands on Biokovo, 46 species of predominantly thermophilic character
are absent, including Lonicera alpigena and Pulmonaria visianii, which were
initially classified as characteristic species of the association. The species
Hepatica nobilis, with frequent presence of sessile oak in the tree layer, occurs
abundantly in Vinodol stands. Stands of the community Ostryo-Abietetum are
mainly protective coppices with a permanently open canopy and density of
about 50 %.


Key words: Ostryo-Abietetum, Vinodol hinterland, floral composition,
ecological conditions.




ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 16     <-- 16 -->        PDF

INSTRUMENTI I OPRE
U ŠUMARSTVU


Visinomjeri: digitalni (Haglof), sa skalom (Blume Leiss), sa skalom (Sunto)


Spiegel Relascop i Promjerke: digitalne, R svrdla (boreri) za
Telerelascop Fob drvene i aluminijske, tvrdo ili meko drvo +
taksac, cm, mm rezervni djelovi
(boreri i igle)


Kompasi (SUNTO) GPS Garmin (12, NI plus) Vrpce, niveliri, stanice,
geodetski pribor


dalekozori, snajperi
ormari za nacrte
stolovi sa svjetlom za čitanje karata
crtaći pribor
ploteri, fotokopirni aparati
KOMTEH-GEO
Majzekovi trokuti, razmjernici
10000 ZAGREB, Trg športova 11
planimetri, kurvimetri
teL 01/3650-451 ; fax. 01/3091-027


trasirke, prizme, daČjinomjeri, niv. letve e-mail: komtehŽzgAehhr
http://www.recro.hr/komteh