DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 5 <-- 5 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 9–10, CXXX (2006), 387-397 UDK 630* 188 (001) ŠUMA JELE I CRNOGA GRABA (Ostryo-Abietetum/Fukarek 1963/ Trinajstić 1983) U VINODOLSKOM ZALEĐU* PHYTOCOENOSIS OF SILVER FIR AND HOP HORNBEAM (Ostryo-Abietetum/ Fukarek 1963/Trinajstić 1983) IN THE HINTERLAND OF VINODOL Joso VUKELIĆ1, Davor RACIĆ2 i Dario BARIČEVIĆ1 SAŽETAK: U radu se fitocenološki analiziraju mješovite sastojine jele i crnoga graba (Ostryo-Abietetum/Fukarek 1963/Trinajstić 1983) u vinodolskom zaleđu. Iako su već istraživane (Rac 1995) u fitocenološkom smislu je izostala cjelovita analiza i usporedba s ostalim područjima Hrvatske. Zajednica je predstavljena s deset snimaka načinjenih u očuvanijim i suvislijim kompleksima na približno 250 ha njezina rasprostranjenja i nadmorskim visinama od 700 do 900 m. Ukupno su registrirane 84 vrste, prosječno po snimci 41, a njihova sociološka pripadnost relativno je složena, što su pokazala i prijašnja istraživanja na Biokovu (Tr i na j s t i ć 1983, 1987). U odnosu na biokovske sastojine zabilježene su 54 nove vrste, a izostaje 46, među njima Pulmonaria visianii i Lonicera alpigena izdvojene kao svojstvene vrste asocijacije. U sloju drveća dominira Abies alba, podstojno i Ostrya carpinifolia, a u sloju grmlja pridolaze 34 vrste, bujnošću dominiraju one termofilne svojstvene za red Quercetalia pubescentis. U sloju prizemnog rašća prevladavaju mezofilne vrste reda Fagetalia i sveze Aremonio-Fagion i termofilna vrsta Sesleria autumnalis. Također je za vinodolske sastojine specifičan pridolazak hrasta kitnjaka i nekih drugih vrsta slabije izražene socijalne pripadnosti i mezofilnoga karaktera. Sastojine zajednice Ostryo-Abietetum su uglavnom zaštitne panjače trajno otvorenog sklopa i obrasta uglavnom oko 50 %. K l j u č n e r i j e č i : Ostryo-Abietetum, vinodolsko zaleđe, florni sastav, ekološki uvjeti. UVOD – Introduction Termofilna šuma obične jele i crnoga graba (Ostryo-a manje se posvetila pozornost rasprostranjenosti, staniAbietetum/ Fukarek 1963/Trinajstić 1983) zanimljiva je štu i građi zajednice. Objavljeno je tek pet fitocenološšumska zajednica koja nije dovoljno istražena i analizikih snimka iz Hrvatske s Biokova (Trinajstić 1983, rana u stručnoj literaturi. Više se raspravljalo o takso-1987) što uz dva iz Crne Gore (Fukarek 1963) nije nomskom statusu jele u toj zajednici (Fukarek 1964, dovoljno za njeno poznavanje. Zbog toga smo ju u vinoBertović i Lovrić 1987, Borzan, Lovrić i Rac dolskom zaleđu istraživali prvi puta 2000. godine (R a1992, Rac, Lovrić i Sekulić 1988, Rac i Lovrić cić 2001) i drugi puta 2005. na približno 250 ha i pred1992a i b, Šol j a n 1986-87, 1990, Trina jst i ć 1999), stavljamo ju s deset fitocenoloških snimaka (slika 1). Temeljni zadaci naših istraživanja bili su utvrditi Članak predstavlja proširenu i nadopunjenu verziju rada preda njen florni sastav, sistematsku pripadnost, sinekološke noga u tisak za časopis – “Periodicum biologorum” na englesko me jeziku uvjete rasta, područje rasprostranjenosti i usporediti Prof. dr. sc. Joso Vukelić, doc. dr. sc. Dario Baričević, florni sastav sastojina na Biokovu i u zaleđu Vinodola. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Pri tomu smo nastojali istraživanja interpretirati tako da HR-10000 Zagreb, Svetošimunska 25 Dipl. ing. Davor Racić, HŠ UŠP Senj, HR-3270 Senj, N. Suzana se mogu primijeniti u šumarskoj praksi, u proučavanju i |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 6 <-- 6 --> PDF |
J. Vukelić, D. Racić i D. Baričević: ŠUMA JELE I CRNOGA GRABA (Ostryo-Abietetum/Fukarek 1963/... Šumarski list br. 9–10, CXXX (2006), 387-397 Slika 1. Rasprostranjenost zajednice Ostryo-Abietetum na istraživanome području Figure 1 Distribution of the association Ostryo-Abietetum in study area zaštiti biološke raznolikosti naših šuma te njihovom ekološkom i socijalnom vrednovanju. Za potpuno razumijevanje obrađene problematike donosimo kratak pregled dosadašnjih istraživanja šume jele s crnim grabom. Na jugoistoku Europe Em (1962) prvi uočava da se jela javlja u sastavu termofilnih šuma crnoga graba, a potom Fukarek (1963) otkriva u Crnoj Gori crnograbove šume u kojima obilno pridolazi i jela. Donosi i prve dvije fitocenološke snimke ovakvih sastojina, te ih je opisao kao subasocijaciju jele u kserotermnoj asocijaciji crnoga graba s jesenskom šašikom (Seslerio- Ostryetum abietetosum). U Hrvatskoj su ovakve sastojine prvi puta otkrivene na Biokovu, u opsegu brdskog pojasa bukve, na nadmorskim visinama između 850–980 m i to na kontinentalnoj strani. K u ša n (1955, 1969), K u š a n i K l ap k a (1964) istražujući biljni pokrov Biokova ustanovljuju da jela izgrađuje mješovite sastojine s crnim grabom, za koje smatraju da su poseban oblik reliktnih mediteran sko-montanskih šuma. Nakon toga Trinajstić (1983) donosi tri fitocenološke snimke te im pridružuje dvije od Fukareka (1963) te na osnovi toga opisuje ovu zajednicu pod imenom Ostryo-Abietetum. Podređuje ju unutar reda Quercetalia pubescentis svezi Ostryo-Carpinion, a kao svojstvene uzima vrste Abies alba, Lonicera alpigena, Aremonia agrimonoides i Pulmonaria visianii. Takav opis i sistematika prihvatilii su i drugi autori, da bi 1999 Tr in a j st ić asocijaciju podvrgao redu Fagetalia unutar razreda Querco-Fagetea, odnosno da u “sklopu sveze Aremonio-Fagion pripadaju termofilnom kompleksu obuhvaćenom podsvezom Ostryo- Fagenion”. Istu zajednicu istražuje i druga grupa istraživača (Lovrić i Rac 1987, Rac i Lovrić 1987, Rac, Lovrić i Sekulić 1988, Rac i Lovrić 1992a i b, Rac 1995) i u svojim radovima spominju sastojine jele i crnoga graba, osim na Biokovu, i na području Vinodola, te na srednjem Velebitu u području Dabarskih |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 7 <-- 7 --> PDF |
J. Vukelić, D. Racić i D. Baričević: ŠUMA JELE I CRNOGA GRABA (Ostryo-Abietetum/Fukarek 1963/... Šumarski list br. 9–10, CXXX (2006), 387-397 kukova i na planini Poštak kod Knina. Oni ovakve sasčju Dinarida od Slovenije do Makedonije, ali i da nije tojine nazivaju imenom Ostryo-Abietetum pardei bilo njihovog sustavnog proučavanja niti na razini Hr( Kušan 1964) Lovrić 1975, smatrajući da se tu radi vatske, pa vrlo malo znamo o flornom sastavu i o ras o posebnoj, na sušu otpornoj, “jadranskoj crnoj jeli” – prostranjenju ove šumske fitocenoze. Abies pardei Gaussen, a sastojine zajednice s crnim Istovremeno mnogo se više raspravljalo o taksograbom imaju drugu sistematiku, florni sastav i svojnomskoj problematici jele koja raste u termofilnoj zastvene vrste. jednici s crnim grabom. Stajališta su različita, no to Iz svega navedenoga možemo zaključiti da su ter-nije predmet ovih istraživanja, pa upućujemo na radomofilne jelove sastojine bile uočene na čitavom podru-ve iz literaturnog popisa. METODA ISTRAŽIVANJA Research method Istraživanja šumske zajednice učinjena su po kla-nosociološka pripadnost i biološki oblik vrsta prema sičnim načelima ciriško-monpelješke škole (Braun-poznatim radovima koji se u tu svrhu koriste. Fitoceno- Blanquet 1964). Fitocenološki je snimljeno deset loška nomenklatura usklađena je s važećim pravilima i tipičnih ploha (tablica 1), provedena je sintetska razraliteraturom (Marinček i dr. 1993, Weber, Morada, uspoređene sastojine na Biokovu i vinodolskom za-v ec i Th e u r il l a t 2000), a u prikazu ili citiranju leđu i doneseni relevantni zaključci. Biljna nomenkla-istraživanja drugih autora navedena je nomenklatura iz i r tura usklađena je prema E h r e n d orfe r u (1973), bilj-originalnih radova. je Tablica 1. Florni sastav asocijacije O stryo-Abiet ztum Table 1 Floral composition of the association Ostryo-Abietetum As. Ostryo-Abietetum ( Fukarek 1963) Trinajstić 1983 Gosp. jedinica - Management unit: Planina Treskavac Planina Drivetiik Odjel/odsjek Compartment/subcompart: Nadmorska visina - Altitude (m): 810 760 730 755 800 760 780 800 860 790 Izloženost - Exposition: W O NO S NO -SW SW W N Nagib - Inclination (grade): 30° 30° 30° 10° 40° 0° 20° 10° 10° 10° Pokrovnost - Covering (%): A: 70 60 50 80 80 80 70 50 60 60 B: 30 60 40 30 40 30 40 40 60 60 90 80 70 80 90 60 70 60 80 80 Površina snimka - Area (m/2): 400 400 400 400 400 400 400 400 400 400 Datum snimanja C: IV-VI, 2000, 200 5 ate of recording: Broj snimke -1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Stupanj udjela The number of samples: Presence class Ostryo-Fagenion and Aremonio Fagion species Rhamnus fallax B . . . +.2 + . +.3 1.2 +.3 + Ilf-Č V Cyclamen purpurascens C 1.2 +.3 +.3 + +.3 + + 3 + +.3 + Č-i . Calamintha grandiflora + + + +.4 + +.2 . + + +.2 V" . Aremonia agrimonoides 1.2 1.3 . 1.3 1.3 + + 4 . +.3 +.2 iv"-Č III Erythronium dens-canis 1.1 +.3 +.3 . . +.3 . . . +.3 Ilf-Č I Dentaria enneaphyllos . . . . . . . + +.3 . . r Primula vulgaris . + + . . . . . . . . r Dentaria polyphylla . . . . . . . . + . I . Rhamnus fallax . I Fagetalia species Acer pseudoplatanus A + . + + . . . . + . If I +-1 Tilia cordata . . . . . . . 1.2 . + . I Fagus sylvatica + . . . . . . + . . I r Laburnum alpinum + . . . + . . . . . I . Acer pseudoplatanus B 1.1 1.1 . + + 1.2 + + + + Č-i I Rosa pendulina + sp. + + + +.2 . + + . + . IV" II 389 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 8 <-- 8 --> PDF |
J. Vukelić, D. Racić i D. Baričević: ŠUMA JELE I CRNOGA GRABA (Ostryo-Abietetum/Fukarek 1963/... Šumarski list br. 9–10, CXXX (2006), 387-397 Tilia cordata Daphne mezereum Acer platanoides Fagus sylvatica Laburnum alpinum Euonymus europaea Sambucus nigra Ribes uva-crispa Ulmus glabra Fraxinus excelsior Euonymus latifoUa Lonicera alpigena Lamiastrum galeobdolon Geranium robertianum Symphytum tuberosum Mercurialis perennis Polygonatum multiflorum Lathyrus vernus Asarum europaeum Galium odoratum Fagus sylvatica Euphorbia amygdaloides Carex digitata Acer pseudoplatanus Salvia glutinosa Dryopteris filix mas Mycelis muralis Melica uniflora Myosotis alpestris Brachypodium sylvaticum Ostryo-Carpinion and Quercetalia pubescentis species Ostrya carpinifolia Acer monspessulanum Fraxinus ornus Sorbus aria Prunus mahaleb Ostrya carpinifolia Fraxinus ornus Euonymus verrucosa Acer monspessulanum Sorbus aria Cornus mas Prunus mahaleb Juniperus oxycedrus Spiraea oblongifolia Sesleria autumnalis Peucedanum oreoselinum Tanacetum corymbosum Arabis turrita Asparagus tenuifolius Mellitis melissophyllum Mercurialis ovata Fraxinus ornus Aristolochia pallida C A B C . + . . + . . + . + . + + 1.2 + +.2 + . + + . . + + . + + . . 1.1 2.1 + + + + . . 4.5 + + . + . + . . + . + + . . . . . . . 2.2 . . +.3 . 2.2 . . + . . . . . 3.3 1.2 + . 3.3 2.2 + + +.2 . . . 4.5 + + . + + +.2 . + + . . . . . . . . . . + + . . . 1 1 . + + . + + . . 3.3 + +.2 + 3.3 + + + 1.2 + . +.3 4.4 + + + + + . 1.2 . +.2 + + + + + + . + . . + . +.3 + + . . +.3 . . + . . . 3.2 . + . 2.2 1.2 + + + + . . 5.5 + + + . . . . . +.2 + + + +.3 . . + . + . +.4 . + + + . . +.3 . . + . . . +.2 +.2 . + 3.3 1.2 + + + . . . 4.5 + + . + + . . . + +.2 + + . + + . + . . + +.4 + . + . . . . . . . . + +.3 . . +.2 2.3 + +.2 + . . + . 3.4 + . + . . . . . + + + . . + + + . + . +.4 + . + . + 2 . . . . . . . 3.3 . . . + + + + + . + . 3.5 . + . + + . . . + + . . + . . . . . + + +.4 + +.3 + . +.3 . . + . . . . +.3 . . . +.3 + + 1.3 + . . . 3.4 + . . . . . . . 1.1 + + . . . + . . . . + + . . . . + . . + . . . . 3.3 + + + . +.4 1.1 + + . . . 3.5 + . + . . . . . . . . + . + . + + . . 1.3 +.3 + + + +.3 + . + + . . . . 2.2 . 1.2 + 1.3 1.4 + + + . . . 3.4 + + + . . . . . iv"-Č IV" iir iir ir It It It It It t . Č-2 IV" iv"-Č Ilf-Č iir It´ It It It It It t I I . . . . y.-3 lit´ lit´ III+ . v"-Č v"-2 v"-i v"-i v"-i ir t t . Č3-5 V" IV" III" III" II" I" +-1 II" . . . . . . I . . . I I . . II . . . . . . . . I . III IV II II I V . . II I IV V I IV III I . I I III . . . . . I . . |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 9 <-- 9 --> PDF |
J. Vukelić, D. Racić i D. Baričević: ŠUMA JELE I CRNOGA GRABA (Ostryo-Abietetum/Fukarek 1963/... Šumarski list br. 9–10, CXXX (2006), 387-397 Trifolium rubens Potentilla micrantha Geranium sanguineum Vincetoxicum hirundinaria Viola alba Teucrium chamaedrys Querco-Fagetea species Acer campestre Lonicera xylosteum Corylus avellana Clematis vitalba Acer campestre Berberis vulgaris Anemone nemorosa Convallaria majalis Hedera helix Hepatica nobilis Viola reichenbachiana Lilium cattaniae Ostale vrste Abies alba Quercus petraea Populus tremula Sorbus aucuparia Abies alba Sorbus aucuparia Quercus petraea Crataegus monogyna Rhamnus cathartica Frangula rupestris Populus tremula Juniperus sabina Moehringia muscosa Asplenium trichomanes Abies alba Geranium macrorrhizum Rubus idaeus Veratrum album Prenanthes purpurea Heracleum sphondylUum Senecio fuchsii Corydalis ochroleuca Fragaria vesca Galium mollugo Peltaria alUacea Cymbalaria muralis Sedum maximum Pofypodium vulgare Stachys officinalis Urtica dioica Primula veris Ceterach offlcinarum Hieracium sylvaticum Cerastium glomeratum Thymus serpyllum . . + . . . . . . . r . . . . . A . . . . + . . . . . I B 1.2 +.3 +.3 + + + + 1.3 1.2 . Č-1 + + + . + + + + + + V" + + . + + . . . + + iir + . . . . . . . . . . . + + . . . . . . rI C 3.2 1.2 2.2 1.3 +.3 +.4 +.3 + +.3 +.3 Č-3 + +.2 +.2 +.2 1.4 + +.2 +.3 . +.3 Č-1 . +.3 +.3 + +.4 + + . + + V" 2.2 1.3 1.3 . +.3 . +.2 + 1.4 . IV"´ . . + . . . + . + . ir A 3.1 2.1 2.2 3.1 5.2 4.2 3.4 2.3 3.1 2.3 y2-5 1.1 + 1.2 2.1 + . 1.2 . + + IV"´ . . . . . . . + . + r B 1.1 3.2 2.2 2.2 2.2 +.2 1.3 + 3.4 3.3 Č-3 + + . + +.2 + . + + . IV" . + + + + . + . . . III" . . . . . . + + . . I" . + . . +.2 . . . . . I" . . + . . . + . . . I" . . . . . . . + . . I" . C + + + + + + +.4 + + + V" + + + . + + +.4 . . . III" + +.2 +.3 . . . +.3 . . . II" + . . + + . . . + 3 II" + + . + + . . . . . II" + + . . + . . . + . II" + + . . + . + . . . II" + . . . . . + . + + II" . + . . . . . + + + II" . +.3 . . . + 3 . +.4 . . II" . + . +.4 . + . . . II" . . . + + + . . . . II" . . . . . . +.2 +.2 . . I" . . . . . . +.2 + . . I" . . + 3 . . . . . . . I" . . + . . . . . . . I" . . + . . . . . . . I" . . . . . . . . . . I" . . . . . I II I I I I . IV . . . . . . . . II I V . . I III I . . . . I I . II I IV II . . . . . IV I . . . . . . IV III II II II 391 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 10 <-- 10 --> PDF |
J. Vukelić, D. Racić i D. Baričević: ŠUMA JELE I CRNOGA GRABA (Ostryo-Abietetum/Fukarek 1963/... Šumarski list br. 9–10, CXXX (2006), 387-397 Pulmonaria vissiani . Veronica officinalis . Lotus corniculatus . Rorippa lippizensis . II Asperula scutellaris . I Geranium lucidum . I Bromus ramosus . I Poa alpina . I Koeleria splendens . I Arrhenatherum elatius . I Festuca heterophylla . I Asperula aristata . I Muscari comosum . I Bromus erectus . I Satureja subspicata . I Poa bulbosa . I Tulipa sylvestris . I Sanguisorba minor . I Luzula campestris . I Carex montana . I Bunium montanum . I Dorycnium pentaphyllum . I Satureja montana . I Euphorbia cyparissias . I Arabis muralis . I Veronica austriaca . I Sedum ohroleucum . I Kratice - Symbols A Drveće - Trees B Grmlje - Shrubs C Prizemno rašće - Undergrowth REZULTATI ISTRAŽIVANJA – Research results Rasprostranjenost zajednice. Šuma jele i crnoga graba rasprostranjena je mozaično i na malim površinama (slika 2) na nižem jugozapadnom dijelu primorskog gorskog grebena nad Vinodolskom dolinom unutar tri gospodarske jedinice: “Planina”, “Drivenik” i “Treskavac” i manji fragment kod Breza u gospodarskoj jedinici “Ričičko bilo”. Najljepše i najveće sastojine nalaze se u predjelu Kolomajska, nešto manji po površini, ali zato najočuvaniji dio nalazi se na jugoistočnim obroncima Treskavca iznad Lukova, u odjelu 33. gospodarske jedinice “Treskavac”. Može se pretpostaviti da je zajednica bila zastupljenija u prošlosti i njen se areal smanjio, što zbog Slika 2. Šuma jele i crnoga graba pod vrhom Rožena velikog antropogenog utjecaja, što Figure 2 Phytocoenosis of silver fir and hop hornbeam under the Rožena peak |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 11 <-- 11 --> PDF |
J. Vukelić, D. Racić i D. Baričević: ŠUMA JELE I CRNOGA GRABA (Ostryo-Abietetum/Fukarek 1963/... Šumarski list br. 9–10, CXXX (2006), 387-397 zbog prirodne sukcesije. Stoljetni antropogeni utjecaji mogu se dobro uočiti na primorskom gorskom grebenu. Tek je zadnjih 50-tak godina došlo do djelomičnog oporavka šumske vegetacije, pa čak i u samoj Vinodolskoj dolini. Lorenz (1860) navodi da je veći dio šuma stradao masovnim sječama u razdoblju od 1810. do 1813. od lokalnog stanovništva. Stanište. Na području Vinodola zajednica Ostryo- Abietetum dolazi na vrtačastim platoima izgrađenim od masivnih mezozojskih vapnenačko-dolomitnih blokova ispresjecanih dubokim škrapama i pukotinama, na nadmorskim visinama od 780 (700) – 860 ( 900) m. To su plitki dolci i uvale s inklinacijama u prosjeku oko 20°, pa se zbog toga mikroklimatski čimbenici znatno razlikuju od otvorenijih prisojnih terena na kojima uglavnom dolazi šuma bukve i jesenske šašike ili na nižim područjima medunca i crnoga graba. Osnovno je da relativno mala nadmorska visina i velika blizina morske obale daju ovim sastojinama termofilni karakter. Ljeta su topla, ali bez izrazito sušnog razdoblja, a ako ga ima on je kratak. Prema interpolacijama Raca (1995) zajednica na istraživanom području ima srednji minimum od 0 °C u siječnju i veljači, a max. 18 °C u srpnju i kolovozu. Srednja max. srpanjska temp. iznosi 25 °C, a srednja godišnja temp. 11 °C uz godišnju amplitudu od 19 °C. Srednja mjesečna količina oborina najniža je s 95 mm u srpnju i kolovozu, a najviša 287, 275 i 275 u listopadu, studenom i prosincu, pri čemu je ukupna srednja godišnja količina oborina 2200 mm, sa slabim proljetnim minimumima od 135 mm u veljači. Po edafskim karakteristikama ta zajednica je globalno slična zajednici Calamagrostio-Abietetum i raste na različitim tlima. U pukotinama stijena gdje se nagomilala duboka naslaga tla i gdje je već došlo do ispiranja karbonata nalazimo smeđa lesivirana tla, na drugim lokalitetima tipična smeđa tla na vapnencu, rjeđe na dolomitnim podlogama rendzine, a mjestimično se ističu stjenovite podloge bez naslaga tla. Rezultat takvih odnosa su raznolike edafske prilike, što ima za posljedicu miješanje biljnih vrsta različitih zahtjeva po pitanju kemijskog sastava i reakcije tla. Florni sastav i vegetacijska struktura. Florni sastav šume jele i crnoga graba prikazan je u tablici 1. na temelju 10 fitocenoloških snimaka u kojima su registrirane 84 vrste. Najviše vrsta zabilježeno je u snimci 7 i to 48 vrsta, a najmanje u snimci 9 i to 37. Prosječni broj vrsta po snimci iznosi 41. Glavno obilježje zajednici u sloju drveća daje Abies alba koja se nalazi u dominantnoj etaži. Tu joj se ponekad pridružuje i Quercus petraea (ako su povoljniji edafski uvjeti), te Acer pseudoplatanus. U podstojnoj etaži sloja drveća dominiraju Ostrya carpinifolia i Fraxinus ornus, a manju pokrovnost imaju Acer monspessulanum, Sorbus aria, Tilia cordata, Cornus mas. Bu kva dolazi u sloju drveća vrlo rijetko, a ako se poneki primjerak i nađe slabe je vitalnosti. Sloj grmlja izuzetno je bogat, pa sadrži čak 34 vrste. Na čitavom području pokrovnošću i stupnjem udjela dominiraju uglavnom termofilne vrste. Tu su ponajprije Ostrya carpinifolia, Fraxinus ornus, Euonymus verrucosa, Sorbus aria, Cor- nus mas i Acer monspessulanum. Međutim, jednako su česte i mezofilne vrste uz Abies alba također i Acer pseudoplatanus, Daphne mezereum, Rhamnus fallax, Fagus sylvatica, Lonicera xylosteum, Corylus avellana, Tilia cordata i Sorbus aucuparia. Rjeđe se javljaju Laburnum alpinum, Ribes uva-crispa i Euonymus europaea. Osobito obilježje sloju prizemnog rašća daje termofilna vrsta Sesleria autumnalis iz reda Quercetalia pubescentis, koja je dominantna vrsta. Međutim, od ostalih vrsta iz tog reda učestalošću i pokrovnošću ističu se samo Peucedanum oreoselinum, Tanacetum corymbosum i Asparagus tenuifolius, a veliku učestalost i pokrovnost imaju vrste reda Fagetalia: Lamiastrum galeobdolon, Cyclamen purpurascens, Calamintha grandiflora, Hepatica nobilis, Aremonia agrimonoides i Mer- curialis perennis, te značajne vrste razreda Querco-Fagetea: Anemone nemorosa, Convallaria majalis i Hedera helix. Iz tablice 1 je vidljivo da se uz očekivane mezofilne i neke kalcifilne vrste javljaju i specifične kao što su Erythronium dens-canis, Veratrum album, a u sloja grmlja Sorbus aucuparia. Vrlo su obilno zastupljene pratilice karakteristične sa stjenovita staništa kao što su Moehringia muscosa, Geranium robertianum, Asplenium trichomanes, Cymbalaria muralis i Corydalis ochroleuca, a dolaze i dvije vrste karakteristične za vegetaciju točila: Geranium macrorrhizum i Peltaria alliacea. Biološki spektar 84 analizirane vrste pokazuje udio phanerophyta od 42 %, hemicryptophyta 39 %, geophyta 13 %, terophyta 4 % i chamaephyta 1 %. Iz takva odnosa vrlo je dobro uočljiv prijelazni karakter koji ima ova zajednica u odnosu na redove Fagetalia i Quercetalia pubescentis. Postotak phanerophyta je izrazito velik, što je posljedica neobično bogatog mješovitog sastava drvenastih vrsta. Postotak geophyta je značajan, što nije karakteristično za fitocenoze reda Quercetalia pubescentis, no ipak gotovo dvostruko manji u odnosu na tipične zajednice reda Fagetalia. Hemicryptophyta vrlo su zastupljeni, ali puno rjeđe nego u termofilnim zajednicama medunčeve sveze, dok za istu svezu karakterističnih chamaephyta, ovdje gotovo da i nema. Raščlanjenost. Florni sastav sastojina u vinodolskom zaleđu prilično je homogen na čitavom području, a areal malen, pa se u njemu ne mogu uočiti velike razlike. Mjestimična pojava vrste Erythronium dens-canis (snimci 1,2,3,6 i 10) posljedica je ispiranja karbonata iz površinskih slojeva tla i ne treba joj davati posebno značenje. Međutim, usporedbom s biokovskim sasto |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 12 <-- 12 --> PDF |
J. Vukelić, D. Racić i D. Baričević: ŠUMA JELE I CRNOGA GRABA (Ostryo-Abietetum/Fukarek 1963/... Šumarski list br. 9–10, CXXX (2006), 387-397 jinama uočljiva je prisutnost hrasta kitnjaka i vrsta čestih u njegovim sastojinama, pa se može izdvojiti jednu takvu subasocijaciju. S druge strane na Biokovu bi bila subasocijacija s teremofilnim vrstama, no takva raščlanjenost kao i konačno određivanje svojstvanih vrsta bit će moguće samo po istraženosti i ostalih lokaliteta te zajednice, a oni se nalaze između dva analizirana. Sindinamski odnosi. Iako je teško govoriti o sindinamici ove zajednice prije nego što se istraže i obrade sva njena važnija nalazišta, ipak možemo donijeti određene zaključke. Ova zajednica je na istraživanom području najvjerojatnije primarnog postanka, a razvijena je kao trajni stadij, uvjetovan ponajprije specifičnim klimatskim, geomorfološkim i edafskim čimbenicima. Promatrajući rasprostranjenost zajednice na terenu može se zaključiti da njezin razvoj najčešće završava bukovo-jelovim šu- mama (Omphalodo-Fagetum), međutim takve sastojine i dalje u sastavu zadržavaju termofilniji karakter. ilniji Bukva dolazi samo u sloju grmlja, a ukoliko dolazi u lja, a sloju drveća kržljava je i slabo vitalna. Razvitkom dublje naslage tla, bukva počinje polako osvajati ova staništa, poboljšava se bonitet staništa, zatvara se sklop drveća i mezofilne vrste počinju polako potiskivati termofilne i kalcifilne. U toplijem, južnijem području ove zajednice, u vrtačama gdje se nakuplja dublja naslaga nešto acidofilnijeg tla, može eventualno ova zajednica preći u zajednicu Seslerio-Ostryetum quercetosum petraeae. Gospodarsko značenje zajednice. Sastojine zajednice Ostryo-Abietetum su uglavnom zaštitne panjače trajno otvorenog sklopa i obrasta uglavnom oko 50 %. Drvna zaliha iznosi oko 100–150 m3/ha, a prirast oko 3 m3/ha. Jela se u zasjeni odraslih stabala relativno dobro pomlađuje, a obnavljanje jele iz panja u vinodolskim sastojinama nije zabilježeno. Ova zajednica nema gospodarsko značenje, ali s druge strane njezino značenje je u zaštitnom smislu izuzetno veliko, jer obrašćuje tlom oskudne, gotovo gole, kamenite predjele. Stoga bi ovakve sastojine trebalo zaštititi i izuzeti iz redovnog gospodarenja, te prepustiti prirodnom razvoju. RASPRAVA – Discusion Šuma jele s crnim grabom raste na kamenim blokovima na graničnom području bukovo-jelovih šuma prema mediteransko-montanskom vegetacijskom pojasu. Jela se na ova područja proširila najvjerojatnije u doba subboreala, a tada je na ovom području gradila sastojine slične zajednicama Rhamno-Abietetum i Calamagrostio- Abietetum, dok je crni grab ova područja vjerojatno zauzimao još u doba atlantika, a njegov udio, kao i udio ostalih termofilnih vrsta povećavao se kasnije u subatlantiku. U sistematskom pogledu pokazao se ispravan Trinajstićev (1999) stav po kojemu ova zajednica pripada redu Fagetalia, gdje u sklopu sveze Aremonio-Fagion pripada termofilnoj podsvezi Ostryo-Fagenion. U fitogeografskom smislu ispravnije bi bilo ovu zajednicu svrstati u paramediteransku vegetacijsku zonu unutar montanskog pojasa eurosibirsko-sjevernoameričke šumske regije, nego u mediteransko-montanski vegetacijski pojasfS. epimediteransku zonu. Dokaz za to je sintaksonomska pripadnost i areal zajednice u vinodolskom zaleđu, budući da se nalazi u kompleksu šuma bukve i jele te šume bukve s jesenskom šašikom. No to pitanje konačno treba riješiti nakon što se prouče i ostali lokaliteti pridolaska zajednice Ostryo-Abietetum u Hrvatskoj. Biokovske sastojine zajednice Ostryo-Abietetum su nešto termofilnije i u njima pretežu vrste reda Quercetalia pubescentis, pa je prvotno zajednica priključena tome redu. Uzrok tome su ponajprije sam zemljopisni položaj i klimatske osobitosti planine Biokovo. S dru e ge strane moramo imati na umu daj jje ee većina šumskih fitocenoza na Biokovu degradirana neracionalnom sječom te pašarenjem i brstom. Budući da jela svojom zasjenom stvara posebne mikroklimatske uvjete nad šumskim tlom, za očekivati je da će se broj termofilnih vrsta povećavati proporcionalno s otvorenošću sklopa, odnosno stupnjem degradacije. To se posebice može vidjeti iz Vrdoljakovih snimki koje datiraju iz 1953, a koje sadrže veći broj pašnjačkih vrsta kao npr Satureia subspicata, Bromus erectus i znatan broj ruderalnih vrsta. Tridesetak godina kasnije te sastojine praktički ne sadrže više ni pašnjačke ni ruderalne elemente, a šuma se sklopila (Tr i n a j s t i ć 1987). Florni sastav zajednice Ostryo-Abietetum na području Vinodola pokazuje veći udio mezofilnih vrsta reda Fagetalia i sveze Aremonio-Fagion. Njih 28 pridolazi sa stupnjem udjela većim od II. Osim toga tu su i neke karakteristične vrste razreda Querco-Fagetea koje ne dolaze u zajednicama reda Quercetalia-pubescentis kao što su Lonicera xylosteum i Anemone nemorosa, a prisutne su sa stupnjem udjela V. S druge strane karakterističnih vrsta reda Quercetalia pubescentis sa stupnjem udjela većim od II ima svega 12, i to ponajprije drvenaste vrste iz sloja drveća i grmlja. Zaključujemo da termofilne vrste zbog svojeg habitusa i bujnoga rasta imaju mjestimično nešto veću pokrovnost no ipak dominiraju vrste reda Fagetalia. Važno je naglasiti i činjenicu kako se u ovim sastojinama više uopće ne pojavljuje Quercus pubescens, a vrlo često možemo u sloju grmlja, rjeđe drveća, naići na vrstu Quercus petraea. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 13 <-- 13 --> PDF |
J. Vukelić, D. Racić i D. Baričević: ŠUMA JELE I CRNOGA GRABA (Ostryo-Abietetum/Fukarek 1963/... Šumarski list br. 9–10, CXXX (2006), 387-397 Važno je istaći da najznačajnije termofilne vrste koje se javljaju u sastojinama zajednice Ostryo-Abietetum u zaleđu Vinodola, a navedene u tablici kao vrste sveze Ostryo-Carpinion i reda Quercetalia pubescentis ujedno su i svojstvene ili diferencijalne vrste termofilne podsveze bukovih šuma Ostryo-Fagenion (Sesleria autumnalis, Asparagus tenuifolius, Cornus mas, Euonymus verrucosa, Fraxinus ornus, Ostrya carpinifolia, Mercurialis ovata, Peucedanum oreoselinum, Marin ček i dr. 1993). Makljen (Acer monspessulanum), stalna vrsta u sloju grmlja, ne raste u termofilnim bukovim zajednicama iste podsveze (Seslerio-Fagetum, Ostryo- Fagetum i Erico-Fagetum), a kako ne raste ni u okolnim o važ je diferencijalna vrsta bukovo-jelovim šumama važna asocijacije. Trinajstić (1983) je n nna aa Biokovu u sklopu šuma jele i crnoga graba pronašao oo i ii vrste Lonicera alpigena i Pulmonaria visianii, koje je izdvojio i kao svojstvene vrste asocijacije. Ove dvije vrste ne dolaze u ovakvim sastojinama u zaleđu Vinodola. S druge strane u njima obilno dolazi vrsta Hepatica nobilis koja nije zabilježena na Biokovu. Zaključno, vinodolske sastojine poka ZAKLJUČCI Na temelju provedenih istraživanja termofilne zajednice jele i crnoga graba (Ostryo-Abietetum) u vinodolskom zaleđu utvrdili smo da ista raste na približno 250 ha šumskih površina, od čega je trećina vrlo dobro sačuvanih. Podlogu čine pretežito ispucali kameni blokovi mezozojskih vapnenaca i dolomita na vrtačastim platoima u uvjetima kišne, toplo umjerene klime s pro- sječnom godišnjom temperaturom od 11 °C i prosječnom količinom oborina oko 2200 mm. U takvim uvjetima zajednici je ograničena sukcesija, pa je pretežno primarnog postanka. Jela je ova područja najvjerojatnije osvojila u subborealu i zadržala se na njoj povoljnim staništima. Fitocenološka istraživanja zajednice Ostryo-Abietetum pokazala su pripadnost redu Fagetalia sylvaticae, svezi Aremonio-Fagion i podsvezi Ostryo-Fagenion. U deset fitocenoloških snimaka registrirane su 84 vrste. U sloju drveća dominira Abies alba, u podstojnoj zuju veću sličnost s onima iz područja Rosulje, koje je proučavao Fukarek (1963) i u njima također obilnije dolaze mezofilne vrste reda Fagetalia i nižih jedinica. U tom smislu znakovita je sličnost u nastupanju vrsta Tilia cordata, Calamintha grandiflora, Polygonatum multiflorum, Convallaria majalis i drugih, a svojstvene vrste asocijacije (osim jele) moći će se odrediti po istraživanju zajednice i u drugim područjima Hrvatske. To se odnosi i na ostale parametre, ponajprije na odnos prema ostalim zajednicama tipa Abietetum. Očito je da ova zajednica u vinodolskom zaleđu ima i neke svoje osobitosti (prije svega pridolazak vrsta iz obližnjih sastojina zajednice Seslerio-Ostryetum quercetosum petraeae), pa bi i takve sastojine trebalo detaljnije proučiti. Budući da je ova zajednica vrlo rijetka u Republici Hrvatskoj, a njezino gospodarsko značenje zanemarivo, bilo bi dobro da se ovakve sastojine svrstaju u kategoriju trajne zaštite. Tim više što i istaknute taksonomske dileme oko jele u toj zajednici upućuju na potrebu daljeg proučavanja i očuvanja njenog genofonda. Najprikladniji način očuvanja bio bi proglašenje posebnog rezervata šumske vegetacije. -Conclusions rašća dominiraju vrste reda Fagetalia i sveze Aremonio- Fagion i termofilna vrsta Sesleria autumnalis. U odnosu na dosadašnje fitocenološke snimke ove zajednice u Hrvatskoj zabilježene su 54 nove vrste, pretežito mezofilnog karaktera i bukovih šuma čime je upotpunjeno poznavanje fitocenoze Ostryo-Abietetum i dokazana njena sistematska pripadnost. U odnosu na biokovske sastojine izostaj 6 vrsta (pretežno termofil staje ee 4 44 nog karaktera) od kojijih hh su uus Lonicera alpigena i Pulmou prvim istraživanjima izdvojene kao nana visiami svojstvene vrste asocijacije. Sastojine zajednice Ostryo-Abietetum su uglavnom zaštitne panjače, trajno otvorenog sklopa i obrasta uglavnom oko 50 %. Drvna zaliha iznosi oko 100–150 m3/ha, a prirast oko 3 m3/ha. Jela se u zasjeni odraslih stabala relativno dobro pomlađuje, a zbog prirodoznanstvenog, ekološkog i zaštitnog značaja predlažemo zaštitu ovih sastojina i proglašavanje posebnog rezervata šumske etaži Ostrya carpinifolia, a u sloju grmlja termofilne vegetacije. vrsta reda Quercetalia pubescentis. U sloju prizemnog LITERATURA – References Bertović, S., A. Ž. Lovrić, 1987: Šumske zajedniskoj, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i ce Jugoslavije, SR Hrvatska. Šumarska encikloJP – ”Hrvatske šume”: 424–440, Zagreb. pedija, II. Izdanje (3): 395–404. B r au n -B la nquet, J., 1964: Pflanzensoziologie – Borzan, Ž., A. Ž. Lovrić, M. Rac, 1992: Hrvatski Grundzüge der Vegetationskunde. 3. Aufl. Wienbiljni endemi. U: Rauš, Đ. (ur): Šume u Hrvat-New York, 865 str. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 14 <-- 14 --> PDF |
J. Vukelić, D. Racić i D. Baričević: ŠUMA JELE I CRNOGA GRABA (Ostryo-Abietetum/Fukarek 1963/... Šumarski list br. 9–10, CXXX (2006), 387-397 Ehrendorfer, F., 1973: Liste des Gefässpflanzen Mitteleuropas. G. Fischer Verlag, Stuttgart, 318 s. Em, H., 1962: Šumske zajednice četinara u NR Makedoniji. Biol. Glasn. 15(1): 1–38. Fukarek, P., 1963: Prilog poznavanju dendrogeografskih i fitocenoloških odnosa planina sjeverozapadne Crne Gore. Rad. nauč. Društva SR BIH, XXII(6): 113–166, Sarajevo. Fukarek, P., 1964: Die Tannen und Tannenwälder der Balkanhalbinsel. Schweiz. Z. Forstw. 9/10: 518–533. K u š a n , F., 1955: Osobitosti u sastavu i rasporedu biljnog svijeta na planini Biokovu. Period. biol., vol. 8: 103–109. Kušan, F., 1969: Biljni pokrov Biokova (flora i vegetacija). JAZU, knjiga 37, Acta Biologica V, Zagreb. Kušan, F., B. Klapka, 1964: Ein sonderbarer Tannenwald auf dem Biokovo in Dalmatien. Informationes botanicae, vol. 3: 20–28, Zagreb. Lorenz, J. R., 1860: Bericht über die Bedingungen der Aufforstung und Kultivirung des Kroatischen Karstgebirges. Mitteilungen der K. K. Geographischen Gesellschaft, Jahrgang IV, Heft 1: 97–141. Lovrić, A. Ž., M. Rac, 1987: Fitocenološka analiza vegetacije biokovskog područja. Acta Biokovica IV: 97–142, Makarska. Marinček, L., L. Mucina, M. Zupančič, L. Pol- d i n i, I. D a k s k o b le r, M. A c c et o , 1993: Nomenklatorische Revision der illyrischen Buchenwälder (Verband Aremonio-Fagion). Stud. Geobot. 12 (1992): 121–135. Rac, M., 1995: Flora i vegetacija Vinodola i Viševice i njihov geobotanički položaj. Doktorska disertacija, Institut “R. Bošković”, Zagreb. Rac, M., A. Ž. Lovrić, 1987: Prilog flori biokovskog područja, alge i vaskularna flora. Acta Biokovica IV: 31–46, Makarska. Rac, M., A. Ž. Lovrić, 1992: Taxonomische Variationsabrisse der Tannensippen Westbalkans und neue Natursorten der endemischen Abies pardei mit ihren Hybriden. 6. IUFRO – Tannensymposium: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 57–65, Zagreb. Rac, M., A. Ž. Lovrić, 1992: Trockene windbedingte Tannenwaldbestande von kroatischen Küstenbergen (Abieti-Quercion und Calamagrostio- Abietion). 6. IUFRO – Tannensymposium: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 143–152, Zagreb. Rac, M., A. Ž. Lovrić, B. Sekulić, 1988: Ekologija i rasprostranjenost jadranske crne jele i submediteranskih jelovih šuma na primorskom kršu. IV. Kongres ekologa Jugoslavije, Plenarni referati i izvodi saopštenja: 371–372, Ohrid. Racić, D., 2001: Fitocenološke značajke termofilnih jelovih šuma as. Ostryo-Abietetum (Fukarek 1963) Trinajstić 1983 u vinodolskom zaleđu. Dipl. rad, Šumarski fakultet Zagreb, 36 str. Šoljan, D., 1986–87: Prilog poznavanju jele na Biokovu. Glasnik Zemaljskog muzeja BIH, Nova serija 25–26: 53–96, Sarajevo. Š o l j a n , D., 1990: Novi varijetet vrste Abies alba Mill., Zbornik radova Naučnog skupa “Populacija, vrsta i biocenoza”, Bilten društava ekologa BiH, vol. 5: 77–79. Tr i n aj s t i ć , I., 1983: Termofilne jelove šume sa crnim grabom As. Ostryo-Abietetum (Fukarek) Trinajstić, ass. nov. na planini Biokovu u Hrvatskoj. Poljopr. Šum. 29(2): 27–36, Titograd. Tr i n aj s t i ć , I., 1987. Sintaksonomski pregled biljnih zajednica planine Biokovo. Acta Biokovica, Vol. IV.: 143–174, Makarska. Tr i n aj s t i ć , I., 1999: Što su Abies pardei Gussone i “Abies biokovoensis”? Šumarski list 123(1–2): 11–16. We b e r, H. E., J. Mo r a v e c, J. P. T h eur il l at , 2000: International Code for Phytosociological Nomenclature. Journal of Vegetation Science, 11: 739–768. SUMMARY: In Croatia, the forest community Ostryo-Abietetum (Fukarek 1963) Trinajstić 1983 was found on Mt. Biokovo (Trinajstić 1983, 1987) and on Kapela (Rac et Lovrić 1987, Rac 1995). Only five relevés have been published in scientific literature. Since the floral composition has not been analyzed and compared in more detail, the studied phytocoenosis is insufficiently known. Phytocoenological research was conducted following the classical principles of the Braun-Blanquet School (1964). Forests of fir with hop hornbeam were presented on the basis of ten relevés from the Vinodol area and five from |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 15 <-- 15 --> PDF |
J. Vukelić, D. Racić i D. Baričević: ŠUMA JELE I CRNOGA GRABA (Ostryo-Abietetum/Fukarek 1963/... Šumarski list br. 9–10, CXXX (2006), 387-397 Biokovo. Plant nomenclature was adjusted according to Ehrendorfer (1973), while plant-sociological affiliation and biological form of the species were based on the work generally used for this purpose. Phytocoenological research into the stands of the community Ostryo- Abietetum in Vinodol showed syntaxonomic affiliation in the sense of Marinček et al. (1993) in accordance with international syntaxonomic rules (We b e r et al. 2000). A total of 84 species were registered in ten phytocoenological relevés. On average, there were 41 species per relevé. Abies alba prevails in the dominant layer, Ostrya carpinifolia in the intermediate layer and thermophilic species of the order Quercetalia pubescentis in the shrub layer. The layer of herbaceous vegetation is dominated by the species of the order Fagetalia and the alliance Aremonio-Fagion and by the thermophilic species Sesleria autumnalis. The forest phytocoenosis of fir with hop hornbeam occurs over approximately 250 ha in the study area (Racić 2001). Compared to past phytocoenological relevés of this community in Croatia, 54 new species have been registered. Those of mesophilic character and beech forests prevail, which completes the knowledge of the phytocoenosis Ostryo-Abietetum. In relation to the stands on Biokovo, 46 species of predominantly thermophilic character are absent, including Lonicera alpigena and Pulmonaria visianii, which were initially classified as characteristic species of the association. The species Hepatica nobilis, with frequent presence of sessile oak in the tree layer, occurs abundantly in Vinodol stands. Stands of the community Ostryo-Abietetum are mainly protective coppices with a permanently open canopy and density of about 50 %. Key words: Ostryo-Abietetum, Vinodol hinterland, floral composition, ecological conditions. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 16 <-- 16 --> PDF |
INSTRUMENTI I OPRE U ŠUMARSTVU Visinomjeri: digitalni (Haglof), sa skalom (Blume Leiss), sa skalom (Sunto) Spiegel Relascop i Promjerke: digitalne, R svrdla (boreri) za Telerelascop Fob drvene i aluminijske, tvrdo ili meko drvo + taksac, cm, mm rezervni djelovi (boreri i igle) Kompasi (SUNTO) GPS Garmin (12, NI plus) Vrpce, niveliri, stanice, geodetski pribor dalekozori, snajperi ormari za nacrte stolovi sa svjetlom za čitanje karata crtaći pribor ploteri, fotokopirni aparati KOMTEH-GEO Majzekovi trokuti, razmjernici 10000 ZAGREB, Trg športova 11 planimetri, kurvimetri teL 01/3650-451 ; fax. 01/3091-027 trasirke, prizme, daČjinomjeri, niv. letve e-mail: komtehŽzgAehhr http://www.recro.hr/komteh |