DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 5 <-- 5 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 9–10, CXXX (2006), 387-397 UDK 630* 188 (001) ŠUMA JELE I CRNOGA GRABA (Ostryo-Abietetum/Fukarek 1963/ Trinajstić 1983) U VINODOLSKOM ZALEĐU* PHYTOCOENOSIS OF SILVER FIR AND HOP HORNBEAM (Ostryo-Abietetum/ Fukarek 1963/Trinajstić 1983) IN THE HINTERLAND OF VINODOL Joso VUKELIĆ1, Davor RACIĆ2 i Dario BARIČEVIĆ1 SAŽETAK: U radu se fitocenološki analiziraju mješovite sastojine jele i crnoga graba (Ostryo-Abietetum/Fukarek 1963/Trinajstić 1983) u vinodolskom zaleđu. Iako su već istraživane (Rac 1995) u fitocenološkom smislu je izostala cjelovita analiza i usporedba s ostalim područjima Hrvatske. Zajednica je predstavljena s deset snimaka načinjenih u očuvanijim i suvislijim kompleksima na približno 250 ha njezina rasprostranjenja i nadmorskim visinama od 700 do 900 m. Ukupno su registrirane 84 vrste, prosječno po snimci 41, a njihova sociološka pripadnost relativno je složena, što su pokazala i prijašnja istraživanja na Biokovu (Tr i na j s t i ć 1983, 1987). U odnosu na biokovske sastojine zabilježene su 54 nove vrste, a izostaje 46, među njima Pulmonaria visianii i Lonicera alpigena izdvojene kao svojstvene vrste asocijacije. U sloju drveća dominira Abies alba, podstojno i Ostrya carpinifolia, a u sloju grmlja pridolaze 34 vrste, bujnošću dominiraju one termofilne svojstvene za red Quercetalia pubescentis. U sloju prizemnog rašća prevladavaju mezofilne vrste reda Fagetalia i sveze Aremonio-Fagion i termofilna vrsta Sesleria autumnalis. Također je za vinodolske sastojine specifičan pridolazak hrasta kitnjaka i nekih drugih vrsta slabije izražene socijalne pripadnosti i mezofilnoga karaktera. Sastojine zajednice Ostryo-Abietetum su uglavnom zaštitne panjače trajno otvorenog sklopa i obrasta uglavnom oko 50 %. K l j u č n e r i j e č i : Ostryo-Abietetum, vinodolsko zaleđe, florni sastav, ekološki uvjeti. UVOD – Introduction Termofilna šuma obične jele i crnoga graba (Ostryo-a manje se posvetila pozornost rasprostranjenosti, staniAbietetum/ Fukarek 1963/Trinajstić 1983) zanimljiva je štu i građi zajednice. Objavljeno je tek pet fitocenološšumska zajednica koja nije dovoljno istražena i analizikih snimka iz Hrvatske s Biokova (Trinajstić 1983, rana u stručnoj literaturi. Više se raspravljalo o takso-1987) što uz dva iz Crne Gore (Fukarek 1963) nije nomskom statusu jele u toj zajednici (Fukarek 1964, dovoljno za njeno poznavanje. Zbog toga smo ju u vinoBertović i Lovrić 1987, Borzan, Lovrić i Rac dolskom zaleđu istraživali prvi puta 2000. godine (R a1992, Rac, Lovrić i Sekulić 1988, Rac i Lovrić cić 2001) i drugi puta 2005. na približno 250 ha i pred1992a i b, Šol j a n 1986-87, 1990, Trina jst i ć 1999), stavljamo ju s deset fitocenoloških snimaka (slika 1). Temeljni zadaci naših istraživanja bili su utvrditi Članak predstavlja proširenu i nadopunjenu verziju rada preda njen florni sastav, sistematsku pripadnost, sinekološke noga u tisak za časopis – “Periodicum biologorum” na englesko me jeziku uvjete rasta, područje rasprostranjenosti i usporediti Prof. dr. sc. Joso Vukelić, doc. dr. sc. Dario Baričević, florni sastav sastojina na Biokovu i u zaleđu Vinodola. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Pri tomu smo nastojali istraživanja interpretirati tako da HR-10000 Zagreb, Svetošimunska 25 Dipl. ing. Davor Racić, HŠ UŠP Senj, HR-3270 Senj, N. Suzana se mogu primijeniti u šumarskoj praksi, u proučavanju i |