DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 47 <-- 47 --> PDF |
D. Kapec: UTJECAJ INTENZITETA SUŠENJA, MIKRORELJEFA I SAVSKE POPLAVNE VODE Šumarski list br. 9–10, CXXX (2006), 425-443 vrijeme vegetacije. Žutica ima umjereno toplu kišnu klimu s obilježjem Cfwbx. I priloženih klimadijagrama . Iz zz pril prema H. Walteru uoči i za vrijeme sušenja razabiru se odlučujući čimbenici koje smatram značajnim, a to su vidljiva dva sušna razdoblja tijekom 1962. (kolovozstudeni) i 1963. (travanj-kolovoz) nakon čega je nastupilo 1964. i 1965. g. dugo dvogodišnje vlažno razdoblje i poplava kakva se ne pamti od 1850. godine. Sušenje šume Žutice je stari proces odumiranja nekih vrsta hrasta i brijesta, koji je davno zabilježen još 1878. godine u obliku, tada ocijenjenog, kao sporadičnog sušenja. Jače sušenje javlja se 1910. godine, a najjače u 1925. godini. Ogromna šteta nastala je u to doba prema prof. dr. Đuri Nenadiću, jer su se osušila srednjedobna hrastova stabla. Stradao je istočni dio šume Žutice u šumskom predjelu Mlada Oštra, kada se posu šilo preko 194 094 m3 hrastovog drva u vrijednosti od 20 485 984 predratnih dinara. O Žutici i sušenju hrasta ranijih razdoblja detaljno je napisano u stručnom djelu inženjera Petra Manojlovića “Sušenje posavskih hrastovih šuma” iz 1926. godine, u izdanju tadašnjeg Ministarstva šuma i rudnika. Uzroci sušenja prema pojedinim nalazima stručnjaka su različiti, ali jedno je sigurno, sušenju su uvijek prethodile ekstremne poplave rijeke Save nakon prethodno ekstremnih sušnih razdoblja, koje su koincidirale s istovremenim maksimalnim defolijacijama šumskih štetnika, baš kao i u proljeće 1965. i 1966. godine. Tada se to dogodilo u katastrofalnim razmjerima, uz do sada ogromnu štetu, čija veličina nikad do sada nije u potpunosti sagledana, kao ni njene posljedice, koje se primijećuju još i danas nakon 50 godina. REZULTATI ISTRAŽIVANJA I RASPRAVA Results of research and discussion Intenzitet i oblici sušenja hrasta lužnjaka na istraživanom području u Žutici Prema podacima iz važećih šumskogospodarskih osnova 1958. i 1968. godine i izravne izmjere posječene drvne mase hrastovih sušaca, količina od se 167 854 m3 izravno j jje ee umanjila stanje drvne zalihe hrasta sa 564 205 m3 na 396 351 m3, kao i veličinu obrasle površine hrastom za 1586,11 ha, sa 3 969,83 ha prije sušenja, na 2383,72 ha poslije sušenja. Iz izvornih podataka opažanih i snimljenih za vrijeme sušenja na mjestu nastanka sušenja i prema postotku sušenja, klasificiran je intenzitet sušenja u 5 kategorija za drvnu masu i površinu i razvrstan na sedam dobnih razreda, kako je to tablično i grafički prikazano na grafikonu 1, na isti način i po istim kriterijima kao i ranije kod sušenja od 1910–1925. godine u radu inženjera Petra Manojlovića. Šumski odjeli i odsjeci grupirani su prema veličini intenziteta sušenja i tako označeni na karti sušenja Žutice. Analizom neosušenih preživjelih stabala po odjelima i po odsjecima i obavljenim opažanjima, došlo se do rezultata da postoje 4 temeljna oblika sušenja u Žutici: totalno sušenje, progalno sušenje, jako proredno sušenje i normalno proredno sušenje. Ovo nazivlje uvodim prvi puta nakon analize sušenja svakog šumskog odjela i odsjeka. Ono je u skladu s Manojlovićevim postocima sušenja. U odjelima gdje se hrast osušio intenzitetom 75–100 %, a oblik sušenja površine podsjeća na efekt čiste sječe u dobnom razredu gdje nema i neće moći biti prirodne obnove, nazvao sam totalnim sušenjem. Za slučajeve, prema Manojloviću, gdje se hrast osušio intenzitetom sušenja 50–75 %, a oblik sušenja površine podsjeća na progalni sijek, nazvao sam progalnim sušenjem. Slično tomu, gdje je sušenje u odjelima bilo intenziteta sušenja 30–50 %, a po obliku imalo obilježja jake prorede, nazvao sam jako proredno sušenje, dok tamo gdje je intenzitet sušenja bio 15–30 % i po obliku u odjelu imao obilježja normalne prorede nazvao sam proredno sušenje. INTENZITET SUŠENJA Graf 1. Utjecaj sušenja na stanje dobnih razreda hrasta lužnjaka u g. j . Žutica odjel po drvnoj masi Graph 1 The drying influence on the condition of age clases growing stock peduncula te oak in the Žutica forest |