DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 61     <-- 61 -->        PDF

D. Kapec: UTJECAJ INTENZITETA SUŠENJA, MIKRORELJEFA I SAVSKE POPLAVNE VODE ... Šumarski list br. 9–10, CXXX (2006), 425-443
The second part concerns research microrelief of compartment 166 a,crosssection
through,stem number distribution,height curve and the border of drying
zone with the map of drying,contour line 98,00 m height above the sea level and
directions of Sava input flood waters.The places of 23 compartments below that
contour line had total dieback and they make the whole with compartments of
partial clearly dieback around named drying zonas whose directions are in
correlation with available Sava’s flood waters on october 27 of 1964.


The third part according research results proved that total growing stock
volume of all stands in the whole management unit after big dropping through
45 years was growth steeper and steeper and now reaches former form and better
age-class proportions with a positive trend for the future. A detailed analysis
of the increment and realized etat in the forest Žutica has confirmed that etat
was realized by thinning and sanitar feeling very carefully with success and in
normal relation, so already 20 years in this way one third of increment could
realized by thining, 2/3 of it accumulated in the growing stock. The former
increment in the management unit is initially small in1958 (4,5m3/ha) then it
reaches its culmination in 1978 (8,53m3/ha) later fall slowly (7,28m3/ha) until
it reaches 7,9 m3/ha 1998 (an average normala is 7,29 m3/ha). Composition of
shares wood stock and areas pedunculate oak with other trees species shows
dominant role of pedunculate oak with a little increase share of fild ash and
black alder in spite of earlier great dieback.Oscillations of the openness management
unit from 1958 to 1998 former is initialy small (1,46 km/1000 ha), then
it reaches its culmination in 1998 (15,16 km/1000 ha). Unfortunately that
openness is not optimal for total forest area and management forest because
the roads has constructed of primary importance for exploatation oil and gas
by access to numerous wells (276).


Key words: snags, intensity and forms of dieback pedunculate oak, the
border of total dieback zone, microrelief, availability and direction of Sava
flood water, contour line 98,00 m, growing stock, area, age classes, shares
dieback, volume increment, realised etat, total and stocked area, oppenes of
forest roads.




ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 60     <-- 60 -->        PDF

D. Kapec: UTJECAJ INTENZITETA SUŠENJA, MIKRORELJEFA I SAVSKE POPLAVNE VODE Šumarski list br. 9–10, CXXX (2006), 425-443
Glavač, V., 1962: Osnovno fitocenološko raščlanje-M at i ć , J., 1926: Sušenje hrastovih sastojina. Šumarnje
nizinskih šuma u Posavini. Šumarski list ski list 1926. Str. 446–448. Zagreb.
86(9–10): 317–329. M at i ć , S., 1989: Intenzitet prorede i njegov utjecaj na


J o š ov ec , A., 1924: Sušenje hrastovih sastojina šum-stabilnost, proizvodnost i pomlađivanje sastojiske
uprave u Dragancu. Šumarski list XLVIII /12: na hrasta lužnjaka. Glasnik za šumske pokuse
639–642. Zagreb. 25: 261–278. Zagreb.


J o š ov ec , A., 1926: Gubar i ostale štetočine. Opažanja Medvedović, J., 1984: Istraživanje vodnog režima
u Žutici 1926. Šumarski list 1926: Str. 538–542. staništa u poplavnim šumama između Česme i
Zagreb. Lonje u Posavini. Radovi Šumarskog instituta


Klepac, D., 1955: Utvrđivanje prirasta po metodi iz-Jastrebarsko XIX /62: 1–71. Zagreb.
vrtaka. Šumarski list LXXIX /11–12: 603–621. P i l ar, M., D. S r eb r en o v i ć , F. B u d iš i ć , Z. S e Zagreb.
lanec, M. Braun, D. Brundić, 1971: Vodo-


Klepac, D., 1985: O sušenju naših šuma. Šumarski privredna problematika Savske doline. Savjetolist
CIX /1–2: 61–63. Zagreb. vanje o Posavini: 1–41. Zagreb.


Kl ep a c , D., 1987: Metode za određivanje prirasta sasPrpić,
B., A. Vranković, Đ. Rauš, S. Matić,
tojine. U: Šumarska enciklopedija 3. Str. 70–75. 1979: Ekološke značajke nizinskih šumskih ekoZagreb
sistema u svijetlu regulacije rijeke Save. U: Drugi
kongres ekologa Jugoslavije, knj. I: 877–897.


Klepac, D., 1988: Uređivanje šuma hrasta lužnjaka.


Zagreb.


U: Glasnik za šumarske pokuse 24: 117–132.
Zagreb.
Osnova gospodarenja za g. j.”Žutica” 1958–1967. god.,
Šumsko gospodarstvo “Garjevica” Kutina.


Kr i ža n ec , R., 1992: Postotak prirasta kao pokazatelj
za sječne zahvate. U: Zbornik radova o Antunu Osnova gospodarenja za g. j.”Žutica” 1968–1977. god.,
Levakoviću. Str. 125–138. Vinkovci. Šumsko gospodarstvo “Josip Kozarac“, Nova Gradiška.


Lukić, N., Ž. Galić, J. Čavlović, 2001: Dendrokronološka
analiza debljinskog prirasta lužnja-Osnova gospodarenja za g. j.”Žutica”1978–1987. god.,
kovih sastojina u šumama Žutica i Opeke. U: Šumsko gospodarstvo “Josip Kozarac“, Nova Gra-
Znanost u potrajnom gospodarenju hrvatskim diška.
šumama. Str. 435–445. Zagreb. Osnova gospodarenja za g. j.”Žutica” 1988–1997. god.,
Mahr, K., 1926: Sušenje hrastovih šuma. Šumarski Šumsko gospodarstvo “Josip Kozarac“, Nova Gralist
1926. Str. 188–189. Zagreb. diška.
Manojlović, P., 1924: Sušenje hrastovih šuma Šumsko gospodarska osnova za g. j.”Žutica” 1998–2007.
(Hrast lužnjak). Šumarski list XLVIII /10: god., Uprave šuma Zagreb, Javno poduzeće za go502–
505. Zagreb. spodarenje šumama “Hrvatske šume”.


M an o j l o v i ć, P., 1926: Sadanje stanje hrastovih šuma
u Slavoniji. U: Pola stoljeća šumarstva
1876–1926. Str. 372–385. Zagreb.


SUMMARY: The paper presents Management Unit “Žutica” through
three parts. The first one presents the intensity of dieback pedunculate oak
with its influences on all changes into growing stocks through every age class
before,during and after the great dieback forest in 1964 and 1965. After the
measurement and classification 167 854 m3 snags from its origin places compartments
and subcompartments divided at 4 zonas with different intensity of
dieback according to the processed data by the application of known method


P. Manojlović they were formuleted in tables graphs and were mapped.The
research refers maximal dropping of growing stock and areas in younger and
middle-aged classes (IV., V., VI.) pedunculate oak under 93 m3 per ha and
they completely disappeared from 1068,45 ha forested area(total and partial
clearly dieback).The results obtained show 4 forms intensity of diebac named
TOTAL DIEBACK (75–100 %), PARTIAL CLEARLY DIEBACK (50–75 %),
STRONG THINY DIEBACK (30–50 %) and THINY DIEBACK (15–30 %).


ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 59     <-- 59 -->        PDF

D. Kapec: UTJECAJ INTENZITETA SUŠENJA, MIKRORELJEFA I SAVSKE POPLAVNE VODE Šumarski list br. 9–10, CXXX (2006), 425-443
2.
Totalno sušenje zahvatilo je 325,46 ha površine u
31 odsjeku i stvorilo zonu totalnog sušenja intenziteta
75–100 % raspoređenu po gospodarskoj jedinici
u više povezanih suvislih cjelina, s najmanje 4
odjela kao središta, čineći dugoljaste tvorevine koje
prate niže predjele mikroreljefa u smjeru sjeverozapad-
jugoistok ispod 98,00 m nadmorske visine.
3.
Progalno sušenje zahvatilo je 53 odsjeka s intenzitetom
sušenja 50–75 % razvijajući se kružno oko
svojih jezgara totalnog sušenja, čineći zonu progalnog
sušenja na površini od 742,99 ha. Odsjeci totalnog
sušenja kao središta zajedno s odsjecima progalnog
sušenja čine povezanu cjelinu smještenu na
8 žarišta u šumskim predjelima Carev bok, Žuti
breg, Breške šume, Kunovečki bok, Piškoranec,
Zvirnjak, Šumarek i Širine. Prostorni razmještaj žarišta
i krugova sušenja stapaju se u oblik dugoljaste
zone neprekinutih i nepravilnih pruga, koje se protežu
u smjeru sjeverozapad – jugoistok, zaobilazeći
odsjeke srednjeg dijela Žutice više od 98,00 m nadmorske
visine, da bi se nedaleko od donjeg toka rijeke
Česme spojile u jedno.
4.
U 19 šumskih odjela smještenih na povišenom središnjem
dijelu Žutice, iznad slojnice 98,00 m nadmorske
visine u šumskim predjelima Crna humka,
Žutica i Petica, nije bilo ni totalnog ni progalnog sušenja,
već se pojavilo jako proredno sušenje intenziteta
30–50 % na površini od 517,66 ha. Također
opažanjem vodostaja na licu mjesta kritičnih dana
poplave, ove površine bile su nedostupne savskoj
vodi, iz čega slijedi zaključak da su se najviše i najintenzivnije
osušili oni šumski predjeli koji su bili
poplavljeni upuštanjem savske vode.
5.
Granica zone totalnog i progalnog sušenja s ostatkom
sastojine vrlo je oštra i nastaje na mikroreljefu,
gdje je maksimalna razlika između mikrodepresije i
mikrouzvisine svega 46 cm. Totalno sušenje naglo
prestaje na polovici te visine na 23 cm.
6.
Osnovu istraživanja čine izrađeni grafikoni i karta
intenziteta sušenja po odjelima i odsjecima sa stanjem
iz 1966. godine, s ucrtanom slojnicom 98,00 m
nadmorske visine, granicom zone totalnog sušenja i
smjerovima kretanja savske vode. Karta može poslužiti
za usporedbu i za daljnja istraživanja promjena
fizionomija i struktura na flornom sastavu sastojina
nastalih sušenjem.


7. Sadašnje stanje šume Žutice uznapredovalo je unatoč
čestim promjenama kroz proteklih 40 godina
ukupne i obrasle površine gospodarske jedinice, jakog
i katastrofalnog sušenja hrasta lužnjaka, strukturalnog
poremećaja dobnih razreda, naglog i velikog
pada drvne zalihe, smanjenja obraslih površina
hrastom i čistih sječa. Stanje je uznapredovalo dijelom
zbog prirodne samoregulacije, dijelom zbog
pogođenih stručnih zahvata u boljem gospodarenju
s šumom, ponajprije zbog racionalnog korištenja
prirasta koji 1998. g. postiže normalnu vrijednost,
kao i zbog postignute pozicije hrasta lužnjaka po
drvnoj zalihi i po površini. Hrast je i dalje unatoč
dramatičnih promjena zadržao svoj dominantni položaj
u ukupnom stupnju razvoja sastojina, koju je
neznatno korigirala priroda kroz proces sušenja, povećavši
neznatno površinu i drvnu zalihu poljskog
jasena. Kritična godina normalizacije stanja šume
Žutica je 1978. g., kada su započeli pozitivni procesi
stabilizacije ekosustava.
8. Kretanje otvorenosti šumskim cestama za šumu Žuticu
stalno i naglo se povećavalo tijekom svih 40 godina,
ali nažalost neoptimalno za šumsko gospodarenje,
dapače kobno, jer je u najrezistentnijem dijelu
šume, koja se do sada uspješno odupirala pogubnom
sušenju, otvoreno najveće radilište koje je poremetilo
prirodne protoke stoljetnih voda, zagradivši trajno
njihovo pritjecanje i otjecanje i svojom podzemnom
infrastrukturom ozbiljno zaprijetilo budućnosti
ekosustava, čiji je opstanak u ovim uvjetima i dalje
neizvjestan.
LITERATURA – References


B a ri če v ić , D., 2001: Zajednica hrasta lužnjaka i velike
žutilovke s običnim grabom na području sušenja
hrasta lužnjaka. U: Znanost u potrajnom gospodarenju
hrvatskim šumama 31–43. Zagreb.


B a r i č e v ić , D., J. Vu k e l ić , 1988: Karta šumskih
zajednica gospodarske jedinice “Žutica”,


M: 1 : 25 000. Šumarski fakultet Sveučilišta u Za.
Šu
z i


grebu, Zavod za
aa istraživanja u šumarstvu, Zagreb.


Dekanić, I., 1971: Uspijevanje nekih vrsta šumskog
drveća u prirodnim sastojinama i kulturama Posavlja
u ovisnosti o režimu poplavnih i podzem


nih voda. U: Savjetovanje o Posavini, str.


275–282. Zagreb.


D e k an i ć , I., 1975: Utjecaj visine i oscilacija nivoa
podzemnih voda na sušenje hrasta lužnjaka
(Quercus robur L.). Šumarski list IC/7–10:
267–280. Zagreb.


Đorđević, P., 1927: Uzroci sušenja naših hrastovih
šuma. Šumarski list 1927. Str. 117–121. Zagreb.


Glavač, V., 1961: O vlažnom tipu hrasta lužnjaka i
običnog graba. Šumarski list 85(9–10): 342–347.




ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 58     <-- 58 -->        PDF

D. Kapec: UTJECAJ INTENZITETA SUŠENJA, MIKRORELJEFA I SAVSKE POPLAVNE VODE Šumarski list br. 9–10, CXXX (2006), 425-443
dodati da je za proizvodnju i transport nafte i plina
podzemlje središnje Žutice isprepleteno s oko 300 km
cijevi različitih profila, koje podliježu obveznoj izmjeni
svakih 10 godina. Dosta je iskopano raznih isplačnih
jama. Neke su još aktivne, a neke napuštene. Radi
usporedbe i daljnje sudbine šume u budućnosti treba


e ukupni ostvareni prihod kroz proteklo


računati


razdoblje 32 godine bio od proizvedenih količina nafte,
naftnog i prirodnog plina i kondenzata za cijeli Pogon
Žutica u iznosu od 1,8 milijarde USA dolara. Vrijednost
godišnje proizvodnje u 1998. godini iznosila je


18.1 milijuna USA dolara. Procijenjeno je da će zalihe
ugljikovodika u Žutici biti potpuno iscrpljene tek oko
2032. godine.
Slika 10. Napad gubara na lišće hrasta lužnjaka započeo je 1964
godine istodobno s napuštanjem savske vode u šumu
Žuticu kada je došlo do potpune defolijacije svih stabala
i pojave sušenja


Figure 10 The attack of Gipsy mounth on the leaves of pedunculate
oak started together with floods of Sava river in the
forest Žutica what was resulting with total defolation of
all trees, epidemic dieback and degradation
(Foto: D. Kapec)


Slika 11–12.
Hrastov četnjak kao primarni štetnik napao je krošnje
hrasta lužnjaka u šumskom predjelu Oštra u
proljeće 1964. godine


Figure 11–12
Oak processing moth the crowns of pedunculate
oak in the spring of 1964 at the forest region Oštra
caused defoliation


(Foto: D. Kapec)


ZAKLJUČCI - Conclusions


1.
Na području g. j . “Žutica” zahvat sušenja hrasta manji. Smanjenje ukupne površine hrasta lužnjaka
lužnjaka 1964. i 1965. g. obuhvatio je 167 854 m3 uslijed sušenja iznosi 40 %, dok je od dobnih razreda
evidentiranih sušaca, čime je smanjena površina po površini najviše zahvaćen V. dobni razred 48 %,
pod hrastom za 1586,11 ha. Hrast se osušio neje-zatim VI. dobni razred 45 % i 44 % IV. dobni razdnoliko
na cijeloj površini i prema intenzitetu suše-red. Najveći intenzitet sušenja zabilježen je u IV., V.
nja čini 4 temeljna oblika totalno, progalno, jako i VI. dobnom razredu. Drvna zaliha po hektaru u V.
proredno i proredno sušenje. Najveća drvna masa dobnom razredu pala je ispod 100 m3/ha čak na
sušaca potječe iz IV. i V. dobnog razreda, zbog čega 93,41 m3/ha, čime je stvoren manjak drvne zalihe u
je smanjena drvna zaliha u IV. dobnom razredu za dobnim razredima, trajni strukturalni poremećaj i
32 %, a u V dobnom razredu za 38 %, dok je mali stres dotadašnjih sastojina, što je bio uzrok naruše-
VI. dobni razred smanjen za 54 % i time postao još nosti čitavog ekosustava.


ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 57     <-- 57 -->        PDF

D. Kapec: UTJECAJ INTENZITETA SUŠENJA, MIKRORELJEFA I SAVSKE POPLAVNE VODE Šumarski list br. 9–10, CXXX (2006), 425-443
PRIRAST I REALIZIRANI ETAT Porast otvorenosti šumskim
cestama gospodarske jedinice
Žutica od 1958. do 1998. godine i
kretanje razvoja naftnog polja


Da bi se dobio što precizniji


uvid u sve čimbenike koji su od va


žnosti za ovu šumsko gospodarsku


jedinicu, a koji su utjecali na ranije


opisane pojave u grafikonu broj 18,


prikazano je kretanje otvorenosti


šume Žutice prometnicama izraže


no mjernim jedinicama km/1000 ha


kojima izražavamo otvorenost. Pri


kaz uzima stanje od 1958. godine


kada je na mjestu današnje asfalti


rane magistralne ceste kroz sredinu


šume bila samo prosjeka, poznata


po nazivu “široka prosjeka”, kada


Graf 17. Odnos prirasta i realiziranog ukupnog etata od 1958. do 1998. godine


je zapadni i istočni dio bio prirodno


Graph 17 The volume increment in relation to the total realized etat from 1958 to 1998


Kretanje udjela površina i drvne zalihe po
vrstama drveća tijekom razdoblja od 1958. do
1998. godine u gospodarskoj jedinici Žutica


Kako su prolazile godine i desetljeća mijenjao se i
udio pokrivenosti hrasta lužnjaka u šumi Žutici u odnosu
na druge vrste drveća. Primijećuje se iz podataka
šumsko-gospodarske osnove da unatoč sušenju 1964. i
1965. g., njegov udio naglo pada na gotovo 45 % i da
dalje brzo raste, postiže veću vrijednost 1978. g., iza
čega slijedi manji pad 1988. g., a 1998. g. postiže svoj
maksimum udjela. U odnosu na druge vrste njegov
udio je i dalje dominantan i daleko iznad njemu najbližeg
konkurenta poljskog jasena. To da udio poljskog
jasena lagano raste, dok johe pada, upućuje na promje


nu stanišnih i mikroklimatskih prilika.
Stanje brijesta, graba, bukve,
ostale tvrde i meke bjelogorice pokazuje
nagli pad udjela do mogućnosti
potpunog nestanka (brijest i
bukva). Iako je hrast dominantan u
udjelu drvne zalihe 1968. g., on je
vidljivo naglo pao, dok su ostale
vrste povećale svoj udio, nakon
čega postiže maksimum 1978. g. i
vidljivo nastavlja padati, približivši
se udjelu iz 1968. godine. Druge
vrste slično se ponašaju kao i kod
udjela površina. Udjel drvne zalihe
jasena stalno raste, johe, brijesta i
bukve pada.


protočan za poplavne, stagnirajuće


i podzemne vode, dok se drvo izvlačilo
isključivo konjskom vučom. Tada je otvorenost
bila najniža 1,46 km/1 000 ha, da bi zatim počela naglo
rasti svakih 10 godina sve više, dostigavši 1998. g.
najveći iznos 15,16 km/1 000 ha. Naravno da su se ceste
gradile ponajprije za potrebe naftnih bušotina, pa
su one svojom gustoćom i prostornim rasporedom neoptimalne
za šumarske potrebe, te je ponegdje otvorenost
prevelika, a ponegdje nedovoljna. To je još jasnije
uočljivo kad se uzme u obzir da je središnji dio Žutice,
onaj koji je najmanje stradao od totalnog i progalnog
sušenja, poslužio za utemeljenje posebnog Radilišta
Žutica za eksploataciju nafte na kojemu je do danas
izbušeno ukupno 276 bušotina, od kojih još uvijek radi
160 naftnih, 7 plinskih i 38 utisno-vodnih. Tome treba


OTVORENOST -OPENNESS


Graf 18. Otvorenost šumskim cestama (km/1000 ha)
Graph 18 Openness by forest roads (km/1000 ha)




ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 56     <-- 56 -->        PDF

D. Kapec: UTJECAJ INTENZITETA SUŠENJA, MIKRORELJEFA I SAVSKE POPLAVNE VODE
renju. Uslijed stresa izazvanog
sušenjem, poremećaj drvne zalihe
tako je bio velik, da još nije postignuta
normala. U mlađim dobnim
razredima nailazimo na povećavanje
preko normale, dok otklon
od normale postaje sve veći od razreda
do razreda, da bi najveći bio
64 % u VII. dobnom razredu.


Istovremeno prikazana distribucija
površina po dobnim razredima
u grafikonu broj 15 pokazuje veliko
pomanjkanje u II., III. i VII.
dobnom razredu i višak u IV., V. i


VI. dobnom razredu u odnosu na
normalno stanje, što je posljedica
velikog gubitka površina u korist
drugih vrsta.
Šumarski list br. 9–10, CXXX (2006), 425-443


Graf 16. Pad i porast drvne zalihe u Žutici
Graph 16 Droping and growth of growing stock in Žutica


Promjene stanja ukupne površine gospodarske
jedinice od 1958. do 1998. godine


Ukupna površina gospodarske jedinice mijenjala se
nekoliko puta tijekom proteklih 40 godina. Razlozi
promjena su u proširenju površine Črnec polja na štetu
šume, izgradnja mreže kanala i stvaranje nekih poljoprivrednih
površina.


U isto vrijeme mijenjala se i obrasla površina, i to
tako da se najprije smanjila u razdoblju između
1958–1978. g. zbog čistih sječa u svrhu intenzivnog
otvaranja novih naftnih bušotina te izgradnje za njih
pristupnih puteva. Trend smanjivanja obrasle površine
zaustavljen je 1978. g. od kada do 1998. g. dolazi do
povećavanja obraslih površina, jer su mnoge površine
bušotina prestale biti aktivne te su ponovno obrasle šumom,
a također je pošumljeno i dosta čistina.


Promjene stanja ukupne drvne zalihe gospodarske
jedinice od 1958. do 1998. godine


Ukupna drvna zaliha uslijed sušenja hrasta lužnjaka
u Žutici mijenjala se iz godine u godinu. Tu se vidi veličina
naglog pada 1968. godine, uglavnom u mlađem
III., IV. i V. dobnom razredu zbog izgubljenog hrasta
lužnjaka u 1964. i 1965. godini, dok se u ostalim starijim
dobnim razredima njegov manjak osjetio u nešto
blažem obliku, ali još uvijek je dosta velik da izazove
poremećaj i stresni učinak, čije posljedice sastojina
ima još i danas nakon 42 godine poslije katastrofalnog
sušenja. Porast drvne zalihe najviše se uočava u IV.,V. i


VII. dobnom razredu u odnosu na stanje nađeno 1968.
godine, što je dobar dokaz i znak poboljšanja, odnosno
pojačanog prirasta nakon progaljivanja i prodora svijetla
u dijelovima šumskih odjela u kojima je ustanovljeno
ranije opisano proredno i jako proredno sušenje,
a može se svrstati u svojevrsnu prirodnu regulaciju parametara
sastojine potpomognute boljim stručnim tretmanom
u šumskom gospodarenju nakon sušenja.


Utjecaj šumskog gospodarenja u razdoblju između
1958. i 1998. godine na ukupnu strukturu sastojina
u gospodarskoj jedinici Žutica


Nakon analize 10-godišnjih prirasta i 10-godišnjih
etata kroz razdoblje od 1958. do 1998. g. vidi se iz grafikona
broj 17 kako se oprezno koristio prirast i realizirao
etat, da bi se postigao napredak u razvoju svih sastojina
unutar gospodarske jedinice. Uočljivo je da je
kroz svih 40 godina u prvih 30 godina trend korištenja
drvne mase,odnosno etat, svako desetljeće bio u opadanju
u odnosu na prirast, tj. dosegao je 1978. g. najniži
iznos 38 % prirasta i nakon toga je počeo rasti, da bi
1988. g. dosegao veličinu etata iz 1958. g. prije sušenja,
ali sada u veličini 64 % prirasta i 1998. još i više 65 %
prirasta koji je dosegao veličinu prirasta od 1978. godine.
Iz grafikona broj 17 izraženo u drvnoj masi, jasno
se vidi strategija opreznog šumskog gospodarenja, koja
se sastojala u smanjivanju etata prvih 20 godina (od
1958–1978.) iako je prirast naglo rastao. U 1978. godini
nastaje prekretnica i udio etata u prirastu se povećava,
dok je rast prirasta počeo oscilirati s manjim razlikama.
Kontinuirani rast prirasta do 1978. g. tumači se
time što su šume posječene neposredno iza rata ulazile
u II. i III. dobni razred, a velika većina šuma u to doba
bila je srednjedobna, u naponu snage. S druge strane
došlo je i do naglog povećanja mase i prirasta nakon sušenja
u odjelima s progalnim sušenjem zbog rjeđeg
sklopa i pojave mladih stabala na progalama.




ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 55     <-- 55 -->        PDF

D. Kapec: UTJECAJ INTENZITETA SUŠENJA, MIKRORELJEFA I SAVSKE POPLAVNE VODE Šumarski list br. 9–10, CXXX (2006), 425-443
Slika 8. Odjel 104 u zoni sušenja hrasta intenziteta 100 % uz slojnicu
98,00 m nad. visine nakon sječe sušaca 1966 godine


Figure 8 Compartment 104 in zonadieback of pedunculate oak
trees intenzity 100 % near contour line 98,00 m above the
sea level 1966 after desication and felling


(Foto: D. Kapec)


strane preko šumskog predjela Žalkovo i Carev bok,


sv
svsve
ee d
ddo
oo magistraln
magistralnmagistralne
ee cest
cestceste
ee kro
krokroz
zz Žuticu
ŽuticuŽuticu,
,, gdj
gdjgdje
ee se u početku
zadržao. Taj val prouzročio je i druge pojave kao naglo
bujanje također punih pritoka Lonje, Črnca i
ii Lonjice.


i


Drugi vodeni val je došao sa zapada i preko Breških
šuma, prodro prema postojećoj cesti koja tako veliku
vodenu masu nije mogla zadržati i voda je prešla cestu
na mjestu 3 km od autoputa, kod odjela 100 na koti
98,36 m nadmorske visine i razlila se po okolnim depresijama,
potopivši sve niže predjele na svom putu
preko Šumarka za Česmu. Savska ispuštena voda stigla
je u šumu u noći između 26. i 27. listopada 1964. g.
i tamo se zadržala do 29. listopada, kada je zabilježeno
njeno prvo povlačenje, a nakon 14 dana nastala je normalna
situacija. Predjeli koji su tako duže bili pod
vodom nisu nikada ranije bili poplavljeni. Na slikama
7, 8 i 9 prikazane su originalne fotografije
dolazaka i potapanja vodnih
valova savske vode, iza kojih su kasnije
nastupila totalna sušenja koja
su zahvatila iste šumske predjele s
odjelima kroz koje je ta voda tekla.
Pravci i koridori protoka savske
vode kroz šumu poklapaju se oblicima
i poretkom središta totalnih sušenja
i prikazanih zona sušenja hrasta
lužnjaka, što se vidi iz karte broj
1, te predstavljaju jedan od temeljnih
uzroka takvog oblika sušenja. U
kombinaciji s tadašnjim mikroreljefom,
gdje god je bila dostupna savska
poplavna voda, do nadmorske
visine 98,36 m, tamo je zabilježeno
totalno sušenje. Zbog toga je na
karti broj 1 ucrtana slojnica mikroreljefa
98,00 m, koja se na terenu


Slika 9. Potpuno sušenje hrasta lužnjaka na velikoj površini u šumskom
predjelu Žuti breg
Figure 9 Total dieback trees of pedunculate oak on the great area
in the forest region Žuti Breg
(Foto: D. Kapec)


šumskih odjela srednje Žutice nedostupnih savskoj
vodi. Radnička nastamba smještena je izvan zone totalnog
sušenja, a izgrađena u središnjem dijelu Žutice, s
okolnim odjelima nije bila dostupna savskoj vodi, jer
njezina kota iznosi 102,00 m nadmorske visine.


Usporedba stanja drvne zalihe i površine hrasta
lužnjaka neposredno prije sušenja, poslije sušenja
sa sadašnjim stanjem i normalom po dobnim razredima


Iz grafičkog prikaza broj 14 i 16 koji je sastavljen
od podataka šumsko-gospodarskih osnova, drvna zaliha
po hektaru nakon sušenja naglo je pala u svim dobnim
razredima. Ipak podaci iz 1998. godine pokazuju
značajan oporavak u svim dobnim razredima, što bi se
moglo pripisati povećanom prirastu i boljem gospoda


podudara s granicom totalnog suše-Graf 15. Površina dobnih razreda hrasta lužnjaka u G. J. Žutica
nja hrasta lužnjaka i izdvaja cjelinu Graph 15 Age classes area of pedunculate oak in Žutica forest before, after drying and today




ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 54     <-- 54 -->        PDF

D. Kapec: UTJECAJ INTENZITETA SUŠENJA, MIKRORELJEFA I SAVSKE POPLAVNE VODE Šumarski list br. 9–10, CXXX (2006), 425-443
Smjer kretanja i dostupnost poplavne vode rijevano
rasti do takve visine koja nije zabilježena zadnjih
ke Save 153 godina, zaprijetila je opasnost poplavljivanja
Uoči i za vrijeme dramatičnih događaja iz mjeseca Zagreba i Siska. Iz grafikona broj 12 mogu se vidjeti do
listopada 1964. g., kada je vodostaj Save počeo neočeki-sada zabilježeni maksimalni vodostaji od 1850. do


Maksimalni vodostaj Save bio je najveći kroz 160 godišnje razdoblje u 1964 godini


Graf 12. Hod maksimalnih godišnjih vodostaja Save u Zagrebu u razdoblju od 1850–1969. g.
Graph 12 Oscilation of maximal yearly levels Sava river in Zagreb from 1850 to 1969


Graf 12. Hod maksimalnih godišnjih vodostaja Save u Zagrebu u razdoblju od 1850–1969. g.
Graph 12 Oscilation of maximal yearly levels Sava river in Zagreb from 1850 to 1969
1970. g., kao i onaj najveći od 1964. g. zbog čega je
miniran lijevi savski nasip kod Dubrovčaka. U evidencijama
su zabilježena dva vala nadolazeće poplavne vode
iz Save. Prvi vodeni val došao je sa sjeverozapadne


Slika 6. Odjel 194 pod ekstremno visokom poplavnom vodom rijeke
Save dubine 4 metara 28. 10. 1964. god. nakon miSlika
7. Izgled stabala hrasta lužnjaka uz cestu u 33 odjelu 1965.
niranja lijevog savskog nasipa kod Dubrovčaka godine


Figure 6 Compartment 194 under extremely high flood water of Figure 7 The appearance of pedunculate oak treesnear the forest
Sava river depth of 4 meter on oct. 28. 1964 road comp. 33
(Foto: D. Kapec) (Foto: D. Kapec)




ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 53     <-- 53 -->        PDF

D. Kapec: UTJECAJ INTENZITETA SUŠENJA, MIKRORELJEFA I SAVSKE POPLAVNE VODE Šumarski list br. 9–10, CXXX (2006), 425-443
manjeg dijela odjela gdje se hrast posušio 100 %, dakle
gdje je bilo totalnog sušenja i većeg dijela gdje je to
bilo samo pojedinačno sušenje stabala hrasta lužnjaka
u obliku prorednog sušenja. Ta prikazana granica na
tlocrtu predstavlja dio granice zone totalnog sušenja
koja prolazi kroz više odjela, dolazeći sa sjeverozapada
u smjeru jugoistoka. Na karti broj 2 prikazana je
granica zone sušenja i mikroreljef odjela 166a na mjestu
između slojnica 96,50 i 97,00, kako bi se izmjerom
i evidentiranjem vrsta drveća detaljnije vidio izgled terena
neposredno iza sušenja. Radi što točnijeg prikaza
utjecaja sušenja na broj stabala u odjelu 166 a i veličine
pada visina hrasta lužnjaka na bazi konkretne izmjere,
izrađeni su grafikoni broj 10 i 11 koji zorno iskazuju
stvarni učinak te velike katastrofe. Na grafu 10
vidi se koliki je nastao manjak stabala hrasta lužnjaka
uslijed sušenja, dok se na grafikonu 11 iz krivulje visina
zapaža pad visina u odjelu 166a.


Karta 2. Gospodarska jedinica Žutica odjel 166 a
Map 2 Management unit Žutica compartment 166 a


H a/VST LUŽNJAK Prsnl promjer-diameter at breast hetgm Cm


It 1 1 1 1 1 1


1:J 14 16 18 2022 MSE M 30333«3e39 40 42 44 4S4S 50Č54 SBS
PEDUNCULATE 10


I 1 1 1 r 1 1 1 J


OAK Vlslna-total height M


POSuLEČfl-Dffy UP


— — KflO 1?,10 19Č 193T 3ĆČ 21 ;n 3ijW 32Č S.1D Z3;9Ć Z4JD 24Č 2SČ 3S,4D 2BČ 26,7D 27Č 27Č 2rČ 27jlO 2rČ 27:20 20Č
NEPDSUSENI-UN DRIEE> 13Č 14Č i*j3a iČAO TGČ K/SO 17Č 17;5D iaČ 18Č iaČ 1Č40 IdfO 2aLDD aiČ 2D,4Šć 2D#) 21,0Q 21Č 21,48 21,BO 21Č 22Č1 22,10 72JO


Graf. 11. Gospodarska jedinica Žutica odjel 166 a
Graph. 11 Management unit Žutica compartment 166 a




ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 52     <-- 52 -->        PDF

D. Kapec: UTJECAJ INTENZITETA SUŠENJA, MIKRORELJEFA I SAVSKE POPLAVNE VODE Šumarski list br. 9–10, CXXX (2006), 425-443
primjerenog za ovu starost i znatnog zakašnjenja, na preživjela
stabla koja će osigurati kakvu-takvu, ali ipak prirodnu
obnovu i uspostavu približno normalne strukture.


Proredno sušenje


Ostatak drvne mase sušaca, i to 28 214 m3, potječe
sa svih ostalih dijelova sastojina gospodarske jedinice,
kako je to iz grafikona 8 vidljivo, a također pokazuje
najveće učešće drvne mase sušaca 49 % u IV. dobnom
razredu, 26 % u V. dobnom razredu, 13 % u III. dobnom
razredu, 7 % u VI. i najmanje učešće 5 % u


dobnom razredu. Tu je intenzitet sušenja utvrđen
15–30 % s osušenim primjercima stabala prostorno
razmještenim pojedinačno po cijeloj površini. Sva
ostala okolna stabla hrasta su preživjela. Sklop nije bio
time tako prekinut da bi utjecao na sastojinu više nego
normalna proreda istog intenziteta. Jedino izbor pojedinačnih
stabala za proredu i onih stradalih nisu bili
isti. Ipak najvažnije je bilo to što se tamo gdje se pojavilo
proredno sušenje, moglo računati na daljnju egzistenciju
sastojine, čiji će budući uzgoj omogućiti i njezinu
prirodnu obnovu.


Graf. 8–9. Učešće prorednog sušenja hrasta lužnjaka u dobnim razredima
Graph. 8–9 Shares of thiny dieback pedunculate oak on the age classes


Granica zone totalnog sušenja hrasta lužnjaka
Da bi se detaljnije istražilo sušenje u ovisnosti s mikroreljefom,
odabran je odjel 166 iz šumskog predjela
Širine u neposrednoj blizini ranije
u literaturi spominjanog predjela
Oštra. Provedeno je stereofotogrametrijsko
snimanje Žutice 1962. g.
i detaljni nivelman samog odjela
1966 godine. Iz prikazanog tlocrta
na karti broj 2 vidljive su ucrtane
detaljne kote terena izmjerene na
10 različitih mjesta. Najniža kota
nalazi se na prosjeci u samom
sjecištu 4 odjela 163, 164, 167 i
166, čija nadmorska visina iznosi
96,63 m. Teren se lagano diže u
smjeru juga prosjekom između 166
i 167 odjela, da bi postigao nakon
400 metara svoju najveću nadmorsku
visinu od 97,09 m na istoj prosjeci,
nakon čega teren opet pada.
Maksimalna razlika mikro uzvisina


Konfiguracija cijeloga platoa odjela nalazi se smještena
između dvije slojnice 96,50 i 97,00 m. Kroz južnu stranu
odjela bliže prosjeci prolazi oštra granica između


Graf. 10. Distribucija broja stabala hrasta u odjelu 166 a prije i poslije sušenja


i mikro depresija je svega 46 cm.


Graph. 10 Stemnumber of pedunculate oak in departmant 166 a before and after drying




ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 51     <-- 51 -->        PDF

D. Kapec: UTJECAJ INTENZITETA SUŠENJA, MIKRORELJEFA I SAVSKE POPLAVNE VODE Šumarski list br. 9–10, CXXX (2006), 425-443
Graf. 4–5. Učešće progalnog sušenja hrasta lužnjaka po površini u dobnim razredima
Graph. 4–5 Shares of partial clearly dieback pedunculate oak on the area of the age classes


čiji je vrh 99,24 m, čineći paralelne zone sušenja smje112,
115, 116, 117, 123, 124, 125, 127, 128, 139,
ra sjeverozapad-jugoistok. 141,30, 142, 143, 144, 145, 155, 156 i 157 u šumskim


predjelima zvanim Crna humka, Žutica i Petica. Tu su se


Jako proredno sušenje


sastojine jako prorijedile posebice u I V. (37 %) i V. dob


Na preostalom dijelu gospodarske jedinice Žutica u nom razredu (48 %) po površini, odnosno u IV. (34 %) i
odjelima i odsjecima koji su se smjestili u središnjem diu
V. dobnom razredu (56 %) po drvnoj masi prema pojelu
gospodarske jedinice unutar površine s višom naddacima
prikazanim na grafikonu 6 i 7 za jako proredno
morskom visinom od 98,00 metara, omeđenom istoimesušenje.
Naravno, ni ovdje ne možemo zaključiti da je
nom slojnicom, na karti sušenja prikazanom smeđom takav intenzitet jakog prorednog sušenja ostao bez pobojom,
evidentirano je jako proredno sušenje hrasta luž-sljedica, posebice zato što smatramo da u srednjedobnjaka,
čiji je intenzitet sušenja iznosio 30–50 %, a po nim sastojinama intenziteti proreda moraju biti manji i
obliku i učinku više je bio nalik na provedenu proredu imati u svojoj unutarnjoj građi veću drvnu masu, kako
visokog intenziteta.Takavo opažanje zabilježeno je na bi se zadržao kontinuitet maksimalnog prirasta i veća
površini od 517,66 ha, s ukupnom evidentiranom drvstabilnost.
Ipak na tim površinama moglo se računati,
nom masom sušaca od 34 999 m3 u sljedećim odjelima: unatoč jakog pada volumena sastojine, ispod onog


Graf. 6–7. Učešće progalnog sušenja hrasta lužnjaka po površini u dobnim razredima
Graph. 6–7 Shares of partial clearly dieback pedunculate oak on the area of the age classes




ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 50     <-- 50 -->        PDF

D. Kapec: UTJECAJ INTENZITETA SUŠENJA, MIKRORELJEFA I SAVSKE POPLAVNE VODE Šumarski list br. 9–10, CXXX (2006), 425-443
Slika 3. Izgled sastojine hrasta lužnjaka u Žutici odjel 111 uz rub
zone sušenja, slojnica 98,00 m nad. visine, intenziteta sušenja
100 % nakon sušenja i sječe 1966. godine


Figure 3 The appearance of pedunculate oak stand in Žutica compartment
111 near the edge of the drying zone contour
line 98.00 above sea level after desiccation and felling
(Foto: D. Kapec)


Slika 4. Poplavna voda rijeke Save iz smjera šumskog predjela
Carev bok stigla je u odjel 100 do slojnice 98 m nad. visine
na dan 28. 10. 1964. god. u 7 sati gdje se zadržala 14
dana do svojeg povlaćenja preko šumskog predjela Šumarek
u rijeku Česmu


Figure 4 A Sava river’s high flood water from the direction of forest
region Carev Bok arrived in compartment 100 near contour
line 98 m above sea level elevation of soil, when flood
started and there water retained 14 days till it retired
throughforest region Šumarek
kk tto the river Česma (The
water arrived on 28th Octoberin 7 early in the morning)


(Foto: D. Kapec)


Progalno sušenje
Za razliku od totalnog sušenja progalno sušenje
pojavilo se uglavnom kružno oko središnjih jezgara
nastalih na mjestima opisanim kao totalno sušenje. To
su suvisle veće i brojnije skupine okolnih šumskih
odjela u kojima je zabilježeno sušenje drvne mase i
površine hrasta intenzitetom od 50–75 % u sljedećim
odjelima i odsjecima: 10b, 11b, 12ab, 15a, 20a, 27a,
28, 35a, 36b, 38bf, 40b, 42, 43, 45a, 46a, 47abcd, 48,
54ac, 57cf, 68a, 72de, 75a, 93c, 100ace, 102a, 106a,
107a, 114b, 118a, 121, 122b, 126, 129ab, 140, 149ab,
150d, 151c, 167ab, 176b i 194a. Odjeli i odsjeci na


Slika 5. Poplavna savska voda iz smjera šumskog predjela Breške
šume dostigla je u odjelu 36 nadmorsku visinu 98 m dana


27. 10. 1964. god.
Figure 5 The Sava’s high flood water from the direction region
Breške šume in compartment 36 reached 98 m above sea
level


oct. 27 of ‘64
(Foto: D. Kapec)


karti sušenja obojani su ljubičastom bojom i zajedno s
odjelima i odsjecima totalnog sušenja (crveno i žuto
obojanim) čine jednu cjelinu s još jasnije definiranom i
zaokruženom zonom progalnog sušenja. U grafikonu


4. i 5. nalaze se podaci i prikazi stradale ukupne površine
progalnog sušenja od 742,99 ha, s najvišim udjelom
IV dobnog razreda 47 % i V. dobnog razreda od
43 %, dok je od ukupne osušene drvne mase 68 116 m3
najviše iz V. dobnog razreda 55 % i IV dobnog razreda
43 % učešće progalnog sušenja. Karakteristika je i
ovog sušenja preveliko progaljivanje ranijih, uglavnom
mlađih sastojina, koje je zbog rane dobi gotovo
nemoguće prirodno obnoviti u predugoj ophodnji, pa
su i ove površine prepuštene velikim stradanjima hrasta
lužnjaka, koje se nikada neće moći obnoviti prirodnim
putem.
Kada se totalno i progalno sušenje teritorijalno promatraju
zajedno, dobije se slika tijeka razvoja sušenja
koja upućuje na 8 nastalih žarišta u Carevom boku, Žu-
tom bregu, Breškim šumama, Kunovečkom boku, Piškorancu,
Zvirnjaku, Šumarku i u predjelu Širine. Svaka
cjelina sastoji se od jednog središta grupe odjela,
gdje je intenzitet sušenja bio najveći od 75–100 %, dok
su se oko tih središta gotovo u pravilnim krugovima
porazmjestili brojni odjeli, gdje je evidentirano progalno
sušenje s intenzitetom sušenja od 50–75 % i to sve u
mlađim (IV. i V. ) dobnim razredima. Također se iz
podataka zapaža prostorni raspored žarišta i krugova u
2 niza koji se pružaju u neprekinutom smjeru mogućih
protoka poplavnih voda i nadmorske visine terena ispod
98,00 metara, tako da zaobilaze srednji dio Žutice




ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 49     <-- 49 -->        PDF

D. Kapec: UTJECAJ INTENZITETA SUŠENJA, MIKRORELJEFA I SAVSKE POPLAVNE VODE Šumarski list br. 9–10, CXXX (2006), 425-443
Graf. 2–3. Učešće totalnog sušenja hrasta lužnjaka po površini u dobnim razredima
Graph. 2–3 Shares of total dieback pedunculate oak on the area of the age classes


razreda 42 %, zatim III. dobnog razreda 27 % i V. dobnog
razreda 20 % od ukupne površine. Hrast se ovdje
toliko posušio, da je potpuno izgubljena mogućnost
prirodne obnove. Na toj površini propala je i evidentirana
velika drvna masa sušaca od 36 525 m3, najviše iz


IV. dobnog razreda 52 %, zatim iz V. dobnog razreda
29 % i 15 % iz VI. dobnog razreda pa je tako potpuno
poremećena struktura sastojina glede površina i glede
mase. Kako je to izgledalo u prirodi, dovoljno svjedoče
priložene fotografije snimljene u to vrijeme (slike
1, 2, 3, 4, 5,).
Slika 1. Izgled površine šume s intenzitetom od 75-100 % nakon
uklanjanja posječenih hrastovih stupaca 1966.


. g


lu 113 na rubu zone sušenja uz slojnicu 98,00 m nad. visine


m


Figure 1 A view of the area forest with intensity drying from
75-100 % after clearing of felled dead trees pedunculate
oak in 1966 near the edge of drying zone with contour line


98.00 above sea level in compartment 113
(Foto: D. Kapec)
Slika 2. Izgled sastojine hrasta lužnjaka u odjelu 105 s intenzitetom
sušenja 100 % nakon sušenja i sječe 1966. god. pokraj
slojnice 98,00 m nad.visine


Figure 2 The appearance of pedunculate oak stands in compartment
105 with intensity of drying 100 % after desiccation and
felling 1966 near the contour line 98.00 above sea level
(Foto: D. Kapec)




ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 48     <-- 48 -->        PDF

D. Kapec: UTJECAJ INTENZITETA SUŠENJA, MIKRORELJEFA I SAVSKE POPLAVNE VODE Šumarski list br. 9–10, CXXX (2006), 425-443
Tablica 1. Prikaz promjena drvne zalihe hrasta lužnjaka radi sušenja u Žutici
Table 1 The presentation of growing stock volume pedunculate oak because of drying in Žutica


Dobni razred I II III IV V VI VII Ukupno m3
Izmjera 1968 -41703 72519 153618 121028 6302 1181 396 351
Drvna masa sušaca 5 3014 8187 73901 75277 7470 -167 854
Stanje prije sušenja 5 44717 80706 227519 196305 13772 1181 564 205


Najveća drvna masa sušaca od ukupne pripada V.
dobnom razredu (45 %), koji je zbog toga smanjen za
38 %, za njim dolazi IV. (44 %) sa smanjenjem za 32
%, VI. (4 %) sa smanjenjem za 54 %, III. (5 %) smanjen
je za 10 % i II. (2 %) sa smanjenjem za 7 %.


Najveća površina sušenja je od IV. dobnog razreda
(44 %), zatim V. (48 %), VI (45 %) i III. (22 %). Površina
ukupnog sušenja hrasta lužnjaka umanjila je njegovu
ukupnu površinu za 40 %, što je imalo za posljedicu
promjenu stanišnih prilika i rasprostranjenje drugih
vrsta.


Utjecaj sušenja na stanje drvne zalihe i površine sastojina
hrasta lužnjaka u šumi Žutici na temelju stvarnog
stanja iz tablica 1–2, detaljno je prikazano na grafikonima
broj 1, 14, 15 i 16, iz kojih se vidi stvarna veličina
strukturnog poremećaja sastojine i drastično sma


njenje drvne zalihe i površine u odnosu na stanje 1964.
godine, neposredno prije sušenja u dobnim razredima.
U tablici broj 2 i grafikonu broj 14, prikazan je nagli pad
drvne zalihe po hektaru hrasta lužnjaka nakon sušenja.


Navedene tablice i grafikoni pokazuju da su intenziteti
sušenja najviši u IV., V. i VI . dobnom razredu,
gdje je stvoren manjak drvne zalihe, koja je pala čak
ispod 100 m3 po hektaru (na 93,41 m3/ha).


Pretragom terena uočeno je da svi evidentirani sušci
hrasta nisu jednakim intenzitetom raspoređeni po površini
gospodarske jedinice, nego da su zahvaćene pojedine
površine različitih oblika sušenja od totalnog do
prorednog koji su zajedno s intenzitetom definirani i
prikazani na karti 1 gospodarske jedinice i u grafikonima
broj 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 i 9, po količini i postotku drvne
mase, površini i dobnim razredima.


Tablica 2. Prikaz stanja drvne mase po hektaru hrasta lužnjaka u svim dobnim
razredima prije i poslije sušenja u Žutici
Table 2 The presentation of condition growing stock volume per 1 ha in all age


e per
classes of pedunculate oak before and after drying in Žutica


in Žu


Dobni Drvna masa Drvna masa Drvna masa
razredi m3/ha 1964 m3/ha 1968 m3/ha 1998
ČČ 125,51 117,05 164
III 123,12 110,63 201
IV 147,5 99,6 306
V 151,51 93,41 354
VI 221,81 101,5 401
VII 154,99 154,99 343


Drvna masa
m3/ha normala


135
278
389
464
511
537


Totalno sušenje


Totalno sušenje hrasta lužnjaka
zahvatilo je odjele i odsjeke gdje se
osušio hrast intenzitetom od
75–100 % i to u sljedećim odjelima:
36e, 41b,d, 49a,c, 53a, 56a,b,
58e,f,h,i,j, 73, 76, 90a, 93a, 95b,
104b, 105b, 111a,b, 113b, 129c,
133d, 137, 138, 146b, 149d, 164b i
166a. Osušili su se cijeli šumski
predjeli Carev bok, Kuška, Kunovečki
bok, Breške šume, Boberlin,
Pleso, Gospođice, Piškorance
i Šumarek.


Sušenje se dogodilo na površinama
koje predstavljaju nekoliko
povezanih suvislih cjelina, grupirano
u najmanje po 4 odsjeka, raspršeno
dosta pravilno i pruža se u
istom smjeru sjeverozapad-jugoistok,
s neznatnim skretanjima i otklonom
kojim se kretala i zadržavala
savska poplavna voda kritičnog
dana 26. 10. 1964. godine nakon
miniranja nasipa, stvarajući
dugoljasti oblik zone totalnog sušenja
prilagođen tadašnjem mikroreljefu.
U grafu 2. i 3. prikazana je
kompletna stradala površina od


Graf. 2. Pad i porast drvne zalihe hrasta od 1964. do 1998.


Graph 2 Droping and growth of growing stock volume pedunculate oak for 1964–1998 325,46 hektara, najviše IV. dobnog




ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 47     <-- 47 -->        PDF

D. Kapec: UTJECAJ INTENZITETA SUŠENJA, MIKRORELJEFA I SAVSKE POPLAVNE VODE Šumarski list br. 9–10, CXXX (2006), 425-443
vrijeme vegetacije. Žutica ima umjereno toplu kišnu
klimu s obilježjem Cfwbx. I priloženih klimadijagrama


. Iz
zz pril
prema H. Walteru uoči i za vrijeme sušenja razabiru se
odlučujući čimbenici koje smatram značajnim, a to su
vidljiva dva sušna razdoblja tijekom 1962. (kolovozstudeni)
i 1963. (travanj-kolovoz) nakon čega je nastupilo
1964. i 1965. g. dugo dvogodišnje vlažno razdoblje
i poplava kakva se ne pamti od 1850. godine.


Sušenje šume Žutice je stari proces odumiranja nekih
vrsta hrasta i brijesta, koji je davno zabilježen još
1878. godine u obliku, tada ocijenjenog, kao sporadičnog
sušenja. Jače sušenje javlja se 1910. godine, a najjače
u 1925. godini. Ogromna šteta nastala je u to doba
prema prof. dr. Đuri Nenadiću, jer su se osušila srednjedobna
hrastova stabla. Stradao je istočni dio šume
Žutice u šumskom predjelu Mlada Oštra, kada se posu


šilo preko 194 094 m3 hrastovog drva u vrijednosti od
20 485 984 predratnih dinara. O Žutici i sušenju hrasta
ranijih razdoblja detaljno je napisano u stručnom djelu
inženjera Petra Manojlovića “Sušenje posavskih hrastovih
šuma” iz 1926. godine, u izdanju tadašnjeg Ministarstva
šuma i rudnika. Uzroci sušenja prema pojedinim
nalazima stručnjaka su različiti, ali jedno je sigurno,
sušenju su uvijek prethodile ekstremne poplave
rijeke Save nakon prethodno ekstremnih sušnih razdoblja,
koje su koincidirale s istovremenim maksimalnim
defolijacijama šumskih štetnika, baš kao i u proljeće
1965. i 1966. godine. Tada se to dogodilo u katastrofalnim
razmjerima, uz do sada ogromnu štetu, čija veličina
nikad do sada nije u potpunosti sagledana, kao ni
njene posljedice, koje se primijećuju još i danas nakon
50 godina.


REZULTATI ISTRAŽIVANJA I RASPRAVA
Results of research and discussion
Intenzitet i oblici sušenja hrasta lužnjaka na istraživanom području u Žutici


Prema podacima iz važećih šumskogospodarskih
osnova 1958. i 1968. godine i izravne izmjere
posječene drvne mase hrastovih sušaca, količina od


se
167 854 m3 izravno j
jje
ee umanjila stanje drvne zalihe
hrasta sa 564 205 m3 na 396 351 m3, kao i veličinu
obrasle površine hrastom za 1586,11 ha, sa 3 969,83 ha
prije sušenja, na 2383,72 ha poslije sušenja. Iz izvornih
podataka opažanih i snimljenih za vrijeme sušenja
na mjestu nastanka sušenja i prema postotku sušenja,
klasificiran je intenzitet sušenja u 5 kategorija za drvnu
masu i površinu i razvrstan na sedam dobnih razreda,
kako je to tablično i grafički prikazano na grafikonu 1,
na isti način i po istim kriterijima kao i ranije kod sušenja
od 1910–1925. godine u radu inženjera Petra Manojlovića.
Šumski odjeli i odsjeci grupirani su prema
veličini intenziteta sušenja i tako označeni na karti sušenja
Žutice. Analizom neosušenih preživjelih stabala
po odjelima i po odsjecima i obavljenim opažanjima,
došlo se do rezultata da postoje 4 temeljna oblika sušenja
u Žutici: totalno sušenje, progalno sušenje, jako
proredno sušenje i normalno proredno sušenje. Ovo
nazivlje uvodim prvi puta nakon analize sušenja svakog
šumskog odjela i odsjeka. Ono je u skladu s Manojlovićevim
postocima sušenja. U odjelima gdje se
hrast osušio intenzitetom 75–100 %, a oblik sušenja
površine podsjeća na efekt čiste sječe u dobnom razredu
gdje nema i neće moći biti prirodne obnove, nazvao
sam totalnim sušenjem. Za slučajeve, prema Manojloviću,
gdje se hrast osušio intenzitetom sušenja
50–75 %, a oblik sušenja površine podsjeća na progalni
sijek, nazvao sam progalnim sušenjem. Slično
tomu, gdje je sušenje u odjelima bilo intenziteta sušenja
30–50 %, a po obliku imalo obilježja jake prorede,
nazvao sam jako proredno sušenje, dok tamo gdje


je intenzitet sušenja bio 15–30 % i po obliku u odjelu
imao obilježja normalne prorede nazvao sam proredno
sušenje.


INTENZITET SUŠENJA


Graf 1. Utjecaj sušenja na stanje dobnih razreda hrasta lužnjaka
u g. j . Žutica odjel po drvnoj masi


Graph 1 The drying influence on the condition of age clases
growing stock peduncula te oak in the Žutica forest




ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 46     <-- 46 -->        PDF

D. Kapec: UTJECAJ INTENZITETA SUŠENJA, MIKRORELJEFA I SAVSKE POPLAVNE VODE Šumarski list br. 9–10, CXXX (2006), 425-443
šuma hrasta lužnjaka i običnog graba s bukvom
(Carpino betuli-Quercetum roboris fagetosum)
Rauš 1971,


šuma hrasta lužnjaka i velike žutilovke s običnim
grabom (Genisto elatae-Quercetum roboris carpinetosum
betuli) Glavač 1961,
šuma hrasta lužnjaka i velike žutilovke s drhtavim
šašem (Genisto elatae – Quercetum roboris carpinetosum
brizoides) Ht.1938,
šuma hrasta lužnjaka i velike žutilovke s rastavljenim
šašem (Genisto elatae – Quercetum roboris
carpinetosum remotae) Ht.1938,
tipična šuma poljskog jasena s kasnim drijemavcem
(Leucoio-Fraxinetum angustifoliae typicum) Glavač
1959,



šuma poljskog jasena i kasnog drijemavca s crnom
johom (Leucoio- Fraxinetum angustifoliae alnetosum
glutinosae) Glavač 1959,

šuma crne johe s trušljikom (Frangulo-Alnetum
glutinosae typicum) Rauš 1971,

kulture euroameričkih topola.
Područje istraživanja nalazi se u umjereno-kontinentalnoj
klimi posavskog tipa s osnovnim klimatskim karakteristikama
prikazanim u klimadijagramima uoči i za
vrijeme sušenja za 1962, 1963, 1964, i 1965. godinu.
Prosječna godišnja temperatura u vrijeme sušenja kretala
se između 10,8 °C – 11,3 °C uz oborine 645–1079 mm
godišnje. Langov kišni faktor je 60–97, a srednja
godišnja relativna vlaga zraka 75 %, a u vrijeme vegetacije
i 71 %.Više od polovice godišnjih oborina palo je u


Klimatske karakteristike G. J. Žutica uoči i za vrijeme sušenja hrasta lužnjaka
Climate characteristic of management unit “Žutica” before and during of dieback pedunculate oak




ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 45     <-- 45 -->        PDF

D. Kapec: UTJECAJ INTENZITETA SUŠENJA, MIKRORELJEFA I SAVSKE POPLAVNE VODE Šumarski list br. 9–10, CXXX (2006), 425-443
cijelom kompleksu šume Žutice, kasnije prema vegeta-Tipična šuma hrasta lužnjaka i običnog graba (Carcijskoj
karti šumskih zajednica iz 1998. godine evidenpino
betuli-Quercetum roboris typicum) Rauš 1971,
tirano je 9 šumskih zajednica i to:


Karta 1. Karta oblika, zona i intenziteta sušenja gospodarske jedinice “Žutica” iz 1966 godine sa smjerovima kretanja poplavne vode
Map 1 Map of zonas and intensity of dieback in management unit “Žutica” from 1966 with directions of flood water




ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 44     <-- 44 -->        PDF

D. Kapec: UTJECAJ INTENZITETA SUŠENJA, MIKRORELJEFA I SAVSKE POPLAVNE VODE Šumarski list br. 9–10, CXXX (2006), 425-443
nezapamćenih sušenja hrasta lužnjaka u Žutici dogodilo
se 1964–1968. g. s maksimumom u proljeće 1965. i
1966. godine, kada su se na terenu događali brojni ključni
detalji neposredno uoči sušenja, tijekom sušenja i nakon
sušenja o kojima do danas stručna javnost nije bila
obaviještena. U to vrijeme, tijekom službovanja u šumariji
Novoselec, prikupljao sam, neposredno na terenu,
brojne podatke od premjera sušaca, vodnog režima,
opažanja intenziteta sušenja, do napada štetnika i izvršenih
sječa. Tu treba naglasiti da su te pojave započele
kada u Žutici još nije bilo izgrađena cestovna i ostala
infrastruktura za vađenje nafte i prirodnog plina, jer je


CILJ I METODE ISTRAŽIVANJA


Ciljevi obavljenih istraživanja u razdoblju od 1958.
do 1998. g. mogu se razvrstati u nekoliko sljedećih
zadaća:


aća:
utvrditi intenzitete i oblike sušenja hrasta lužnjaka
po površini, po drvnoj masi unutar dobnih razreda i
prema mjestu nastanka na temelju količine evidentiranih
i posječenih sušaca u svim odjelima i odsjecima,
a rezultate kartirati na karti intenziteta sušenja
po metodi inženjera Petra Manojlovića.
utvrditi stanje površina i drvne zalihe hrasta lužnjaka
uoči i nakon sušenja, usporediti ga sa stanjem u
1998. godini i normalom.
utvrditi granicu zone totalnog sušenja hrasta lužnjaka,
izdvojiti na njoj jedan detalj karakterističnog
šumskog odjela, prikazati njegov tlocrt s detaljnim
nivelmanom i slojnicama ekvidistance od 0,5 m,
predočiti karakter i oblik mikroreljefa na granici


prva istražna bušotina dubine 2226 m nazvana Žu -1
izrađena tek 3. lipnja 1964. g., koja se pokazala pozitivna,
a prvo naftno polje s 12 proizvodnih bušotina
otvoreno je u travnju 1966. g., kada je sušenje hrasta
već bilo u tijeku. Terenska stručna ekskurzija u Žuticu
Hrvatskoga šumarskog društva ogranak Zagreb od 3.
studenog 2005. g. dala mi je poticaj za objavu provedenih
istraživanja, zbog čega sam ove rezultate već prezentirao
u predavanju članovima društva, a ovim putem
ih u cijelosti posvećujem čitavom svom staležu i
društvu u svrhu zahvalnosti i potpore.


Methods and goal of research
zone totalnog sušenja i prikazati krivulje visina, distribucije
broja stabala i postotka prirasta neposredno
prije i poslije sušenja,
istražiti, usporediti i prikazati smjer kretanja i dostupnost
savske poplavne vode sa smjerom pružanja
granice zone totalnog sušenja hrasta lužnjaka u
odnosu na slojnicu 98,00 m nadmorske visine mikroreljefa
šume Žutice,
usporediti stanja drvnih zaliha, udjela površina po
vrstama drveća i ukupno u Žutici tijekom razdoblja
od 1958–1998. godine,
usporediti desetogodišnji tečajni prirast i desetogodišnji
realizirani ukupni etat tijekom razdoblja od
1958–1998. godine,
utvrditi kretanje stanja otvorenosti šumskim cestama
Žutice tijekom razdoblja od 1958–1998. godine.


PODRUČJE ISTRAŽIVANJA - Research area


Ova istraživanja obavljena su u gospodarskoj jedinici
“Žutica”, u vrijeme neposredno pred pojavu sušenja,
tijekom sušenja, po završetku sušenja i u razdoblju
do 1998. godine. Obrađen je cjeloviti šumski kompleks
omeđen s istoka rijekom Česmom, sa zapada rijekom
Lonjom, sa sjevera autoputom Zagreb – Lipovac, a na
jugu koritom rijeke Save. Opažanja su započela u vrijeme
kada je antropogeni utjecaj na stanište sastojina
bio gotovo minimalan. Oteretni kanal “Lonja – Strug”
još je bio u izgradnji, dok je gusta mreža lateralnih kanala
Črnec-polja i cestovna infrastruktura naftnih postrojenja
stvorena kasnije. Unutar samog kompleksa
šuma u središnjem dijelu nalazi se ne mali broj starih
riječnih korita, potoka i vodotoka koji meandriraju po
šumi u raznim smjerovima. Oni ne predstavljaju izrazita
riječna korita, već su to zapravo depresije, kojima
voda otječe samo za vrijeme trajanja većih vodostaja.
Svi ti vodotoci zajedno s okolnim rijekama nanosili su
godinama materijal i pomalo uzdizali vlastito korito
naplavinama u odnosu na okoliš. Tako su nastale u
Žutici specifične tvorevine za mikroreljef bare, nize i


mikrouzvisine. Na udaljenosti od 50–400 metara tlo je
ocjedito i nešto uzvišenije od vodotoka i depresije. Zatim
se nastavlja plato ili niza koja zna biti velika i do
nekoliko stotina hektara, da bi se na kraju uzdigla za
nekoliko metara i prešla u drugu gredu, koju je formirao
susjedni vodotok. Ti vodotoci u početku opažanja
bili su prohodni za kakav takav protok vode i funkcionirali
su da bi kasnije postali neprotočni, začepljeni,
zamuljeni i vrlo duboki obrasli najčešće crnom johom.
Oni se stalno pune oborinskom i poplavnom vodom,
zabaruju, šire i pomalo stvaraju neprohodne depresije.
Grede su obrasle sastojinama zajednice hrasta lužnjaka
i običnog graba na nizinskom smeđem tlu, nizinskom
pseudogleju i mineralno-močvarnom umjereno oglejanom
tlu (semiglej), a nize su obrasle zajednice hrasta
lužnjaka i velike žutilovke na mineralno-močvarnom
tlu i nizinskom pseudogleju. Proljetni izgled daju brojne
kaljužnice i zlatice (Caltha palustris L. i Ranunculus
repens L.), koje su svojom izrazito žutom bojom
cvijeta inspirirale stanovnike okolnih sela da daju čitavom
kompleksu šume egzotičan naziv Žutica. Na




ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 43     <-- 43 -->        PDF

STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. 9–10, CXXX (2006), 425-443
UDK 630* 424 + 429 + 48 (Quercus robur L.)


UTJECAJ INTENZITETA SUŠENJA, MIKRORELJEFA I SAVSKE POPLAVNE
VODE NA STANJE I STRUKTURU SASTOJINA HRASTA LUŽNJAKA
U GOSPODARSKOJ JEDINICI “ŽUTICA”


THE INFLUENCE OF DIEBACK INTENSITY, MICRORELIEF AND SAVA’S FLOOD
WATER ON THE CONDITION AND THE STRUCTURE PEDUNCULATE
OAK’S STANDS IN MANAGEMENT UNIT “ŽUTICA”


Davorin KAPEC*


SAŽETAK: U radu se obrađuje Gospodarska jedinica “Žutica”. Rad je
iznesen u tri cjeline. Prva se odnosi na intenzitet sušenja hrasta lužnjaka i njegove
posljedice izražene u prikazu promjena dobne strukture svakog dobnog
razreda po površini i drvnoj masi prije, i neposredno poslije sušenja te odstupanja
od normale. Evidentirana je sveukupna drvna masa sušaca hrasta
lužnjaka od 167 854 m3 s podjelom na 4 zone sušenja. Intenzitet sušenja bio je
najveći unutar IV, V i VI dobnog razreda s maksimalnim padom drvne zalihe
hrasta u V dobnom razredu. Istovremeno je poremećena i umanjena površina
IV dobnog razreda za 56 % i V dobnog razreda za 52 %, što je snimljeno na
terenu u vrijeme i poslije sušenja te kartirano na karti intenziteta sušenja. U
zoni totalnog sušenja evidentirano je 20, a u zoni progalnog sušenja 32 šumska
odjela. Izgubljena je površina od 1586,11 ha pod hrastom, gdje je trajno
izostala mogućnost njegove prirodne obnove. Druga cjelina odnosi se na istraživanje
mikroreljefa odjela 166 i ostalog dijela Žutice na granici zone totalnog
sušenja. Dokazuje se da je ta granica u korelaciji s nadmorskom visinom
98,00 m i dostupnosti upuštene savske poplavne vode u šumu Žuticu 26. listopada
1964 g. Postoji i veza između smjerova kretanja savske poplavne vode s
granicom pružanja zone totalnog sušenja hrasta lužnjaka prikazane na karti.
U sastojinama hrasta iznad 98,00 m nadmorske visine nisu pronađeni slučajevi
totalnog sušenja. Treća cjelina odnosi se na istraživanje kretanja, stanja i
odnosa ukupnih i obraslih površina, udjela ostalih vrsta drveća, pada i porasta
drvne zalihe, prirasta, etata i otvorenosti u razdoblju između 1958–1998
godine u usporedbi s normalom. Utvrđeni su pozitivni procesi zaustavljanja
destabilizacije šumskog ekosustava i promjena stanišnih prilika, ali još uvijek
s neizvjesnom budućnošću.


K l j u č n e r i j e č i : sušci, intenzitet i oblici sušenja hrasta lužnjaka, granica
zone totalnog sušenja, mikroreljef, dostupnost i smjer kretanja savske
poplavne vode, slojnica 98,00 m, drvna zaliha, površina, dobni razredi, učešće
sušenja, tečajni volumni prirast, relizirani etat, ukupna i obrasla površina,
otvorenost šumskim cestama.


UVOD – Introduction
O sušenju hrasta lužnjaka kako općenito, tako i o šu-uz objavu odličnih radova, rasprava i zaključaka od


ami Žutici posebno, do sada se obilno pisalo i istraživalo 1878. godine do danas. Prvo sušenje pojavilo se kod nas


se


1902. godine. Posebno veliko sušenje zabilježeno je
1909–1912. godine s maksimumom 1911., a drugo


Davorin Kapec, dipl. ing. šum.


Sveti Duh 7, Zagreb-e-mail:darkapecŽyahoo.com 1922–1925. g. s maksimumom 1924. godine. Jedno od