DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 39 <-- 39 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. 9–10, CXXX (2006), 421-424 UDK 630* 188 FITOCENOLOŠKE ZNAČAJKE AS. Hippophao-Berberdetum MOOR 1958 (Berberidion vulgaris) U HRVATSKOJ PHYTOSOCIOLOGICAL FAETURES OF THE ASS. Hippophao-Berberdetum MOOR 1958 (Berberidion vulgaris) IN CROATIA Ivo TRINAJSTIĆ* SAŽETAK: U radu su u kratkim crtama iznijeti do sada objavljeni literaturni podaci o nalazištima vrste Hippophaë rhamnoides L. u Hrvatskoj (Schlosser i Vukotinović 1869, Pichler 1891, Hirc 1906, Trinajs t i ć 1984, Z. Pa v l e t i ć 2005). H. rhamnoides je reliktna glacijalna vrsta kojoj su tijekom hidrotehničkih radova pri izgradnji akumulacijskog jezera za hidroelektranu “Varaždin” uništena malobrojna nalazišta u priobalnom pojasu Drave na širem prostoru varaždinske okolice, pa prema Nikolić i Topić (2005a) spada u kategoriju “regionalno izumrlih svojti”. U sklopu terenske nastave sa studentima prve godine Šumarstva u priobalnom području rijeke Drave, nedaleko od Križovljan-grada, u proljeće 1966. godine otkrivene su malene sastojine u sastavu kojih je bila zastupljena H. rhamnoides. Ta vrsta izgrađuje tu posebnu zajednicu šikara – as. Hippophao- Berberidetum Moor 1958. i to je zasada prvo i jedino nalazište navedene zajednice u Hrvatskoj. Posebna je zanimljivost da se u florističkom sastavu između ostalih grmastih vrsta ističe poseban ekotip običnoga bora – Pinus sylvestris, karakterističnoga, krivudavog debla kao pionirska vrsta zarašćivanja šljunkovitih riječnih sprudova. Ključne riječi: Hippophaë rhamnoides, Hippophao-Berberidetum, Berberidion, vegetacija šljunkovitih riječnih sprudova, Hrvatska. UVOD – Introduction Hippophaë rhamnoides L. tipična je biljka pješčanih arenosis et glareosis ad fluvium Dravum ad Bukvec, ili šljunčanih sprudova (dina). U taksonomskom smislu, Dubrava et Legrad” (Na pjescima i šljuncima rijeke prema jednim gledištima na priobalnim dinama Drave kod Bukovca, Dubrave i Legrada), prema podaAtlanskog oceana razvija se tipična podvrsta – H. rham-cima Kitaibela. Zanimljiva je opaska koju donosi H i rc noides subsp. rhamnoides, dok se na riječnim spru( 1906: 41) da je H. rhamnoides uz Dravu u Međimurju dovima razvijaju posebne podvrste – H. rhamnoides našao upravo K i ta ibe l , dakle na lijevoj obali Drave, subsp. fluviatilis v. Soest i subsp. carpatica Rousi (usp. području koje je u to vrijeme pripadalo Mađarskoj Ehrendorfer 1973). Prema drugim gledištima (Tu( Ugarskoj). Zbog toga i spominje N e i lr ei ch (1868: t i n 1968) radi se o jednoj jedinstvenoj vrsti – Hippop-65) da bi se ta vrsta mogla naći i na desnoj obali Drave, haë rhamnoides. dakle u Hrvatskoj (...”am rechten Drauufer, also in Cro- Pastrn – H. rhamnoides vrlo je rijetka vrsta hrvatske atien ...”). Konačno P i ch l e r (1891: 25) nalazi pastrn flore. Prvi je u sklopu hrvatske flore bilježe S c h lo“ i ‘s naše’ strane Drave” (usp. H ir c 1906: 41). s s er i Vuko t i n ovi ć (1869: 289) riječima: “In Izgleda da tijekom čitave prve polovice 20. stoljeća nije bilo nikakvih novih podataka o rasprostranjenosti H. rhamnoides. Tek u drugoj polovice 20. stoljeća Tr i * Prof. dr sc. Ivo Trinajstić, Dunjevac 2, 10 000 Zagreb, na j s ti ć (1964, 1994), tijekom fitocenoloških istraži- Hrvatska (Croatia) |