DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 39     <-- 39 -->        PDF

STRUČNI ČLANCI PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. 9–10, CXXX (2006), 421-424
UDK 630* 188


FITOCENOLOŠKE ZNAČAJKE AS. Hippophao-Berberdetum MOOR
1958 (Berberidion vulgaris) U HRVATSKOJ


PHYTOSOCIOLOGICAL FAETURES OF THE ASS. Hippophao-Berberdetum
MOOR 1958 (Berberidion vulgaris) IN CROATIA


Ivo TRINAJSTIĆ*


SAŽETAK: U radu su u kratkim crtama iznijeti do sada objavljeni literaturni
podaci o nalazištima vrste Hippophaë rhamnoides L. u Hrvatskoj
(Schlosser i Vukotinović 1869, Pichler 1891, Hirc 1906, Trinajs
t i ć 1984, Z. Pa v l e t i ć 2005). H. rhamnoides je reliktna glacijalna vrsta
kojoj su tijekom hidrotehničkih radova pri izgradnji akumulacijskog jezera za
hidroelektranu “Varaždin” uništena malobrojna nalazišta u priobalnom pojasu
Drave na širem prostoru varaždinske okolice, pa prema Nikolić i Topić
(2005a) spada u kategoriju “regionalno izumrlih svojti”.


U sklopu terenske nastave sa studentima prve godine Šumarstva u priobalnom
području rijeke Drave, nedaleko od Križovljan-grada, u proljeće
1966. godine otkrivene su malene sastojine u sastavu kojih je bila zastupljena


H. rhamnoides. Ta vrsta izgrađuje tu posebnu zajednicu šikara – as. Hippophao-
Berberidetum Moor 1958. i to je zasada prvo i jedino nalazište navedene
zajednice u Hrvatskoj. Posebna je zanimljivost da se u florističkom sastavu
između ostalih grmastih vrsta ističe poseban ekotip običnoga bora – Pinus
sylvestris, karakterističnoga, krivudavog debla kao pionirska vrsta zarašćivanja
šljunkovitih riječnih sprudova.
Ključne riječi: Hippophaë rhamnoides, Hippophao-Berberidetum,
Berberidion, vegetacija šljunkovitih riječnih sprudova, Hrvatska.


UVOD – Introduction


Hippophaë rhamnoides L. tipična je biljka pješčanih arenosis et glareosis ad fluvium Dravum ad Bukvec,
ili šljunčanih sprudova (dina). U taksonomskom smislu, Dubrava et Legrad” (Na pjescima i šljuncima rijeke
prema jednim gledištima na priobalnim dinama Drave kod Bukovca, Dubrave i Legrada), prema podaAtlanskog
oceana razvija se tipična podvrsta – H. rham-cima Kitaibela. Zanimljiva je opaska koju donosi H i rc
noides subsp. rhamnoides, dok se na riječnim spru(
1906: 41) da je H. rhamnoides uz Dravu u Međimurju
dovima razvijaju posebne podvrste – H. rhamnoides našao upravo K i ta ibe l , dakle na lijevoj obali Drave,
subsp. fluviatilis v. Soest i subsp. carpatica Rousi (usp. području koje je u to vrijeme pripadalo Mađarskoj
Ehrendorfer 1973). Prema drugim gledištima (Tu(
Ugarskoj). Zbog toga i spominje N e i lr ei ch (1868:
t i n 1968) radi se o jednoj jedinstvenoj vrsti – Hippop-65) da bi se ta vrsta mogla naći i na desnoj obali Drave,
haë rhamnoides. dakle u Hrvatskoj (...”am rechten Drauufer, also in Cro-


Pastrn – H. rhamnoides vrlo je rijetka vrsta hrvatske atien ...”). Konačno P i ch l e r (1891: 25) nalazi pastrn
flore. Prvi je u sklopu hrvatske flore bilježe S c h lo“
i ‘s naše’ strane Drave” (usp. H ir c 1906: 41).
s s er i Vuko t i n ovi ć (1869: 289) riječima: “In Izgleda da tijekom čitave prve polovice 20. stoljeća
nije bilo nikakvih novih podataka o rasprostranjenosti


H. rhamnoides. Tek u drugoj polovice 20. stoljeća Tr i *
Prof. dr sc. Ivo Trinajstić, Dunjevac 2, 10 000 Zagreb,
na j s ti ć (1964, 1994), tijekom fitocenoloških istraži-


Hrvatska (Croatia)