DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 36 <-- 36 --> PDF |
I. Grbac, R. Ojurović: PRIMJENA NANOTEHNOLOGIJE U INDUSTRIJAMA BAZIRANIM NA . Šumarski list br. 9–10, CXXX (2006), 411-420 je pokazala kako se melaminskom obradom drva poboljšavaju mehanička svojstva staničnih stijenki. Na temelju tog saznanja, daljnji razvoj navedenog postupka obrade vjerojatno će se usredotočiti na poboljšavanje svojstava staničnih stijenki. Ljepila se u drvnoj industriji naširoko koriste za spajanje različitih površina u proizvodima poput lameliranog drva, furnira, panel ploča, konstrukcijskih kompozita, OSB ploča i iverice. Korišteno ljepilo mora imati sposobnost raspršiti i prenijeti opterećenje po cijeloj granici spoja, što ovisi o elastičnosti ljepila te prodiranju ljepila u podpovršinu drva. Razumijevanjem konkretnog mehanizma nastanka veze i mehanizma rasprši SlČa 6. Vršak nanoindentora dolazi u kontakt s drvenim uzorkom veličine šibice, koji je zaliven u epoksi smolu. Izloženo drvo na vrhu obloge od smole mikroatomski je odrezano, čime se dobiva glatka površina za nanoindentaciju. Figure 6 Nanoindenter tip makes contact with a matchstick-sized wood sample encased in epoxy mount top surface has been microtomud, providing a smooth surface for nanoindentation ZAKLJUČAK vanja opterećenja i prijenosa po granici spoja budući razvoj proizvoda može se prilagoditi određenom meha nizmu i time postići trajniji spoj. Primjer takvog is traživanja je rad autora Gi n d l a i suradnika (2004) u kojemu je nanoindentacija korištena za proučavanje mehaničkih svojstava u području granice spoja. Uporabom UV-mikroskopije pokazano je kako se fenol-formaldehidna smola (PF) raspršila u stanične sti jenke, a polimer metilen difenil-diizocijanatna smola (pMDI) nije. Sukladno tomu, nanoindentacijom je ot kriveno kako stanične stijenke impregnirane PF smo lom imaju veću tvrdoću i modul elastičnosti od onih bez PF smole, a stanične stijenke u slučajevima obrade pMDI smolom nisu se značajno promijenile. Kod grani ce spoja u slučajevima obrade PF smolom utvrđeno je kako tvrdoća stanične stijenke i modul elastičnosti opa daju kao funkcija udaljenosti od granice spoja, sve do oko 100 µm, kada svojstva stanične stijenke postaju sli čna svojstvima nemodificiranih staničnih stijenki. Bu dući da pMDI nije penetrirao niti promijenio svojstva stanične stijenke, mehanička svojstva ostaju konstantna kao funkcija udaljenosti od granice spoja. Kod tih vrsta ljepila, tipična debljina granice spoja iznosi <100 µm, a područje na koje djeluje difuzija PF smole je razmjerno veliko i značajno će utjecati na ponašanje pod opte rećenjem granice spoja. Za očekivati je kako će meha ničko ponašanje granica spoja dobivenih pomoću pMDI i PF biti jako različito, međutim, doprinos istog kona čnim svojstvima loma granice spoja još uvijek nije iz vjestan. Studija je pokazala kako se nanoindentacija može koristiti za procjenu svojstava u području spoja, a budući razvoj proizvoda može se usredotočiti na meha nička svojstva u blizini granice spoja radi maksimizira nja trajnosti istoga. - Conclusion Postupak nanoindentacije drva zapravo je tek u začetku. Objavljeno je tek nekoliko stručnih radova, iako i oni već upućuju na potencijalna područja uporabe nanoindentacije u istraživanju i razvoju proizvoda industrija baziranih na sektoru šumarstva. Nanoindentacijom se mogu istraživati interakcije između celulozehemiceluloze- lignina što omogućuje novu perspektivu u ocjeni ponašanja određenog biološkog obilježja na određeni okoliš, a može se i steći uvid u načine zaštite imovine od propadanja. Osim toga, nanoindentacija može biti korisna za mjerenje promjena mehaničkih svojstava u fazi početnog propadanja (gljivični mehanizmi raspadanja lignoceluloze) što može dovesti do boljeg razumijevanja mehanizama drva te razvoja boljih sustava zaštite. Interakcije ultravioletne radijacije i kratkovalnih zraka vidljive svjetlosti mogu uzrokovati fotodegradaciju lignoceluloznih materijala, a razumi jevanje takve mehaničke razgradnje na nanostupanjskoj razini može omogućiti uvid ili novi pristup u razvoju površina otpornih na svjetlo. Razumijevanjem načina kako kemijske reakcije tijekom promjene drva mijenjaju mehaničke interakcije celuloze, hemiceluloze i lignina, mogao bi se steći uvid u postupke razvoja novih postupaka kemijske obrade. Postupak nanoindentacije drva zahtijevat će poboljšanja u području tehnika nanoindentacije, analize podataka i priprave uzoraka. Poboljšanje dizajna indentora i tehnika primjene opterećenja zajedno s poboljšanim tu- mačenjem krivulje sila/pomak (Slika 5) omogućiti će povećanu preciznost 1) deformacije ovisne o vremenu; 2) mjerenja svojstava loma; i 3) utjecaje anizotropne ultrastrukture u volumenu interakcije na izmjerena svojstva. Jednako važna bit će nužna poboljšanja u postupku priprave ultra-glatkih površina potrebitih za nanoinden |