DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 25 <-- 25 --> PDF |
M. Idžojtić, M. Glavaš, M. Zebec, R. Pernar, P. Beuk & I. Prgić: INTENZITET ZARAZE ŽUTOM I BIJELOM ... Šumarski list br. 9–10, CXXX (2006), 399-409 Na kanadskoj topoli ova vrsta imele zabilježena je uGJ Grede-Kamare, Šumarije Jasenovac, gdje je u jednom odjelu pregledano 38 stabala, od kojih je na 29 % Žutom imelom na području UŠP Nova Gradiška zaraženo je nešto više pregledanih stabla hrasta lužnjaka (10,5 %) nego na području UŠP Vinkovci (7,6 %). U usporedbi s rezultatima prethodnih istraživanja (Id žoj t i ć i dr. 2005a, 2006b), vidimo da je nešto manji postotak zaraženih stabla lužnjaka bio na području UŠP Bjelovar (7,1 %), a da je najviše zaraženih stabala bilo na području UŠP Požega (13,7 %). Na području UŠP Nova Gradiška žutom imelom zaraženo je 4,6 % pregledanih stabala hrasta kitnjaka. To n je nešto više ee nego na području UŠP Bjelovar, gdje je bilo zaraženo 3 % pregledanih stabala kitnjaka (I dž o j ti ć tabala i dr. 2006b), a znatno manje o na području UŠP Po neg negnego n žega, gdje je bilo zaraženo 13,3 % ukupno pregledanih stabala (I d žoj t i ć i dr. 2005b). Poljski jasen također je ekološki i gospodarski vrlo važna vrsta na istraživanom području. Zaraza ove vrste bijelom imelom značajno je veća na području UŠP Nova Gradiška (7,3 % pregledanih stabala), nego što je to na području UŠP Vinkovci (2,7 % zaraženih od ukupno pregledanih stabala). Na pojedinim stablima jasena bilo je i do 60 grmova bijele imele (UŠP Nova Gradiška, Šumarija Jasenovac, GJ Grede-Kamare, odsjek 14c). Intenzitet zaraze svih istraživanih domaćina vrlo je različit za pojedine odjele, gospodarske jedinice i šumarije. U prethodnim istraživanjima (Id žojt i ć i dr. 2005b) utvrđena je čvrsta korelacija zaraze obične jele bijelom imelom i pojave sušaca na području UŠP Gospić. Od 1987. godine u Hrvatskoj se prati oštećenost šuma prema Međunarodnom programu za procjenu i motrenje utjecaja zračnog onečišćenja na šume (ICP Forests) koja se obavlja na bioindikacijskim plohama, mreža 16×16 km, i osnovnim plohama, mreža 4×4 km (Po t o č i ć i S e l e t k o v ić 2006). Glavni zadatak programa blem za svoje domaćine ako intenzitet zaraze nije veje prikupljanje podataka o stanju šuma i njihovoj reakci-lik. Osim postotka stabala na kojima je imela prisutna, Tablica 7. Zaraza žutom imelom i stupanj oštećenosti hrasta lužnjaka za UŠP Vinkovci, Nova Gradiška, Bjelovar i Požega. Table 7 Yellow mistletoe infestation and damage degree of pedunculate oak for Forest Administrations Vinkovci, Nova Gradiška, Bjelovar and Požega. Uprava šuma podružnica Forest Administration Vinkovci Nova Gradiška Bjelovar Požega Zaraza imelom Mistletoe Infestation % N 7,6 111.932 10,5 4.742 7,1 12.711 13,7 1.238 bila imela. Na zaraženim stablima bila su prosječno 2 grma imele, a najviše je zabilježeno 10 grmova na jednom stablu. ji na čimbenike stresa (ne samo zračnog onečišćenja) na regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini. Na stablima se procjenjuje osutost krošnje, promjena boje lišća i lako prepoznatljivi biotski i abiotski čimbenici. Budući da imela neekonomičnom potrošnjom vode negativno utječe na biljku domaćina, posebice ako je intenzitet zaraze velik, pokušali smo utvrditi postoji li korelacija između intenziteta zaraze žutom imelom hrasta lužnjaka i oštećenosti istraženih gospodarskih jedinica. Međutim, gustoća mreže nije omogućila prikazivanje podataka o oštećenosti na razini gospodarskih jedinica, već su podaci dostupni za pojedine uprave šuma podružnice, što je nedovoljno precizno. U tablici 7 prikazani su podaci zaraze lužnjaka žutom imelom 2003. godine i oštećenost 2005. godine, za UŠP Vinkovci, Nova Gradiška, Bjelovar i Požega. Oštećenost je prikazana prema stupnjevima: 0 (0–10 %), 1 (11–25 %), 2 (26–60 %) i 3+4 (>60 %). Značajno oštećenim stablima smatraju se stabla osutosti krošnje iznad 25 % (Po t o č ić i S e l e t ko v ić 2006). Iako na oštećenost stabala utječu brojni čimbenici, a usporedba zaraženosti imelom i stupnja oštećenosti na razini UŠP nije dovoljno precizna, možemo vidjeti da je npr. za UŠP Požega, gdje je najveći postotak značajno oštećenih stabala, i najveći postotak zaraženih stabala lužnjaka žutom imelom. Međutim, za UŠP Nova Gradiška na ovoj razini nije moguće donositi općenite zaključke. Dodatni problem usporedbe ovih podataka je značajno manji uzorak stabala za koja se radi procjena oštećenosti od uzorka na kojem je rađeno istraživanje zaraze žutom imelom. Budući da za istraživano područje nema prethodnih istraživanja s kojima bismo mogli usporediti rezultate ovih istraživanja, ne možemo govoriti o trendu zaraze istraživanih domaćina imelama. Imele su sastavni dio šumskih ekosustava i ne predstavljaju poseban pro 0 (0-10 %) 14,7 14,5 59,5 0 Stupanj oštećenosti Damage Degree (%) 1 (11-25 %) 43,1 82,6 26,2 24,3 2 (26-60 %) 40,3 2,9 14,3 73,0 ,>«; , 2,0 0 0 2,7 N 457 69 168 37 407 |