DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 18 <-- 18 --> PDF |
M. Idžojtić, M. Glavaš, M. Zebec, R. Pernar, P. Beuk & I. Prgić: INTENZITET ZARAZE ŽUTOM I BIJELOM . Šumarski list br. 9–10, CXXX (2006), 399-409 stablima nalaza 2 grma imele, a najveći broj grmova po stablu bio je 5. Na području UŠP Nova Gradiška 7,3 % pregledanih stabala poljskog jasena bilo je zaraženo imelom, prosječno su na njima bila 4 grma imele, a najviše 60 grmova na jednom stablu. Imele su sastavni dio šumskih ekosustava i ne predstavljaju poseban problem za svoje domaćine ako intenzitet zaraze nije velik. Iako varira postotak zaraženih stabala u pojedinim odjelima, odnosno gospodarskim jedinicama, važan je podatak da broj grmova žute imele na zaraženim stablima hrastova lužnjaka i kitnjaka nije velik (prosječno po 2 grma). 1. UVOD – Introduction U kontinentalnom dijelu Hrvatske rasprostranjene su Rezultati istraživanja domaćina i rasprostranjenosti te žuta (Loranthus europaeus Jacq.) i bijela imela (Viscum podvrste bijele imele u Hrvatskoj objavljeni su u radovialbum L.). Žuta imela do sada je kod nas zabilježena na ma I d žoj t i ć 2003 i Idž ojt i ć i dr. 2006a. Za podru11 taksona iz rodova Quercus L., Castanea Mill., Fagus čje UŠP Bjelovar istražen je intenzitet zaraze bjelogo- L. i Carpinus L. (I d ž o j t ić i K o ge l nik 2003, Z e ričnom bijelom imelom bijele topole, hrasta kitnjaka i e- b ec i I d ž o j tić 2005). Istraživanje rasprostranjenosti običnog bagrema (I d žo j t ić i dr. 2006b). Prikaz takso i i intenziteta zaraze različitih domaćina žutom imelom nomije, morfologije, ekologije, populacijske biologije, provedeno je ranije za područje Uprave šuma podružni-genetike i fiziologije bijele imele dala je Z u b er (2004). ce (UŠP) Požega i UŠP Bjelovar (Idžojtić i dr. 2005a, U ovome radu prikazan je intenzitet zaraze žutom i 2006b). bijelom imelom na području UŠP Vinkovci i UŠP NoPodvrsta bijele imele V. album ssp. album (bjelogo-va Gradiška. Ranije je za isto područje napravljen porična bijela imela) do sada je u Hrvatskoj zabilježena na pis domaćina bijele imele (I dž o j ti ć 2003). 52 taksona iz 25 rodova, koji pripadaju u 12 porodica. 2. PODRUČJE I METODE ISTRAŽIVANJA – Research Area and Methods Istraživanje je provedeno na području kojim gospoZa UŠP Vinkovci istraživanje je provedeno na podare Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, UŠP Vinkovci i UŠP dručju dvanaest šumarija: Cerna, Gunja, Ilok, Lipovac, Nova Gradiška, za dvije vrste imele: žutu imelu (L. eu-Mikanovci, Otok, Strizivojna, Strošinci, Vinkovci, Vrropaeus) i bjelogoričnu bijelu imelu ( V. album ssp. albanja, Vukovar i Županja, a za UŠP Nova Gradiška na bum). Domaćini na kojima su te dvije vrste imele području devet šumarija: Jasenovac, Nova Gradiška, praćene bili su: hrast kitnjak (Quercus petraea /Matt./ Nova Kapela, Novska, Okučani, Oriovac, Slavonski Liebl.), hrast lužnjak (Q. robur L.), poljski jasen (Fra-Brod, Stara Gradiška i Trnjani. Izabrani su odsjeci staxinus angustifolia Vahl), crni orah (Juglans nigra L.), riji od 30 godina, koji su zatim dijagonalno pregledani, malolisna lipa (Tilia cordata Mill.), klen (Acer campes-u formulare su upisani podaci o broju zaraženih i nezatre L.), obični grab (Carpinus betulus L.), divlja kruška raženih stabala, te o broju grmova imele na zaraženim (Pyrus pyraster Burgsd.), obični bagrem (Robinia pse-stablima. Prebrojavanje je rađeno okularnom metodom udoacacia L.) i kanadska topola (Populus ×canadensis (prostim okom i dalekozorom), a obavili su ga djelatniMoench). ci navedenih šumarija tijekom zime 2002/03. Tablica 1. UŠP Vinkovci, Loranthus europaeus na Quercus robur: broj pregledanih odjela, broj pregledanih stabala i postotak zaraženih stabala, prema šumarijama i gospodarskim jedinicama. Table 1 FA Vinkovci, Loranthus europaeus on Quercus robur: number of examined compartments, number of examined trees and percent of infected trees, according to forest offices and management units. Šumarija Forest Office Gospodarska jedinica Management Unit Broj pregledanih odjela Number of Examined Compartments Broj pregledanih stabala Number of Examined Trees Zaraženih stabala Infected Trees % Banov Dol 25 3964 15,89 Cerna Krivsko Ostrvo 26 3228 5,20 Ceranski Lugovi 37 6351 11,64 Trizlovi-Rastovo 45 6573 17,18 Gunja Desičevo I 17 1263 4,43 Desičevo II 24 3012 4,88 Savski Lugovi 6 508 7,48 |