DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2006 str. 75 <-- 75 --> PDF |
IZ POVIJESTI ŠUMARSTVA ISKUSTVA I PREPORUKE NAKON GODINU DANA ŠUMARSKOGA MUZEJA U KRASNU Nakon višegodišnjih želja i priprema, 10. lipnja 2005. u nazočnosti dvjestotinjak šumara i njihovih gostiju iz cijele Hrvatske, otvoren je u Krasnu – najstarijoj šumariji u Hrvatskoj, šumarski muzej. Iako relativno mali po prostoru i broju eksponata (oko 250) imao je veliko značenje u promidžbi i obilježavanju tradicija šumarske struke. Bez obzira što je nedostatno i skromno spomenut u šumarskim stručnim glasilima, u proteklih godinu dana višestruko je predstavljen na programima hrvatskoga radija i televizije. Postao je važna točka u turističkoj i drugim ponudama Krasna, Velebita i Ličkosenjske županije. Muzej je u proteklih godinu dana razgledalo 2600 posjetitelja, u knjizi dojmova upisano je 220 zapisa, u kojima se najčešće izražava priznanje šumarima što su iz ruševne zgrade napravili jedan takav objekt i oteli zaboravu mnoge vrijednosti iz šumarske povijesti. Ne želeći umanjiti bilo čiji posjet, istaknut ću one koji se u ovakvim člancima spominju. Muzej su posjetili predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, predsjednik Vlade Republike Hrvatske Ivo Sanader, Predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks i potpredsjednici Luka Bebić, Davor Milinović i Vesna Pusić, brojni ministri i drugi politički i javni djelatnici. U knjizi dojmova dr. Ivo Sanader je 11. lipnja 2005. upisao: “Čestitam na vrlo atraktivnom muzeju koji sam posjetio s prijateljima iz Vlade i Hrvatskog Sabora, drugi dan nakon svečanog otvaranja. Uvjeren sam da će posjetitelji uživati gledajući eksponate i čitajući o povijesti hrvatskoga šumarstva. Svaka čast!” Predsjednik Mesić je uputio “čestitke za muzejsku zbirku jedinstvenu u Hrvatskoj”, a dr. Pusić izrazila oduševljenje “prekrasnim muzejom i odlično opremljenom točkom u jednom od najljepših mjesta u Hrvatskoj.” Predsjednik RH Stjepan Mesić razgledava eksponate uz stručnu pomoć voditelja muzeja šum. teh. Miljenka Tomaića Posebno su značajni posjeti i dojmovi brojnih kolega šumara koji su najčešće s obiteljima i prijateljima boravili u Krasnu ili ga posjetili skupno poput članova Hrvatskoga šumarskog društva – ogranci Bjelovar, Vinkovci, šumarije Sokolovac, Velika Gorica, generacija apsolvenata Šumarskog fakulteta u Zagrebu iz 1982. godine, kolega iz Unsko-sanskog kantona iz Bosanske Krupe, Zavoda za gozdove iz Sežane iz Slovenije. Vrlo su dojmljivi i u edukativnom smislu važni posjeti nastavnika i učenika iz svih krajeva Lijepe naše – primjerice osnovnih škola “Vladimir Gortan” i “Vežica” iz Rijeke, “Jurja Habdalića” iz Velike Gorice, “Selnica” iz Međimurja, “Mertojak” iz Splita, “Franjo Tuđman” iz Korenice, osnovnih škola iz Buzeta i Turopolja, dječjih vrtića iz Zadra, Hoteljersko-turističke škole iz Zagreba, karlovačke gimnazije, zadarske gimnazije “Ivan Pavle II”, senjske srednje škole, nastavnika i studenata Veleučilišta u Karlovcu, članova Društva arhitekata grada Karlovca, Hrvatskog pravničkog društvo iz Rijeke i brojnih drugih institucija. U knjizi dojmova zabilježeni su osvrti posjetitelja iz Kanade, Njemačke, Švicarske, Austrije, Češke, Bosne i Hercegovine, Slovenije i Makedonije, a bilo ih je i iz drugih zemalja. Sažeto, muzej je odigrao višestruku ulogu prema zamisli njegovih osnivača, u edukativnom 365 |