DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2006 str. 75     <-- 75 -->        PDF

IZ POVIJESTI ŠUMARSTVA


ISKUSTVA I PREPORUKE NAKON GODINU DANA
ŠUMARSKOGA MUZEJA U KRASNU


Nakon višegodišnjih želja i priprema, 10. lipnja
2005. u nazočnosti dvjestotinjak šumara i njihovih gostiju
iz cijele Hrvatske, otvoren je u Krasnu – najstarijoj
šumariji u Hrvatskoj, šumarski muzej. Iako relativno
mali po prostoru i broju eksponata (oko 250) imao je
veliko značenje u promidžbi i obilježavanju tradicija
šumarske struke. Bez obzira što je nedostatno i skromno
spomenut u šumarskim stručnim glasilima, u proteklih
godinu dana višestruko je predstavljen na programima
hrvatskoga radija i televizije. Postao je važna točka u


turističkoj i drugim ponudama Krasna, Velebita i Ličkosenjske
županije.


Muzej je u proteklih godinu dana razgledalo 2600
posjetitelja, u knjizi dojmova upisano je 220 zapisa, u
kojima se najčešće izražava priznanje šumarima što su
iz ruševne zgrade napravili jedan takav objekt i oteli zaboravu
mnoge vrijednosti iz šumarske povijesti. Ne želeći
umanjiti bilo čiji posjet, istaknut ću one koji se u
ovakvim člancima spominju. Muzej su posjetili predsjednik
Republike Hrvatske Stjepan Mesić, predsjednik
Vlade Republike Hrvatske Ivo Sanader, Predsjednik
Hrvatskog sabora Vladimir Šeks i potpredsjednici Luka
Bebić, Davor Milinović i Vesna Pusić, brojni ministri i
drugi politički i javni djelatnici.


U knjizi dojmova dr. Ivo Sanader je 11. lipnja 2005.
upisao:


“Čestitam na vrlo atraktivnom muzeju koji sam posjetio
s prijateljima iz Vlade i Hrvatskog Sabora, drugi
dan nakon svečanog otvaranja. Uvjeren sam da će posjetitelji
uživati gledajući eksponate i čitajući o povijesti
hrvatskoga šumarstva. Svaka čast!”


Predsjednik Mesić je uputio “čestitke za muzejsku
zbirku jedinstvenu u Hrvatskoj”, a dr. Pusić izrazila
oduševljenje “prekrasnim muzejom i odlično opremljenom
točkom u jednom od najljepših mjesta u
Hrvatskoj.”


Predsjednik RH Stjepan Mesić razgledava eksponate uz stručnu
pomoć voditelja muzeja šum. teh. Miljenka Tomaića


Posebno su značajni posjeti i dojmovi brojnih kolega
šumara koji su najčešće s obiteljima i prijateljima
boravili u Krasnu ili ga posjetili skupno poput članova
Hrvatskoga šumarskog društva – ogranci Bjelovar,
Vinkovci, šumarije Sokolovac, Velika Gorica, generacija
apsolvenata Šumarskog fakulteta u Zagrebu iz
1982. godine, kolega iz Unsko-sanskog kantona iz
Bosanske Krupe, Zavoda za gozdove iz Sežane iz Slovenije.
Vrlo su dojmljivi i u edukativnom smislu važni
posjeti nastavnika i učenika iz svih krajeva Lijepe naše


– primjerice osnovnih škola “Vladimir Gortan” i
“Vežica” iz Rijeke, “Jurja Habdalića” iz Velike Gorice,
“Selnica” iz Međimurja, “Mertojak” iz Splita, “Franjo
Tuđman” iz Korenice, osnovnih škola iz Buzeta i
Turopolja, dječjih vrtića iz Zadra, Hoteljersko-turističke
škole iz Zagreba, karlovačke gimnazije, zadarske
gimnazije “Ivan Pavle II”, senjske srednje škole, nastavnika
i studenata Veleučilišta u Karlovcu, članova
Društva arhitekata grada Karlovca, Hrvatskog pravničkog
društvo iz Rijeke i brojnih drugih institucija. U
knjizi dojmova zabilježeni su osvrti posjetitelja iz
Kanade, Njemačke, Švicarske, Austrije, Češke, Bosne i
Hercegovine, Slovenije i Makedonije, a bilo ih je i iz
drugih zemalja. Sažeto, muzej je odigrao višestruku
ulogu prema zamisli njegovih osnivača, u edukativnom
365