DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2006 str. 73 <-- 73 --> PDF |
BIJELA PLANINSKA SASA (Pulsatilla alpina /L./ Delarb.) Ova istaknuta biljka planinskih dijelova Hrvatske ima stabljiku do 30 cm visoku. Nerijetko biljka raste u većim bujnim busenima. Raste na planinskim travnjacima na vapnenačkoj podlozi, najčešće pojedinačno ili u manjim skupinama. Donji listovi su dvostruko perasto razdijeljeni, u vrijeme nakon cvatnje znatno narastu. Ovojni listovi su sjedeći, u pršljenu. Na vrhu nešto produljene stabljike ima samo jedan razmjerno krupan cvijet bijele boje. Slika 2. Biljka u plodu Ocvjeće mu je sastavljeno od šest duguljastih do jajastih listića oko 4–5 cm dugih, koji su izvana vunasto dlakavi. Prašnika i plodnica ima mnogo. Plodovi nose oko 3 cm dugi perasti nastavak koji im pomaže u raznošenju vjetrom. Bijela planinska sasa rasprostranjena je na području cijelog Velebita, osobito oko Sv. brda, na Sadikovcu, oko Stapa, V. Alana i drugdje. Najčešće su to otvorena staništa planinskih travnjaka iznad gornje granice šume. Na nekim staništima u isto vrijeme cvate i divlji tulipan (Tulipa sylvestris L.). Veoma lijepe primjerke u razmjerno velikoj populaciji nalazimo u okolici planinarskog doma na Zavižanu, na planinskim rudinama. U rano proljeće upravo zbog nazočnosti ove biljke cijeli okoliš odiše osobitom ljepotom. Na još skoro ogoljeloj planinskoj tratini, svojim zelenilom listova i bjelinom cvjetova, u proljeće buseni bijele sase najprivlačniji su ukras. Slično je i na obroncima Sadikovca gdje bijela sasa raste i uz vapnenačke stijene i na staništima koja nisu uvijek dobro izložena suncu, jer se nalaze još unutar pojasa velebitskih bukovih šuma. Tekst i fotografije: Slika 1. Bijela gorska sasa s Velebita Dr. sc. Radovan Kranjčev, prof. PRIZIDNICE NA OTOKU ČIOVU Otok Čiovo je mostom povezan s kopnom, s gradom đenih u 16 stoljeću i posvećenih Bezgrešnom Mariji- Trogirom. Cesta koja prolazi uz sjevernu obalu otoka no začeću. dopire do mjesta Slatine, ali se bijela cesta proteže još Svetište ćemo ugledati i iz broda koji uz Čiovo pronekoliko kilometara prema istoku i prema uzvišenju lazi Splitskim kanalom. Nekoliko desetaka metara visoglava (96 m). Na okretištu se ostavi vozilo i stazom preko iznad stijena u tom istočnom dijelu otoka Čiova jasko krševitog grebena doći ćemo na pješačku lijepo oblino zamijećujemo svetište kao jedini izgrađeni objekt na kovanu stazu. Ona se stepenasto spušta do iznad okomitoj južnoj strani otoka. tih stijena izloženih jugu i vodi nas prema zapadu, preStjenoviti okoliš nalazi se posvuda oko višestoljetma svetištu Gospe od Prizidnica, zaštitnice mornara. nog zdanja i izdaleka ga jedino crveni krov jasnije odvaSvetište se sastoji od crkve i pustinjačkih prostora izgra-ja od sivila stijena. Samo ta davno probijena staza pove |