DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2006 str. 67 <-- 67 --> PDF |
IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA NEKE DVOJBE I ZABLUDE OKO KAMIONSKIH SKUPOVA1 prinos opisu ovodobnoga stanja Prvi broj časopisa Nova mehanizacija šumarstva (nastavno: NMŠ) koji je izašao u prosincu 2005. s oznakom 26. godišta, kao slijednik dvadesetpetgodišnje Mehanizacije šumarstva, donio je među ostalim na stranicam 65 – 71 članak Ž. Tomašića, Ž. Sučića, M. Slunjskoga i M. Polačeka pod naslovom “Ovodobno stanje prijevoza drva kamionskim skupovima u hrvatskom šumarstvu”. Osim javnog iznošenja autorskog stava o problematici i položaju šumskoga transporta na tržištu rada te zakonskih i podzakonskih propisa, u članku su iznijete i određene stručno-tehničke prosudbe o kamionskim skupovima kao dijela transportnih sustava pri rukovanju drvom i to, za do sada uvriježene kompozicije/skupove, kao i za novo unajmljena sredstva na tzv. lizing (engl. leasing, najam opreme s mogućnošću otkupa nakon ugovorenoga razgdoblja). U svakom je slučaju hvale vrijedan trud uložen u objavu rada koji se bavi tehničkom sastavnicom biotehničkih znanosti, u koje spada i šumoslovlje, posebice kada se govori o dijelu proizvodnoga sustava kakav je, npr., prijevoz drvnih sortimenata. Ipak, zahtjevnost pri tumačenju pojava pri uporabi (prije)voznih sustava, onih u vlasništvu tvrtke kakva je trgovačko društvo “Hrvatske šume” d.o.o. (nastavno: HŠ) s novounajmljenima krajem 2005. godine, nije mala ni lagana. Ponajprije se treba truditi da pri sličnim raščlambama nije dovoljno samo teorijsko znanje: u razmatranje treba svatko ugraditi i praktične vlastite spoznaje pro- Dimenzije sortimenata i tovarni prostor Uvriježeno se kod nas još uvijek drvni sortimenti izrađuju, bilo na šumskome radilištu u sječini ili pomoćnome stovarištu, prema važećim hrvatskim normama za drvo (HRN). Tako se, pretežno sortimenti iz listača, izrađuju u duljini od 2 m, rastući po 10 cm na više. No, pri utovarnom prostoru duljine 6 m ili nešto više, pitanje Zbog jednogodišnjega razdoblja izlaženja Nove mehanizacije šumarstva i možebitne objave ovoga osvrta na objavu iz 2005. koncem zime 2006/07., isti je dostavljen “Šumarskome listu” za rubriku Izazovi i suprotstavljanja. izašle iz svakodnevnoga rada, kakav je, na primjer, bila uporaba kamionskih skupova u HŠ-u. Upravo su se najčešće na takvim spoznajama temeljili kriteriiji izvedbi kamionskih kompozicija kao mjerilo njihove uporabljivosti na prijevozu drvnih sortimenata. Nadalje, takva su mjerila bila i polazišta pri odlučivanju nabave novih voznih skupova odnosno poboljšanja njihovih svojstava. Treći literaturni navod članka koji se bavi kamionskim skupovima u NMŠ-u, upravo je jedan od rijetkih domašaja svoga vremena o razmatranoj problematici. Budući da su neki od autora razmatranoga članka bili u povjerenstvu koje je predlagalo promicanje novih rješenja uvažavanih pri nabavi / najmu novih voznih sustava, pa i rukovoditelji radnih jedinica šumskoga transporta, trebalo je očekivati i njihovu ugradnju vlastitoga iskustva u postupak odabira sastavnica za novi kamionski skup. Iskazi i tvrdnje u članku ne potvrđuju povezbu šumskih i javnih prometnica, s njihovom kakvoćom gradnje, terenskih i reljefnih značajki u odnosu na dopuštena opterećenja, vertikalne i vodoravne zavoje te potrebno održavanje u svrhu potrajnoga korištenja voznih sustava, bez većih tehničkih problema. Dakle, nedvojbeno je da su autori težili stvaranju pogodnijega šumarskoga voznoga sustava. Jesu li u tome uspjeli? Mnoge naznake uporabne prakse govore o ozbiljnim nedostacima. Upravo je poticaj korisnika kamionskih skupova iz šumarske prakse jedan od razloga ovome osvrtu. je kako se kod tri para ugrađenih postranih ručica (tzv. potpornih štica ili ručica), može u dva reda složiti oblovina duljine 2 m, 2,5 m ili 3 m. Tu može pomoći samo još naknadno ugrađivanje jednoga para ručica. Katkada se par ručica uzima s kamiona i ugrađuje na prikolicu te na taj način omogućuje slaganje kraćih sortimenata na njezin tovarni prostor. Pritom treba za kamion izabirati dulje drvne sortimente u svrhu popunjavanja tovarnoga prostora prihvatljivoga i sa sigurnosnih razloga i gospodarnosti prijevoza. No, dopuštenje ugradnje dva para ručica na koju sastavnicu kamionskoga skupa mijenja, osim iskoristivosti tovarnoga prostora i odnose osovinskih opterećenja, te možebitnoga prekoračenja njihovih zakonskih ograničenja. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2006 str. 68 <-- 68 --> PDF |
Osovinski razmak kamiona Svakom sustava prometnice, na primjer njihovim širinama i zakrivljenostima (polumjerima krivina), odgovara određeni međuosovinski razmak. Za uvriježenu šumarsku dogradnju i skup koji se sastoji od kamiona i Snaga pogonskoga motora i potrošnja goriva Dvojbena je tvrdnja u članku o tzv. rasipanju (neekonomičnosti) izbora motora povećane snage u kamionskim skupovima ranije nabavljanima, koji su imali ugrađene motore snage od 315 kW, pa i 346 kW, za razliku od unajmljenih s ugrađenim motorima od 300 kW (oko 5 – 14 posto manje instalirane snage motora). Iako nema objava, usporedno je praćenje potrošnje goriva ranijih i novonabavljenih kamionskih skupova u praksi orijenta- Ugradnja hidraulične dizalice Iako se željelo na unajmljene kamionske skupove ugraditi laganije dizalice od onih koje su se ugrađivale na prethodne generacije kamiona, to se nije dogodilo. Naravno, istodobno se ovim izborom željelo postići i njihovu veću kvalitetu iskazanu izdržljivošću, brzinom rada, frekvencijom kvarova i dr. No, izbor predmetnih dizalica ugrađenih na unajmljene kamione značio je dalje odstupanje od proklamirane tipizacije. Tako je ugrađena dizalica slovenskoga proizvođača LIV – Postojna. Iz tehničke je dokumentacije izabrane i ugrađene dizalice vidljivo da je ona teža od dizalice istoga razreda (klase) drugih proizvođača. Nadalje, na str. 69, desni Dogradnja uređaja za mjerenje mase dizanoga tereta U navedenome se radu navodi da se razmatra dodatna ugradnja mjernoga sustava za vaganje podizanoga tereta, njegovo zbrajanje, utvrđivanju raspodjele po osovinama i dr. Vrijedi napomenuti da su prvi uređaji provjeravani u hrvatskome šumarstvu prije dvadesetak godina, a da trenutno rade ugrađena takva dva mjerna Usporedna studija Samo objektivno valjana usporedna studija tehničkih učinaka i gospodarnosti unajmljenih kamionskih voznih skupova s onima u vlasništvu trgovačkoga društva HŠ-a d.o.o., može potvrditi ili osporiti vrijednosti tih dvaju transportnih sredstava. Ukoliko su dosadašnji kamionskih skupovi stvarno predimenzionirani po vlastitoj masi i snazi motora, onda treba utvrditi za koje radne uvjete to vrijedi, u kojemu je razdoblju praćen njihov rad, koli- Nekoliko općih zapažanja Svaka je objava u razdobljima rezultat autorskoga rada i promišljanja, ali i recenzentskoga i uredničkoga prikolice, upitan je odabrani osovinski razmak za hrvatske prilike. Uz nepromijenjene karakteristike prometnica, očito novi razmaci teško mogu biti povoljniji od onih na ranije uporabljavanim kamionima. cijski pokazala da u početnomu razdoblju imaju veću potrošnju unajmljeni skupovi sa slabijim motorima. To nije iznenađujuće poznavajući značajke prometnica po kojima se kreću, kada znatni dio vremena motor radi u području oko najveće snage, poprilično udaljen od područja najvećega okretnoga momenta i najmanje jedinične potrošnje goriva. stupac, t. 2, navodi se: Kod šumarskih hidrauličnih dizalica s primijenjenim prisilnim hlađenjem hidraličnoga maziva smanjena je količina potrebnoga maziva za gotovo 150 l, pa se postiže ušteda na mazivu ... (kraj navoda). Ostaje nepoznato je li to godišnja ušteda, smanjenje potrebne količine ulja u cirkulaciju, ili nešto treće, a znano je da za sisaljke istih karakteristika i dizalice istoga razreda ne može biti govora o smanjenju količine ulja koje prisilno cirkulira i struji kroz rashladni sustav hladnjaka: tek se dogradnjom takva sustava nešto povećava ukupna mase dizalice. dizalična kamionska sustava HŠ-a d.o.o., s mjernim sustavom za utvrđivanje odvage pojedinačnih podiznih tereta. Na ovim je uređajima obavljeno usporedno ispitivannje pouzdanosti uređaja, o čemu svjedoči i izvješće predano upravi tvrtke. Ne postoje spoznaje o sudbini toga izvješća. ki su troškovi održavanja takva dva sustava i sl., jer, poddimenzionirani sustav može za kraće vrijeme pokazivati kratkotrajno određene prednosti, ali u, na primjer, sedmogodišnjoj eksploataciji će se tek utvrditi valjanost pretpostavki. Mnogi slični raniji pokušaji na radovima u šumarstvu završavali su kratkim radnim vijekom. Sve je ostalo tek neutemeljeno preptostavljanje. rada i znanja. Zato se tek navode neke primjedbe vrijedne možebitno kojega novoga stručnoga osvrta. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2006 str. 69 <-- 69 --> PDF |
> u Nacrtku se članka navodi: ČČDaljinsU transport drva šumarskim kamionskim skupovima pomoćna je djelatnost unutar temeljne šumarske djelatnosti uporabe šuma. ...”.Ipak je prijevoz drva ponajprije dio pridobivanja drva, a pitanje je za raspravu koji je IO uio sveKoiiKe uporaue suma. > U posliednioi se rečenici Nacrtka kaže: ... mora se voditi računa da se jedan određeni (strateški) dio daljinskoga prijevoza drva šumarskim kamionskim .,upo.ima i ialie .oArfi ČTČ:.».,a.u -.tog posebnosti uvjeta rada i biološko-tehničkih svojstava drva koje se prevozi ...Mišljenje je autora da je zadržavanje dijela vlastitoga kamionskoga prijevoza u vlastitoj organizaciji nužan zbog (a) činjenice što se odvija po šumskim prometnicama koje projektiraju i grade sami šumari te na taj način mogu i poboljšavati svoj rad i, sto je itekako važno, uvjetovati karakteristike skupova te, (b) zbog sprječavanja svojevrsne ucjene ponuđača. Sve ostalo su zablude koje će budućnost neumoljivo rješavati, ali i ovaj puta na štetu šuma. > Višekratna napomena da se može uporabom lakših gradbenih materijala smanjivati masa kamionskih skupova odnosno njihovih sastavnica, pokusno je iskušana, npr., na forvarderima (alumijski prednji dio, kakvoćnih sitnozmatih čelika za dizalice i njezine sastavnice - npr. hvatala, u članku spominjanih “potpornih” ručica itd.). Uspjesi su različiti. > Članak 9, stavak 1 nije vjerno prenesen, bilo autorskom ili uredničkom grješkom. > Članak 9, stavak 2 navodi da se navedena opterećenja odnose za skup vozila u stanju mirovanja na Zaključno promišljanje Djelatnost šumskoga transporta, čiji je sastavni dio kamionski prijevoz po šumskim i javnim prometnicama, predstavlja čvrstu kariku u proizvodnome lancu pridobivanja drva, povezbom proizvođača i kupaca te razdjelbom drvnih sortimenata do mjesta preradbe. To je i razlog što zaslužuje stručnu i prosudbenu pažnju na temelju objektivno utvrđenih proizvodnih čimbenika. Štoviše, dolaskom vremena kada će se i u Hrvatskoj morati poštivati smjernice Europske unije za vozila pogonjena neobnovljivim (fosilnim) gorivima, s neprimjerenom emisijom tzv. stakleničkih plinova i drugih zagađivača, i šumarski će transportni sustavi doživljeti mnoge promjene – vjeruje se na bolje. Osim sustavnoga bavljenja rukovanjem drvom (njegov transport, prenošenje vodoravnoj podlozi (izostavljeno u članku, ali bitno u životu). I Pravilnik prenesen s intemetske stranice http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1848.htm, uz ostale ne malobrojne prijepisne pogrješke, ne razlikuje znak d (deci) za zakonite množne predmetke pri tvorbi decimalnih mjernih jedinica, odnosno zakoniti znak za mjernu jedinicu dan (dies), od znaka za mjernu veličinu duljine (razmaka, promjera ...) (d). Ovo nisu ni autori ni priređivači članka ispravili. > Pohvalna je tražnja prikladnih hrvatskih naziva za određene pojmove, npr-, za korisnu nosivost Tek treba razjasniti postoji li i nekorisna nosivost? Jednako je pitanje opterećuju li se osovine pojačano ili se opterećenje povećava / raste ... Ili, postoji li svojevrsna predimenzioniranost radnih sredstava u odnosu na propisane zakonske veličine ... (da bi odgovorili na to pitanje trebalo bi poznavati dopunska opterećenja pri utovaru, vožnji i istovaru, pa tek onda donositi zaključke). Ili, jesu li ručice (štice) potporne ili prihvatne / postrane ...? Ili, kakav je to sustav hlađenja dizalice (t. d u poglavlju 3, pod (I) d). Vjerojatno je to sustav hlađenja ulja hidrauličnoga sustava. > Posebno treba spomenuti dio teksta u zaključcima: Pri tom se jako mora paziti da se sredstvo ne ´´pređimenzionira” da se ne bi uzaludno rasipale masa i energija, ... Rasipanje energije svake vrste je razumno 1 znano, ah, što je to rasipanje masal ltd., ltd. i skladištenje), mnoga stihijnost i površnost ostat će stvar prošlosti. Trebalo bi se spremati za to vrijeme, ponajprije promjenom načina mišljenja, stjecanjem znanja i promicanjem znanih inženjerskih vrijednosti, ravnopravno tehničke i biološke sastavnice šumoslovlja. Mr. sc. Stjepan Puljak, dipl. ing. šum. |