DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2006 str. 62 <-- 62 --> PDF |
R. Rosavec: PARK-ŠUMA “KOMRČAR” NA OTOKU RABU – STANJE I VALORIZACIJA Šumarski list br. 7–8, CXXX (2006), 345-352 Da bi se vratio izvorni izgled ovog prostora potrebna Koliko je park-šuma estetski važna, toliko je važna i je intervencija čovjeka. Ponajprije potrebna je intervenbiološko- ekološki i rekreacijski. Budući je park-šuma cija u pripomoći autohtonoj vegetaciji u razvoju. Na Komrčar relativno mala po površini, ali heterogena po mjestima gdje je ona suviše razvijena usporiti njezin prostornim, reljefnim, biološko-ekološkim i vegetacijrast, a na mjestima gdje je ona oskudna potrebno je po-skim čimbenicima, glavna okosnica rada s Komrčarom boljšati uvjete za njezin razvoj. Osim vegetacije za park-mora biti usmjerena na njegovo zoniranje. Upravo iz tog šumu su značajni i vrtno-arhitektonski elementi (ko-zoniranja proizaći će rješenja funkcionalno, estetski i šarice za otpatke, stolovi, klupe) koje je potrebno kvabioekološki. Kroz dodatne sadržaje park-šuma može i litetno uklopiti u ovaj prostor. Raspored staza kroz park-mora naći svoje mjesto u imidžu Raba i njegovoj turistišumu Komrčar je povoljan, ali je potrebno, zbog stačko- gospodarskoj prezenzaciji. rosti, pojedine obnoviti i time opravdati njihovu svrhu. LITERATURA – References H o r v a t ić , S., (1934): Flora i vegetacija otoka Raba. Š im i č ić , J., (1968): Izvještaj o stanju šteta u park- Akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb. šumi Komrčar na Rabu. Rab. Petračić, A., (1938): Zimzelene šume otoka Raba. Š p a n j o l , Ž., (1991): Zaštita prirode u općini Rab. Glasnik za šumske pokuse 6: 3–60, Zagreb. Magistarski rad, Šumarski fakultet Sveučilišta u Rab – otok mora, sunca i ljepote (monografija II izdaZagrebu. nje). Izdavač GZH; Zagreb 1987. Španjol, Ž., S. Wolf, 1994: Biološko-ekološka i pro Rauš, Đ., (1981): Park Komrčar na Rabu – hortikul-storna valorizacija park-šume Komrčar na Rabu. turno, estetsko i turističko značenje. HortikultuŠumarski list CXVIII, (5–6): 153–165, Zagreb. ra 3: 3–11, Zagreb. Š p a n j o l , Ž. Ž.Ž.,j o l , 1995: PrirodnaZZRaba, 426 str., , 19 Rauš, Đ., (1983): Parkovi otoka Raba i njihovo horti-Grad Rab. kulturno i estetsko i turističko značenje. Zbornik Š p a n j o l , Ž., 1996: Biološko-ekološke i vegetacijske Roberta Visianija Šibenčanina (247–266), Ši-posljedice požara u borovim sastojinama i njihobenik. va obnova. Disertacija. Šumarski fakultet Sve- Rosavec, R., (2004): Park-šuma Komrčar na otoku učilište u Zagrebu. Rabu. Diplomski rad. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. SUMMARY: The present park-forest used to be a grazing area for the cattle of the citizens of the town of Rab. However, Pravdoje Belia, the chief forest ranger of Rab, saw a different purpose for this area and decided to have it afforested. The fiercely opposing citizens went so far as to pull out the planted seedlings, but he did not waver in his intent. His efforts resulted in an exceptionally beautiful green area, which the Nature Protection Institute in Zagreb entered in the registry of protected sites of nature as a natural reserve on March 15, 1965. According to the valid legislation, this area belongs to the category of park-forest. The current vegetation is very different from the vegetation growing during Pravdoje Belija’s life and immediately upon his death. Today, autochthonous vegetation prevails, but is relatively severely devastated out of lack of care for its growth and development. The entire 8,3 ha of Komrčar park-forest, containing a large number of densely growing trees, has been divided into smaller segments or plots to enable accurate measurements and obtain reliable results. The plots are limited by walking paths through the park. A total of 37 plots have been established. The floral composition has been identified in each plot (tree layer, shrub layer, the layer of ground vegetation). It should be pointed out that the whole area of the park-forest is divided into zones for easier use, maintenance and interventions in the park composition. Key words: Rab, Komrčar, vegetation, management, biological-ecological valorization |