DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2006 str. 34     <-- 34 -->        PDF

M. Prka: ZNAČAJKE DOZNAČENIH BUKOVIH STABALA PO VRSTI SIJEKA U SJEČINAMA . Šumarski list br. 7–8, CXXX (2006), 319-329
Grupa D – stabla oštećena pri obaranju okolnih
stabala


Ovdje smo svrstali stabla koja su mehanički
oštećena od krošnje na niže prilikom obaranja okolnih
stabala. Takva stabla imaju oštećenja na krošnji, gornjem
ili donjem dijelu debla ponekad sve do pridanka i
žilišta. Ova oštećenja s vremenom smanjuju kakvoću
drvnih sortimenata dijelova stabla gdje su nastala, a izraženija
su kada potječu od obaranja okolnih stabala na
početku (u mezgri) ili za trajanja vegetacije. Ovakva
oštećenja na primjernim stablima imaju negativan utjecaj
na sortimentnu strukturu pojedine vrste sijeka, no
u manjem stupnju nego stabla prethodne grupe. Odluku
o uvrštavanju primjernih stabala u ovu grupu opisnih
oznaka donosili smo neposredno nakon obaranja
stabla kada su ovakva oštećenja bila dostupna detaljnijem
pregledu. Manja oštećenja (okrznuća, plitke rane,
manje brazgotine i sl.) koja nisu prouzročila značajnije
smanjenje kakvoće stabla nismo uzimali u obzir prilikom
razvrstavanja primjernih stabala u ovu grupu.


Zastupljenost stabala koja su oštećena na ovaj
način lagano raste od prorednih sječina gdje iznosi 7,6
%, preko pripremnog (9,8 %) i naplodnog (10,1 %) sijeka
do dovršnog sijeka u kojem iznosi 12,0 %. Ovaj
trend može se objasniti činjenicom da prema kraju ophodnje
i oplodnim sječama raste intenzitet radova iskorištavanja
šuma, u ovom slučaju sječe i izrade.


Grupa E - stabla oštećena od obje faze rada (privlačenja
i obaranja okolnih stabala)


U ovu grupu uvrstili smo stabla koja imaju mehanička
oštećenja nastala pri obaranju stabala i pri privlačenju
drva. Takva se oštećenja pojavljuju duž cijeloga
stabla od krošnje do žilišta. Za ovu grupu odlučivali
smo se kada su obje vrste oštećenja bile na stablu
jasno izražene. Kombinacija ovih dvaju oštećenja
u pravilu ima značajan negativan utjecaj na kvalitetu
drvnih sortimenata stabla. Odluku o uvrštavanju pri-


Slika 5. Stablo oštećeno prirodnim uzrocima (F)
Figure 5 A tree damaged by natural causes (F)


mjernih stabala u ovu grupu donosili smo neposredno
prije i nakon obaranja stabla.


Zastupljenost ovako oštećenih stabala u uzorku primjernih
stabala manja je od 1 % za prorede, pripremne
i naplodne sjekove. Kod dovršnog sijeka udio ovih stabala
iznosi 2,3 %, što se može tumačiti intenzivnijim
radovima iskorištavanja šuma prema kraju ophodnje.


Grupa F – stabla oštećena prirodnim uzrocima


Ova grupa stabala ima različita oštećenja koja nisu
mehaničkog porijekla i koja nisu nastala kao izravna
posljedica djelovanja čovjeka. To su stabla oštećena
udarom groma, stabla zahvaćena sušenjem, kao i stabla
oštećena raznim drugim biotskim ili abiotskim utjecajima
(slika 5). Ovakva stabla u pravilu imaju značajan
negativan utjecaj na sortimentnu strukturu pojedine
vrste sijeka. Odluku o uvrštavanju primjernih stabala u
ovu grupu donosili smo neposredno prije i nakon obaranja
stabla. Potpuno suha stabla, kao i nepotpuna
(prelomljena, jače oštećena) stabla nismo ni uvrštavali
u uzorak primjernih stabala, te takva stabla nisu obuhvaćena
ovom kategorijom opisnih oznaka.


Broj ovakvih stabala mali je kod svih vrsta sijeka,
te se za prorede, pripremni i naplodni sijek kreće oko
0,5 %, dok kod dovršnoga sijeka zastupljenost ovih
stabala iznosi 1,1 %.


Grupa G – stabla predrasta


Ovdje su svrstana stabla koja se zbog svojih prsnih
promjera (u usporedbi sa ostalim stablima sastojine),
dominantnog položaja u sastojini i veličine krošnje
mogu okarakterizirati kao predrast. Ova stabla ne treba
zamijeniti za elitna stabla koja su nositelji razvoja sastojine,
od kojih ih razlikuju značajke i položaj u sastojini
iz kojega se vidi da su stabla predrasta prijevremeno
došla u dominantan položaj. To se ponajprije očituje
u nesrazmjerno velikoj krošnji (i prsnom promjeru)
u usporedbi sa ostalim stablima dominantne etaže sastojine.
Najvidljivija posljedica predugog ostanka ovih
stabala u sastojini je izostanak stabala u neposrednoj
blizini stabala predrasta. Odluku o uvrštavanju stabala
u ovu grupu donosili smo prilikom postavljanja uzorka
primjernih stabala na terenu.


Zastupljenost ovih stabala u uzorku primjernih stabala
ograničena je samo na prethodni prihod, odnosno
proredne sječine u kojima iznosi 4,1 %. Samo jedno
ovakvo stablo utvrđeno je kod pripremnog sijeka, dok
ih u sječinama naplodnog i dovršnog sijeka, iz razumljivih
razloga, nema. Ovakva se stabla zbog svojih značajki
pojavljuju u većim debljinskim razredima, te mogu
pozitivno utjecati na sortimentnu strukturu sječina prethodnog
prethodnog prihoda. Ipak taj utjecaj, zbog njihove
male zastupljenosti, ne može biti odlučujući, a pojava
ovakvih stabala kod zadnjih proreda ili pripremnog
sijeka predstavlja grešku doznačivača u prošlosti.