DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2006 str. 30     <-- 30 -->        PDF

M. Prka: ZNAČAJKE DOZNAČENIH BUKOVIH STABALA PO VRSTI SIJEKA U SJEČINAMA . Šumarski list br. 7–8, CXXX (2006), 319-329
1. UVOD – Introduction
Na količinu i kakvoću sortimenata kod bjelogoričnih
vrsta drva bitno utječe raznolikost habitusa i pojavnost
grešaka na i u stablu. Pravilan razvoj pojedinačnih
stabala i sastojine omogućen je skladnim djelovanjem
biotskih i abiotskih čimbenika. Narušavanje
toga sklada u pravilu izaziva pojavu grešaka koje imaju
velik utjecaj na količinu i kakvoću drvnih sortimenata.
Pojavnost grešaka, njihova veličina i brojnost
slučajnog je karaktera i teško se dovodi u korelaciju s
mjerljivim parametrima stabla.


Prema Matiću (2003) pri provođenju šumskouzgojnih
postupaka njege šuma treba razlikovati pozitivnu
i negativnu selekciju. Njega je sastojina i stabala
utemeljena na činjenici da je fenotip stabla rezultat genotipa
i utjecaja okoliša, odnosno stanišnih uvjeta.
Njegom se spontana selekcija stabala u sastojini zamjenjuje
selekcijom na šumskouzgojnim načelima.
Negativnom se selekcijom uočavaju i uklanjaju iz sastojine
sve nepoželjne jedinke do dobi kada se počinju
uočavati stabla budućnosti. Nakon toga prelazi se na
pozitivnu selekciju kojom se iz sastojine uklanja ono
što ometa razvoj uočenih stabala budućnosti. Negativna
selekcija obuhvaća dovođenje više svjetla mlađem
pomlatku i čišćenje koje se izvodi u starijem pomlatku
i mlađem mladiku. Pozitivna selekcija obuhvaća prorede
u starijem mladiku, mladim, srednjedobnim, starijim
i starim sastojinama.


Sve su odluke i radnje kojima gospodarimo šumama
zasnovane na znanstvenim načelima uređivanja,
uzgajanja, iskorištavanja šuma i ostalih šumarskih disciplina.
Drugim riječima, ako postoji znanost i operativa
koja se rukovodi znanošću, mora postojati i vidljivi
rezultat takvoga operativnog postupka.


Sortimentnu strukturu sastojine čine svi sortimentni
udjeli pojedinačnih stabala. Kako odabir stabala za
sječu tijekom ophodnje sastojine nije posljedica slučajnosti,
nego postupak koji se bazira na propisanim pravilima
i načelima koja proizlaze iz znanosti o uzgoju i
gospodarenju šumama, ukupna sortimentna struktura
sastojine nije od primarne važnosti sa gledišta iskorištavanja
šuma. Primarni je interes šumarske operative
struktura sortimenata koja se može ostvariti u određenoj
starosti sastojine provedbom propisane vrste sijeka.
Iz tog je razloga racionalnije istraživati sortimentnu
strukturu pojedinih vrsta sijeka (sječina) nego cijelih
sastojina. Samo kod čiste sječe i u sastojinama pred
dovršni sijek ta dva pojma imaju isto značenje.


Analiza broja stabala pojedine grupe (kategorije)
po vrsti sijeka (starosti sastojine) i debljinskim razredima
treba dati odgovore na pitanja vezana kako za kriterije
doznake kod pojedine vrste sijeka, tako i na stupanj
oštećenosti sastojina prilikom iskorištavanja šuma na
istraživanom području.


2. OBJEKTI I METODA ISTRAŽIVANJA – Objects and method of research
Prikupljanje je podataka izvršeno na ukupno 36
ra.


objekata gospodarske jedinice Bjelovarska Bilogora
U objektima oplodnih sječa podaci su prikupljani i u
više navrata (sjekova). Na taj je način razvrstano 2.308
doznačenih stabla u ukupno 46 navrata (sjekova). Svi
objekti pripadaju ekološko-gospodarskom tipu II-D-11
i uređajnom razredu BUKVA s ophodnjom od 100 godina.


Broj se stabala u uzorku u odnosu na broj doznačenih
stabala bukve u pojedinom objektu kretao oko
10 %, ali je u manjim objektima dostizao i preko 30 %
doznačenih stabala. Može se reći da su uzimani uzorci
doznačenih stabala različitoga intenziteta s namjerom
da se obuhvati oko 10 % populacije doznačenih stabala.
Krećući se sastojinom po unaprijed određenim azimutima,
u uzorak su uvrštena sva doznačena stabla
bukve koja su se nalazila na pravcu kretanja ili doznačena
stabla najbliža tom pravcu.


Kako bi prikupili što više spoznaja o čimbenicima
koji utječu na sortimentnu strukturu stabala i sastojina,
ali i informacija o načinu gospodarenja sastojinama u
prošlosti i danas, primjerna stabla smo razvrstavali
prema opisnim obilježjima u devet grupa (kategorija):


Grupa A – neoštećena stabla normalna uzrasta –
Ovom opisnom oznakom označili smo, odnosno u ovu
grupu svrstali smo potpuno zdrava i neoštećena doznačena
primjerna stabla na kojima nismo našli oštećenja
ni prirodnih anomalija.


Slika 1. Neoštećena stabla nenormalna uzrasta (B)
Figure 1 Undamaged trees of abnormal growth (B)