DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/2006 str. 30 <-- 30 --> PDF |
M. Prka: ZNAČAJKE DOZNAČENIH BUKOVIH STABALA PO VRSTI SIJEKA U SJEČINAMA . Šumarski list br. 7–8, CXXX (2006), 319-329 1. UVOD – Introduction Na količinu i kakvoću sortimenata kod bjelogoričnih vrsta drva bitno utječe raznolikost habitusa i pojavnost grešaka na i u stablu. Pravilan razvoj pojedinačnih stabala i sastojine omogućen je skladnim djelovanjem biotskih i abiotskih čimbenika. Narušavanje toga sklada u pravilu izaziva pojavu grešaka koje imaju velik utjecaj na količinu i kakvoću drvnih sortimenata. Pojavnost grešaka, njihova veličina i brojnost slučajnog je karaktera i teško se dovodi u korelaciju s mjerljivim parametrima stabla. Prema Matiću (2003) pri provođenju šumskouzgojnih postupaka njege šuma treba razlikovati pozitivnu i negativnu selekciju. Njega je sastojina i stabala utemeljena na činjenici da je fenotip stabla rezultat genotipa i utjecaja okoliša, odnosno stanišnih uvjeta. Njegom se spontana selekcija stabala u sastojini zamjenjuje selekcijom na šumskouzgojnim načelima. Negativnom se selekcijom uočavaju i uklanjaju iz sastojine sve nepoželjne jedinke do dobi kada se počinju uočavati stabla budućnosti. Nakon toga prelazi se na pozitivnu selekciju kojom se iz sastojine uklanja ono što ometa razvoj uočenih stabala budućnosti. Negativna selekcija obuhvaća dovođenje više svjetla mlađem pomlatku i čišćenje koje se izvodi u starijem pomlatku i mlađem mladiku. Pozitivna selekcija obuhvaća prorede u starijem mladiku, mladim, srednjedobnim, starijim i starim sastojinama. Sve su odluke i radnje kojima gospodarimo šumama zasnovane na znanstvenim načelima uređivanja, uzgajanja, iskorištavanja šuma i ostalih šumarskih disciplina. Drugim riječima, ako postoji znanost i operativa koja se rukovodi znanošću, mora postojati i vidljivi rezultat takvoga operativnog postupka. Sortimentnu strukturu sastojine čine svi sortimentni udjeli pojedinačnih stabala. Kako odabir stabala za sječu tijekom ophodnje sastojine nije posljedica slučajnosti, nego postupak koji se bazira na propisanim pravilima i načelima koja proizlaze iz znanosti o uzgoju i gospodarenju šumama, ukupna sortimentna struktura sastojine nije od primarne važnosti sa gledišta iskorištavanja šuma. Primarni je interes šumarske operative struktura sortimenata koja se može ostvariti u određenoj starosti sastojine provedbom propisane vrste sijeka. Iz tog je razloga racionalnije istraživati sortimentnu strukturu pojedinih vrsta sijeka (sječina) nego cijelih sastojina. Samo kod čiste sječe i u sastojinama pred dovršni sijek ta dva pojma imaju isto značenje. Analiza broja stabala pojedine grupe (kategorije) po vrsti sijeka (starosti sastojine) i debljinskim razredima treba dati odgovore na pitanja vezana kako za kriterije doznake kod pojedine vrste sijeka, tako i na stupanj oštećenosti sastojina prilikom iskorištavanja šuma na istraživanom području. 2. OBJEKTI I METODA ISTRAŽIVANJA – Objects and method of research Prikupljanje je podataka izvršeno na ukupno 36 ra. objekata gospodarske jedinice Bjelovarska Bilogora U objektima oplodnih sječa podaci su prikupljani i u više navrata (sjekova). Na taj je način razvrstano 2.308 doznačenih stabla u ukupno 46 navrata (sjekova). Svi objekti pripadaju ekološko-gospodarskom tipu II-D-11 i uređajnom razredu BUKVA s ophodnjom od 100 godina. Broj se stabala u uzorku u odnosu na broj doznačenih stabala bukve u pojedinom objektu kretao oko 10 %, ali je u manjim objektima dostizao i preko 30 % doznačenih stabala. Može se reći da su uzimani uzorci doznačenih stabala različitoga intenziteta s namjerom da se obuhvati oko 10 % populacije doznačenih stabala. Krećući se sastojinom po unaprijed određenim azimutima, u uzorak su uvrštena sva doznačena stabla bukve koja su se nalazila na pravcu kretanja ili doznačena stabla najbliža tom pravcu. Kako bi prikupili što više spoznaja o čimbenicima koji utječu na sortimentnu strukturu stabala i sastojina, ali i informacija o načinu gospodarenja sastojinama u prošlosti i danas, primjerna stabla smo razvrstavali prema opisnim obilježjima u devet grupa (kategorija): Grupa A – neoštećena stabla normalna uzrasta – Ovom opisnom oznakom označili smo, odnosno u ovu grupu svrstali smo potpuno zdrava i neoštećena doznačena primjerna stabla na kojima nismo našli oštećenja ni prirodnih anomalija. Slika 1. Neoštećena stabla nenormalna uzrasta (B) Figure 1 Undamaged trees of abnormal growth (B) |