DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/2006 str. 29 <-- 29 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 7–8, CXXX (2006), 319-329 UDK 630* 321 + 325 (001) ZNAČAJKE DOZNAČENIH BUKOVIH STABALA PO VRSTI SIJEKA U SJEČINAMA BJELOVARSKE BILOGORE I UTJECAJ NA STRUKTURU SORTIMENATA FEATURES OF ASSIGNED BEECH TREES ACCORDING TO THE TYPE OF FELLING IN THE FELLING AREAS OF BJELOVARSKA BILOGORA AND THEIR INFLUENCE ON THE ASSORTMENT STRUCTURE Marinko PRKA* SAŽETAK: Istraživana je zastupljenost doznačenih stabala po debljinskim razredima i vrsti sijeka te njihov utjecaj na sortimentnu strukturu pojedine vrste sijeka. Doznačena primjerna stabla razvrstana su prema najizraženijim vanjskim značajkama u devet grupa (kategorija). Istraživanje je provedeno na ukupno 36 objekata gospodarske jedinice Bjelovarska Bilogora. U objektima oplodnih sječa podaci su prikupljani u više navrata (sjekova). Na taj je način razvrstano 2.308 doznačenih stabla u ukupno 46 navrata (sjekova). Svi objekti pripadaju ekološko-gospodarskom tipu II-D-11 i uređajnom razredu BUKVA s ophodnjom od 100 godina. Postotna zastupljenost stabala s pozitivnim utjecajem na sorimentnu strukturu, ovisno o vrsti sijeka, kreće se oko 50 % kod proreda i pripremnog sijeka te oko 60 % kod naplodnog i dovršnog sijeka. Na ukupnost strukture drvnih sortimenata pojedine vrste sijeka najveći utjecaj imaju srednje debela i debela stabla, odnosno stabla iz debljinskih razreda većih od 41 cm prsnog promjera. Razlog tomu je činjenica da samo ta stabla potencijalno mogu sadržavati najkvalitetnije drvne sortimente (prema Hrvatskim normama proizvoda iskorištavanja šuma iz 1995) zbog minimalnih dimenzija propisanih za najkvalitetnije drvne sortimente. Postotna zastupljenost i razlika postotnog udjela broja stabala prsnog promjera većeg od 41 cm s pozitivnim utjecajem na sortimentnu strukturu raste od proreda prema dovršnom sijeku. Postotak zastupljenosti od strane čovjeka oštećenih stabala raste od proreda prema dovršnim sjekovima što se može povezati s intenziviranjem radova iskorištavanja šuma u vrijeme oplodnih sječa. Nužno je razlučiti sortimentnu strukturu sastojine od sortimentne strukture sječine (određene vrste sijeka). Porast postotnih udjela kvalitetnih drvnih sortimenata po debljinskim stupnjevima od proreda prema dovršnim sjekovima, pravilnost je uvjetovana našim odlukama, odnosno stručnim provođenjem uzgojnih zahvata doznake stabala za sječu. Ta je pravilnost stalna u onoj mjeri u kojoj su takvi načini a i način nihovog provođenja čini gospodarenj gospodarenjgospodarenja i način nihovog provođenja. Ključne riječi: bukove sječine, sortimentna struktura, oštećenja stabala * Dr. sc. Marinko Prka, dipl. ing. šum. Hrvatske šume – Direkcija, Zagreb marinko.prkaŽhrsume.hr |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2006 str. 30 <-- 30 --> PDF |
M. Prka: ZNAČAJKE DOZNAČENIH BUKOVIH STABALA PO VRSTI SIJEKA U SJEČINAMA . Šumarski list br. 7–8, CXXX (2006), 319-329 1. UVOD – Introduction Na količinu i kakvoću sortimenata kod bjelogoričnih vrsta drva bitno utječe raznolikost habitusa i pojavnost grešaka na i u stablu. Pravilan razvoj pojedinačnih stabala i sastojine omogućen je skladnim djelovanjem biotskih i abiotskih čimbenika. Narušavanje toga sklada u pravilu izaziva pojavu grešaka koje imaju velik utjecaj na količinu i kakvoću drvnih sortimenata. Pojavnost grešaka, njihova veličina i brojnost slučajnog je karaktera i teško se dovodi u korelaciju s mjerljivim parametrima stabla. Prema Matiću (2003) pri provođenju šumskouzgojnih postupaka njege šuma treba razlikovati pozitivnu i negativnu selekciju. Njega je sastojina i stabala utemeljena na činjenici da je fenotip stabla rezultat genotipa i utjecaja okoliša, odnosno stanišnih uvjeta. Njegom se spontana selekcija stabala u sastojini zamjenjuje selekcijom na šumskouzgojnim načelima. Negativnom se selekcijom uočavaju i uklanjaju iz sastojine sve nepoželjne jedinke do dobi kada se počinju uočavati stabla budućnosti. Nakon toga prelazi se na pozitivnu selekciju kojom se iz sastojine uklanja ono što ometa razvoj uočenih stabala budućnosti. Negativna selekcija obuhvaća dovođenje više svjetla mlađem pomlatku i čišćenje koje se izvodi u starijem pomlatku i mlađem mladiku. Pozitivna selekcija obuhvaća prorede u starijem mladiku, mladim, srednjedobnim, starijim i starim sastojinama. Sve su odluke i radnje kojima gospodarimo šumama zasnovane na znanstvenim načelima uređivanja, uzgajanja, iskorištavanja šuma i ostalih šumarskih disciplina. Drugim riječima, ako postoji znanost i operativa koja se rukovodi znanošću, mora postojati i vidljivi rezultat takvoga operativnog postupka. Sortimentnu strukturu sastojine čine svi sortimentni udjeli pojedinačnih stabala. Kako odabir stabala za sječu tijekom ophodnje sastojine nije posljedica slučajnosti, nego postupak koji se bazira na propisanim pravilima i načelima koja proizlaze iz znanosti o uzgoju i gospodarenju šumama, ukupna sortimentna struktura sastojine nije od primarne važnosti sa gledišta iskorištavanja šuma. Primarni je interes šumarske operative struktura sortimenata koja se može ostvariti u određenoj starosti sastojine provedbom propisane vrste sijeka. Iz tog je razloga racionalnije istraživati sortimentnu strukturu pojedinih vrsta sijeka (sječina) nego cijelih sastojina. Samo kod čiste sječe i u sastojinama pred dovršni sijek ta dva pojma imaju isto značenje. Analiza broja stabala pojedine grupe (kategorije) po vrsti sijeka (starosti sastojine) i debljinskim razredima treba dati odgovore na pitanja vezana kako za kriterije doznake kod pojedine vrste sijeka, tako i na stupanj oštećenosti sastojina prilikom iskorištavanja šuma na istraživanom području. 2. OBJEKTI I METODA ISTRAŽIVANJA – Objects and method of research Prikupljanje je podataka izvršeno na ukupno 36 ra. objekata gospodarske jedinice Bjelovarska Bilogora U objektima oplodnih sječa podaci su prikupljani i u više navrata (sjekova). Na taj je način razvrstano 2.308 doznačenih stabla u ukupno 46 navrata (sjekova). Svi objekti pripadaju ekološko-gospodarskom tipu II-D-11 i uređajnom razredu BUKVA s ophodnjom od 100 godina. Broj se stabala u uzorku u odnosu na broj doznačenih stabala bukve u pojedinom objektu kretao oko 10 %, ali je u manjim objektima dostizao i preko 30 % doznačenih stabala. Može se reći da su uzimani uzorci doznačenih stabala različitoga intenziteta s namjerom da se obuhvati oko 10 % populacije doznačenih stabala. Krećući se sastojinom po unaprijed određenim azimutima, u uzorak su uvrštena sva doznačena stabla bukve koja su se nalazila na pravcu kretanja ili doznačena stabla najbliža tom pravcu. Kako bi prikupili što više spoznaja o čimbenicima koji utječu na sortimentnu strukturu stabala i sastojina, ali i informacija o načinu gospodarenja sastojinama u prošlosti i danas, primjerna stabla smo razvrstavali prema opisnim obilježjima u devet grupa (kategorija): Grupa A – neoštećena stabla normalna uzrasta – Ovom opisnom oznakom označili smo, odnosno u ovu grupu svrstali smo potpuno zdrava i neoštećena doznačena primjerna stabla na kojima nismo našli oštećenja ni prirodnih anomalija. Slika 1. Neoštećena stabla nenormalna uzrasta (B) Figure 1 Undamaged trees of abnormal growth (B) |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2006 str. 31 <-- 31 --> PDF |
M. Prka: ZNAČAJKE DOZNAČENIH BUKOVIH STABALA PO VRSTI SIJEKA U SJEČINAMA . Šumarski list br. 7–8, CXXX (2006), 319-329 Grupa B – neoštećena stabla nenormalna uzrasta – U ovu kategoriju stabala svrstali smo primjerna stabla na kojima nismo pronašli bilo kakva oštećenja od vanjskih uzročnika, ali su stabla imala izražene prirodne anomalije. To su stabla iz panja, stabla s izraženom rašljavosti debla i stabla s sličnim anomalijama u razvoju (slika 1). Grupa C – oštećena stabla kod privlačenja – Ovdje smo svrstali primjerna stabla koja su u prošlosti oštećena od privlačenja te imaju mehanička oštećenja na žilištu i donjem dijelu debla. Grupa D – oštećena stabla pri obaranju okolnih stabala – U ovu grupu primjernih stabala svrstali smo stabla koja su mehanički oštećena od krošnje na niže prilikom obaranja okolnih stabala. Takva stabla imaju oštećenja na krošnji, gornjem ili donjem dijelu debla, ponekad sve do žilišta. Oštećenja su izraženija kada potječu od obaranja stabala u mezgri ili u doba vegetacije. Grupa E – oštećena stabla od obje faze rada – Ovdje smo svrstali stabla koja imaju mehanička oštećenja i od obaranja i od privlačenja. Takva oštećenja pojavljuju se od krošnje preko debla sve do žilišta stabla. kr Grupa F FF – oštećena stabla od prirodnih uzroka – Ova grupa stabala ima različita oštećenja koja nisu mehaničkog porijekla. To su stabla s oštećenjima od udara groma, stabla zahvaćena sušenjem te stabla oštećena biotskim ili abiotskim utjecajima. Grupa G – predrast – U ovu grupu primjernih stabala svrstali smo stabla koja se zbog prsnih promjera i dominantnog položaja u sastojini mogu okarakterizirati kao predrast (slika 2). Ova stabla ne treba zamijeniti za elitna stabla koja su nositelji razvoja sastojine, s obzirom da ih od njih razlikuju značajke i položaj u sastojini iz kojega se vidi da su stabla predrasta prijevremeno došla u dominantan položaj. To se ponajprije očituje u nesrazmjerno velikoj krošnji u usporedbi sa ostalim stablima dominantne etaže, visini stabla te izostanku stabala u neposrednoj okolini stabla predrasta. Slika 2. Stablo predrasta bukve (G) Figure 2 Pregrowth beech tree (G) Grupa H – prirodno izlučena (izrazito potisnuta) stabla – To su stabla koja su u borbi za svjetlo u sastojini izlučena u podstojnu etažu iz etaže proizvodnoga dijela. Karakterizira ih položaj krošnje koja je zatvorena od krošnji stabala proizvodne etaže te se nalazi is- pod njih ovih stabala je ne jih. .. Produkcijsk ProdukcijskProdukcijska aa sposobnos sposobnossposobnost tt o znatnaa, ,, a aa važn važnvažna aa s ssu uu zbo zbozbog gg zaštit zaštitzaštite ee tl tltla aa i ii zasjenjivanja deblovine stabala proizvodne etaže. Grupa I – stabla uništena prilikom obaranja – U ovu grupu izdvojili smo stabla koja su prilikom obaranja oštećena u toj mjeri da im je znatno narušena količina i kvaliteta drvnih sortimenata. Razvrstavanje doznačenih stabala uzorka u pojedinu grupu izvršili smo tijekom postavljanja uzorka primjernih stabala ili kod sječe, izrade i izmjere primjernog stabla. Grupu opisne oznake primjernih stabala odredili smo prema najizraženijim značajkama stabla, stupnju oštećenosti stabla zbog različitih uzroka i položaju stabla u sastojini. Ovakav je postupak za cilj imao prikupljanje spoznaja o čimbenicima koji utječu na sortimentnu strukturu sastojina, kao i kompletiranje informacija o načelu i načinu gospodarenja tijekom prošlosti i danas. 3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA – Research results Kod prikaza broja doznačenih stabala i postotnog udjela pojedine grupe stabala u vrsti sijeka stabla smo prema prsnom promjeru podijelili u debljinske razrede na tanja stabla (do 40 cm), srednje debela stabla (od 41 do 60 cm) i debela stabla (preko 61 cm). Iz distribucije ovako razvrstanih stabala prema opisnim oznakama, vrsti sijeka i debljinskim razredima pokušali smo dobiti više informacija o utjecaju vlastita gospodarenja (uzgojnim i drugim zahvatima) na sortimentu strukturu pojedine vrste sijeka. Apsolutni i postotni udjeli broja stabala pojedine kategorije (grupe) za svaku vrstu sijeka vide se iz tablica 1 i 2. Grupa A – neoštećena stabla normalna uzrasta U ovu grupu razvrstali smo potpuno zdrava i neoštećena primjerna stabla na kojima nismo zamijetili oštećenja ni prirodnih anomalija. Stabla iz ove grupe potencijalno su najkvalitetnija u smislu strukture drvnih sortimenata, odnosno njihov što veći broj može se smatrati poželjnim u ukupnom broju doznačenih stabala sastojine. S druge strane broj ovih stabala u odnosu na ukupno doznačeni broj stabala kod pojedine vrste sijeka ovisi, uz njihovu zastupljenost u sastojini i o cilju gospodarenja koji se provođenjem određene vrste sijeka želi postići. Odluku o uvrštavanju primjernih stabala u ovu grupu donosili 321 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2006 str. 32 <-- 32 --> PDF |
M. Prka: ZNAČAJKE DOZNAČENIH BUKOVIH STABALA PO VRSTI SIJEKA U SJEČINAMA . Šumarski list br. 7–8, CXXX (2006), 319-329 Tablica 1. Udio stabala pojedine grupe po debljinskim razredima – prorede i pripremni sijek Table 1 Participation of trees of particular groups in diameter classes – thinning and preparatory felling Grupa Debljinski rProreda – Thinningazred – Diameter class (cm) Ukupno Pripremni sijek – Preparatory fel Debljinski razred – Diameter class (cm) ling Ukupno Group > 40 41 - 60 < 61 Total > 40 41 60 < 61 Total n % n % n % N % n % n % n % N % A 373 55,3 24 21,8 0 0 397 50,4 189 52,1 209 51,7 6 28,6 404 51,3 B 197 29,3 40 36,4 3 100 240 30,5 103 28,4 137 33,9 10 47,6 250 31,7 C 15 2,2 4 3,6 0 0 19 2,4 8 2,2 7 1,7 1 4,8 16 2,0 D 48 7,1 12 10,9 0 0 60 7,6 34 9,4 43 10,6 0 0,0 77 9,8 E 3 0,4 3 2,7 0 0 6 0,8 1 0,3 3 0,7 0 0,0 4 0,5 F 1 0,1 4 3,6 0 0 5 0,6 0 0,0 1 0,2 2 9,5 3 0,4 G 11 1,6 21 19,1 0 0 32 4,1 0 0,0 0 0,0 1 4,8 1 0,1 H 25 3,7 0 0,0 0 0 25 3,2 27 7,4 0 0,0 0 0,0 27 3,4 I 1 0,1 2 1,8 0 0 3 0,4 1 0,3 4 1,0 1 4,8 6 0,8 Č 674 85,6 110 14,0 3 0 787 100 363 46,1 404 51,3 21 2,7 788 100 Tablica 2. Udio stabala pojedine grupe po debljinskim razredima – naplodni i dovršni sijekovi Table 2 Participation of trees of particular groups in diameter classes – seeding felling and final felling Naplodni sijek -Seeding felling Do vršni sijek – Final felling Grupa Debljinski razred – Diameter class (cm) Ukupno Debljinski razred – Diameter class (cm) Ukupno Group > 40 41 - 60 < 61 Total 40 41 - 60 < 61 Total n % n % n % N % n > % n % n % N % A 42 55,3 199 59,8 38 65,5 279 59,7 9 42,9 114 62,3 39 62,9 162 60,9 B 20 26,3 76 22,8 14 24,1 110 23,6 1 4,8 23 12,6 10 16,1 34 12,8 C 4 5,3 12 3,6 1 1,7 17 3,6 2 9,5 12 6,6 5 8,1 19 7,1 D 7 9,2 36 10,8 4 6,9 47 10,1 3 14,3 25 13,7 4 6,5 32 12,0 E 1 1,3 1 0,3 0 0,0 2 0,4 1 4,8 3 1,6 2 3,2 6 2,3 F 0 0,0 2 0,6 0 0,0 2 0,4 0 0,0 3 1,6 0 0,0 3 1,1 G 0 0,0 0 0,0 0 0,0 0 0,0 0 0,0 0 0,0 0 0,0 0 0,0 H 2 2,6 0 0,0 0 0,0 2 0,4 5 23,8 0 0,0 0 0,0 5 1,9 I 0 0,0 7 2,1 1 1,7 8 1,7 0 0,0 3 1,6 2 3,2 5 1,9 S 76 16,3 333 71,3 58 12,4 467 100 21 7,9 183 68,8 62 23,3 266 100 smo neposredno prije ili nakon obaranja stabla. Pojava zdrave neprave srži (kerna) i unutarnjih grešaka debla (ekscentričnosti, urasle kore i sl.) koje se nisu mogle uočiti prilikom doznake nije utjecala na njihovo uvrštavanje u ovu grupu. Stabla ove grupe imaju gotovo identičnu postotnu zastupljenost (tablice 1 i 2) kod prorednih sječina i pripremnog sijeka (oko 50 %), te kod dovršnog i naplodnog sijeka (oko 60 %). Kod prorednih sječina postotni udio srednje debelih i debelih stabala ove grupe pada, dok je kod pripremnoga sijeka taj pad vidljiv tek kod stabala debljih od 60 cm Slika 3. Postotna zastupljenost stabala grupe A po debljinskim razredima i vrsti sijeka prsnog promjera. Kod naplod- Figure 3 Percentage of group A trees according to diameter classes and type of felling |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2006 str. 33 <-- 33 --> PDF |
M. Prka: ZNAČAJKE DOZNAČENIH BUKOVIH STABALA PO VRSTI SIJEKA U SJEČINAMA . Šumarski list br. 7–8, CXXX (2006), 319-329 nih i dovršnih sjekova trend je upravo suprotan, odnosno postotna zastupljenost stabala ove grupe raste s povećanjem prsnog promjera (slika 3). Ovi su trendovi, zastupljenosti najkvalitetnijih stabala kod pojedine vrste sijeka, posljedica odluka doznačivača koji provodeći smjernice gospodarenja odnosno doznaku u pojedinoj vrsti sijeka, izravno utječe na sortimentnu strukturu sječine. Grupa B – neoštećena stabla nenormalnog uzrasta Ovom oznakom označili smo primjerna stabla na kojima nismo pronašli bilo kakva oštećenja od vanjskih uzročnika, ali su stabla imala izražene prirodne anomalije u rastu. U ovu grupu razvrstana su ponajprije stabla iz panja, stabla s izraženom rašljavosti debla, rubna stabla, te stabla sa sličnim nepravilnostima u razvoju. Odluku o uvrštavanju stabala u ovu grupu opisnih oznaka donosili smo neposredno prije ili nakon obaranja stabla. Stabla iz ove grupe nisu nositelji sastojine, niti su poželjna u smislu kvalitete sortimentne strukture sječine. Njihov broj i udio u ukupnom broju stabala sastojine trebao bi prema kraju ophodnje opadati jer se ova stabla prilikom provođenja proreda i pripremnih sjekova prva doznačuju. Stabla iz ove grupe, slično grupi A, imaju gotovo jednaku postotnu zastupljenost u proredama i pripremnim sjekovima i to oko 30 %. Porastom prsnog promjera raste zastupljenost ove grupe stabala kod proreda i pripremnih sjekova. Odmicanjem ophodnje, od naplodnih prema dovršnim sjekovima, brojnost i postotna zastupljenost ove grupe stabala opada (slika 4). To se može tumačiti našim utjecajem na strukturu sastojine glede činjenice da su nam tijekom višekratnog provođenja doznake prethodnog prihoda te pripremnog sijeka, stabla iz ove grupe predstavljala prvi izbor odabira stabala za sječu. Zastupljenost ovih stabala u doznačenim stablima naplodnih sjekova stalna je, te se kreće nešto iznad 20 % (22,8 – 26,3 %) bez obzira na prsne promjere doznačenih stabala. Kod dovršnih sjekova taj postotak i dalje pada, te je nešto veći od 10 % (12,6 – 16,1 %). Manji postotni udio (4,8 %) tanjih stabala ove grupe u dovršnim sijekovima posljedica je manjeg broja tanjih stabala u strukturi dovršnoga sijeka. Stabla iz ove grupe u određenom smislu predstavljaju suprotnost normalno uzraslim stablima iz grupe A s kojima sačinjavaju najveći dio (oko 80 %) doznačenih stabala kod svih vrsta sjekova. Trednovi i pravilnosti u postotnoj zastupljenosti ove dvije grupe stabala kod pojedine vrste sijeka posljedica su načela gospodarenja kojima se rukovodimo prilikom njihovog provođenja. Primjena tih načela ima neposredan utjecaj na sortimentnu strukturu pojedine vrste sijeka. Grupa C – stabla oštećena kod privlačenja U ovu grupu stabala uvrstili smo primjerna stabla koja su u prošlosti oštećena od privlačenja te imaju mehanička oštećenja na žilištu i donjem dijelu debla. Posljedica ovakvih oštećenja u pravilu je veće ili manje propadanje donjeg dijela stabla i smanjenje kakvoće drvnih sortimenata najkvalitetnijeg dijela debla. Odluku o uvrštavanju primjernih stabala u ovu grupu opisnih oznaka donosili smo neposredno prije obaranja stabla. Sasvim svježe mehaničke ozljede (nastale tijekom provođenja terenskih istraživanja) nismo uzimali u obzir, no sva ostala, uključivo i vrlo stara, dijelom zarasla oštećenja, uzrokovana privlačenjem bila su razlogom za uvrštavanje primjernih stabala u ovu grupu. Ovako oštećena stabla u pravilu imaju negativan utjecaj na sortimentnu strukturu pojedine vrste sijeka. Zastupljenost doznačenih staba la iz ove grupe kreće se u vrlo uskom rasponu (2,0 – 2,4 %) kod proreda i pripremnih sijekova. Kod naplodnih sijekova ovako oštećenih stabala ima 3,6 %, a kod dovršnog sijeka ona je nešto veća te iznosi 7,1 %, što se može tumačiti povećanjem intenziteta mehaniziranih radova u sastojini s početkom oplodnih sječa. Zastupljenost ovako oštećenih stabala glede debljinskih razreda, odnosno prsni promjer ne pokazuje pravilnost, te se Slika 4. Postotna zastupljenost stabala grupe B po debljinskim razredima i vrsti sijeka može reći da je ljudski nemar Figure 4 Percentage of group B trees according to diameter classes and type of felling slučajnog karaktera. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2006 str. 34 <-- 34 --> PDF |
M. Prka: ZNAČAJKE DOZNAČENIH BUKOVIH STABALA PO VRSTI SIJEKA U SJEČINAMA . Šumarski list br. 7–8, CXXX (2006), 319-329 Grupa D – stabla oštećena pri obaranju okolnih stabala Ovdje smo svrstali stabla koja su mehanički oštećena od krošnje na niže prilikom obaranja okolnih stabala. Takva stabla imaju oštećenja na krošnji, gornjem ili donjem dijelu debla ponekad sve do pridanka i žilišta. Ova oštećenja s vremenom smanjuju kakvoću drvnih sortimenata dijelova stabla gdje su nastala, a izraženija su kada potječu od obaranja okolnih stabala na početku (u mezgri) ili za trajanja vegetacije. Ovakva oštećenja na primjernim stablima imaju negativan utjecaj na sortimentnu strukturu pojedine vrste sijeka, no u manjem stupnju nego stabla prethodne grupe. Odluku o uvrštavanju primjernih stabala u ovu grupu opisnih oznaka donosili smo neposredno nakon obaranja stabla kada su ovakva oštećenja bila dostupna detaljnijem pregledu. Manja oštećenja (okrznuća, plitke rane, manje brazgotine i sl.) koja nisu prouzročila značajnije smanjenje kakvoće stabla nismo uzimali u obzir prilikom razvrstavanja primjernih stabala u ovu grupu. Zastupljenost stabala koja su oštećena na ovaj način lagano raste od prorednih sječina gdje iznosi 7,6 %, preko pripremnog (9,8 %) i naplodnog (10,1 %) sijeka do dovršnog sijeka u kojem iznosi 12,0 %. Ovaj trend može se objasniti činjenicom da prema kraju ophodnje i oplodnim sječama raste intenzitet radova iskorištavanja šuma, u ovom slučaju sječe i izrade. Grupa E - stabla oštećena od obje faze rada (privlačenja i obaranja okolnih stabala) U ovu grupu uvrstili smo stabla koja imaju mehanička oštećenja nastala pri obaranju stabala i pri privlačenju drva. Takva se oštećenja pojavljuju duž cijeloga stabla od krošnje do žilišta. Za ovu grupu odlučivali smo se kada su obje vrste oštećenja bile na stablu jasno izražene. Kombinacija ovih dvaju oštećenja u pravilu ima značajan negativan utjecaj na kvalitetu drvnih sortimenata stabla. Odluku o uvrštavanju pri- Slika 5. Stablo oštećeno prirodnim uzrocima (F) Figure 5 A tree damaged by natural causes (F) mjernih stabala u ovu grupu donosili smo neposredno prije i nakon obaranja stabla. Zastupljenost ovako oštećenih stabala u uzorku primjernih stabala manja je od 1 % za prorede, pripremne i naplodne sjekove. Kod dovršnog sijeka udio ovih stabala iznosi 2,3 %, što se može tumačiti intenzivnijim radovima iskorištavanja šuma prema kraju ophodnje. Grupa F – stabla oštećena prirodnim uzrocima Ova grupa stabala ima različita oštećenja koja nisu mehaničkog porijekla i koja nisu nastala kao izravna posljedica djelovanja čovjeka. To su stabla oštećena udarom groma, stabla zahvaćena sušenjem, kao i stabla oštećena raznim drugim biotskim ili abiotskim utjecajima (slika 5). Ovakva stabla u pravilu imaju značajan negativan utjecaj na sortimentnu strukturu pojedine vrste sijeka. Odluku o uvrštavanju primjernih stabala u ovu grupu donosili smo neposredno prije i nakon obaranja stabla. Potpuno suha stabla, kao i nepotpuna (prelomljena, jače oštećena) stabla nismo ni uvrštavali u uzorak primjernih stabala, te takva stabla nisu obuhvaćena ovom kategorijom opisnih oznaka. Broj ovakvih stabala mali je kod svih vrsta sijeka, te se za prorede, pripremni i naplodni sijek kreće oko 0,5 %, dok kod dovršnoga sijeka zastupljenost ovih stabala iznosi 1,1 %. Grupa G – stabla predrasta Ovdje su svrstana stabla koja se zbog svojih prsnih promjera (u usporedbi sa ostalim stablima sastojine), dominantnog položaja u sastojini i veličine krošnje mogu okarakterizirati kao predrast. Ova stabla ne treba zamijeniti za elitna stabla koja su nositelji razvoja sastojine, od kojih ih razlikuju značajke i položaj u sastojini iz kojega se vidi da su stabla predrasta prijevremeno došla u dominantan položaj. To se ponajprije očituje u nesrazmjerno velikoj krošnji (i prsnom promjeru) u usporedbi sa ostalim stablima dominantne etaže sastojine. Najvidljivija posljedica predugog ostanka ovih stabala u sastojini je izostanak stabala u neposrednoj blizini stabala predrasta. Odluku o uvrštavanju stabala u ovu grupu donosili smo prilikom postavljanja uzorka primjernih stabala na terenu. Zastupljenost ovih stabala u uzorku primjernih stabala ograničena je samo na prethodni prihod, odnosno proredne sječine u kojima iznosi 4,1 %. Samo jedno ovakvo stablo utvrđeno je kod pripremnog sijeka, dok ih u sječinama naplodnog i dovršnog sijeka, iz razumljivih razloga, nema. Ovakva se stabla zbog svojih značajki pojavljuju u većim debljinskim razredima, te mogu pozitivno utjecati na sortimentnu strukturu sječina prethodnog prethodnog prihoda. Ipak taj utjecaj, zbog njihove male zastupljenosti, ne može biti odlučujući, a pojava ovakvih stabala kod zadnjih proreda ili pripremnog sijeka predstavlja grešku doznačivača u prošlosti. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2006 str. 35 <-- 35 --> PDF |
M. Prka: ZNAČAJKE DOZNAČENIH BUKOVIH STABALA PO VRSTI SIJEKA U SJEČINAMA . Šumarski list br. 7–8, CXXX (2006), 319-329 Grupa H – prirodno izlučena (izrazito potisnuta) stabla U ovu grupu izdvojena su primjerna stabla koja su u borbi za svjetlo izlučena u podstojnu etažu. Karakterizira ih položaj krošnje koja je zatvorena od krošnji stabala proizvodne etaže te se nalazi ispod njih. Odluku o uvrštavanju stabala u ovu grupu donosili smo prilikom postavljanja uzorka primjernih stabala na terenu. Proizvodna sposobnost ovih stabala je neznatna, a njihova najvažnija uloga je zaštita tla te zasjenjivanje deblovine stabala proizvodne etaže. Zastupljena su samo u najtanjem debljinskom razredu, a njihov utjecaj na sortimentnu strukturu je neznatan. U određenom smislu ova stabla predstavljaju suprotnost stablima predrasta, no zbog njihove uloge nužna je njihova zastupljenost u sastojini tijekom cijele ophodnje, a posebno u fazi obnove oplodnim sječama. U uzorku primjernih stabala proreda i pripremnih sjekova zastupljenost ovih stabala kreće se oko 3 %. Zastupljenost od samo 0,4 % utvrđena je u uzorku primjernih stabala naplodnog sijeka, dok kod dovršnog sijeka ona iznosi 1,9 %. To se može tumačiti činjenicom da je odmicanjem oplodne sječe i “razmicanjem krošanja” preostalih stabala (povećanjem njihovog međusobnog razmaka) sve teže utvrditi koja su stabla bila potpuno potisnuta posječenim stablima. Grupa I – stabla uništena prilikom obaranja Pod pojmom uništena stabla ovdje se podrazumijevaju stabla koja su prilikom obaranja, najčešće greškom sjekača, oštećena do te mjere da im je znatno narušena kvaliteta drvnih sortimenata, odnosno sortimentna struktura (slika 6). Odluku o uvrštavanju stabala u ovu grupu donosili smo nakon obaranja primjernog stabla, mijenjajući već donešenu odluku o opisnim oznakama primjernog stabla. Zastupljenost ovih stabala ne prelazi 2 % ni u kojoj vrsti sijeka, odnosno lagano raste od 0,4 % u proredama do 1,9 % kod dovršnoga sijeka. Kod svih vrsta sijeka Slika 6. Uništeno primjerno stablo (I) Figure 6 A damaged exemplary tree (I) zastupljenija su stabla debljih prsnih promjera. Ova činjenica, kao i trend rasta zastupljenosti stabala ove grupe od proreda do dovršnog sijeka, može se tumačiti činjenicom da su stabla većih prsnih promjera zahtijevnija u pogledu obaranja, te je i veća vjerojatnost pogreške sjekača, odnosno oštećenja stabla prilikom obaranja. Nakon ovako provedenog razvrstavanja primjernih stabala prema njihovim značajkama, odnosno opisnim oznakama, možemo zaključiti da samo primjerna stabla grupe A imaju uglavnom izrazito pozitivan utjecaj na sortimentnu strukturu pojedine vrste sijeka. Njima se u određenoj mjeri mogu pridružiti stabla predrasta, odnosno grupe G, čiji je utjecaj ograničen uglavnom na Tablica 3. Broj stabala prema utjecaju na strukturu sortimenata pojedine vrste sijeka Table 3 Number of trees according to influence on assortment structure of particular types of felling Debljinski razred Diameter class > 41 cm 41–60 cm < 61 cm Ukupno – Total Uzorak – Sample Ukupno – Total < 41 cm < 41 cm Razlika – Difference Proreda Pripremni sijek Naplodni sijek Dovšni sijek Thinning Preparatory felling Seeding felling Final felling + -+ 384 290 189 45 65 209 0 3 7 429 358 405 Utjecaj – Influence -+ 174 42 195 199 14 38 383 279 -+ - 34 9 12 134 114 69 20 39 23 188 162 104 787 788 467 266 % 54,5 45,5 51,4 48,6 59,7 40,3 60,9 39,1 n 45 68 216 209 237 154 153 92 % 5,7 8,6 27,4 26,5 50,7 33,0 57,5 57,5 % - 2,9 + 0,9 +17,7 + 22,9 325 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2006 str. 36 <-- 36 --> PDF |
M. Prka: ZNAČAJKE DOZNAČENIH BUKOVIH STABALA PO VRSTI SIJEKA U SJEČINAMA . Šumarski list br. 7–8, CXXX (2006), 319-329 proredne sječine. Stabla svih ostalih opisnih grupa imaju uglavnom manje ili više negativan utjecaj na sortimentnu strukturu pojedine vrste sijeka. Utjecaj potisnutih stabala (grupa H) na sortimentnu strukturu je neznatan, a njihova važnost za uspješno provođenje oplodnih sječa velika. Jasno je da se ovakva podjela pozitivnih i negativnih utjecaja na sortimentnu strukturu pojedine vrste sijeka ne može prihvati lika 7. Razlika postotne zastupljenosti stabala prsnog promjera većeg od 41 cm s pozitivnim ti jednoznačno, kao uostalom nii negativnim utjecajem na sortimentnu strukturu prema vrsti sijeka ti bilo što drugo u prirodi. Priigure 7 Percentage difference of trees with breast diameter larger than 41 cm with positive mjera radi stablo oštećeno iz biand negative influence on assortment structure according to type of felling lo kojih razloga može u jednom svome dijelu biti iznimne kakvoće, kao što i neošte-nu strukturu, ovisno o vrsti sijeka, kreće se oko 50 % ćeno stablo dobroga izgleda može, zbog unutarnjih kod proreda i pripremnog sijeka te oko 60 % kod nagrešaka, imati osrednju strukturu drvnih sortimenata. plodnog i dovršnog sijeka. Ipak, može se prihvatiti da su utjecaji grupa stabala na Na strukturu drvnih sortimenata pojedine vrste sijesorimentnu strukturu pojedine vrste sijeka uglavnom ili ka najveći utjecaj imaju srednje debela i debela stabla, pretežito takvi kao što je navedeno. odnosno stabla iz debljinskih razreda od 41 do 60 cm i Kako bismo preciznije odredili zastupljenost stabapreko 61 cm prsnog promjera. Razlog tomu je činjenila s pozitivnim, odnosno negativnim utjecajem po deb-ca da samo ta stabla potencijalno mogu sadržavati najljinskim razredima na sortimentnu strukturu pojedine kvalitetnije drvne sortimente (prema Hrvatskim norvrste sijeka gruplirali smo ih kao što se vidi u tablici 3. mama proizvoda iskorištavanja šuma iz 1995) zbog Zamjetno je da je postotna zastupljenost stabala s poziminimalnih dimenzija propisanih za najkvalitetnije tivnim utjecajem na sortimentnu strukturu pojedine drvne sortimente. Iz tog smo razloga u tablici 3 takva vrste sijeka veća nego zastupljenost stabala s negativstabla izdvojili te iskazali njihovu apsolutnu i postotnu nim utjecajem na sortimentnu strukturu. Postotna zaszastupljenost prema utjecaju (pozitivnom ili negativtupljenost stabala s pozitivnim utjecajem na soriment-nom) na sortimentnu strukturu pojedine vrste sijeka. Postotna zastupljenost tih stabala s pozitivnim i negativnim utjecajem na sortimentnu strukturu gotovo je istovjetna kod proreda i pripremnog sijeka dok je kod naplodnog i dovršnog sijeka udio stabala s pozitivnim utjecajem značajno veći od postotnog udjela stabala s negativnim utjecajem na sortimentnu strukturu. Može se ustvrditi da postotna zastupljenost stabala prsnog promjera većeg od 41 cm s pozitivnim utjecajem na sortimentnu strukturu raste od 5,7 % kod proreda do 57,5 % kod dovršnog sijeka. Ako se promatra odnos (razlika) stabala prsnog promjera većeg od 41 cm s pozitivnim i Slika 8. Postotna zastupljenost broja stabala oštećenih djelovanjem čovjeka po vrsti sijeka negativnim utjecajem na sorti- Figure 8 Percentage of trees damaged by human influence according to type of felling mentnu strukturu, može se reći |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2006 str. 37 <-- 37 --> PDF |
M. Prka: ZNAČAJKE DOZNAČENIH BUKOVIH STABALA PO VRSTI SIJEKA U SJEČINAMA . Šumarski list br. 7–8, CXXX (2006), 319-329 da se ta vrijednost kreće od – 2,9 % kod proreda do 22,9 % kod dovršnoga sijeka (tablica 3, slika 7). Stabla koja su oštećena kao posljedica naših aktivnosti sadržana su u grupama C, D, E te I. Postotak tako oštećenih stabala u odnosu na ukupan broj stabala uzorka pojedine vrste sijeka vidi se iz slike 8. Vidljivo je da postotak zastupljenosti od strane čovjeka oštećenih stabala raste od proreda prema dovršnim sjekovima. U proredama taj postotak iznosi 11,2 %, u pripremnim si 4. ZAKLJUČAK Struktura sortimenata jednodobne bukove sastojine ovisi o tehničkoj kvaliteti stabala koja sačinjavaju sastojinu. Kakvoća sortimentne strukture sastojine varira u širokom rasponu i ovisi o mnogim utjecajima, od pravodobno i kvalitetno provedenih uzgojnih zahvata, preko utjecaja staništa, do ekstremnih abiotskih utjecaja slučajnog karaktera. Sortimentna struktura bukovih sastojina predmet je našeg interesa samo u smislu što veće ukupne kvalitete bukovih stabala, odnosno što veće zastupljenosti kvalitetnih bukovih stabala u sastojini. Postotni udio drvnih sortimenata u bukovim sastojinama određene dobi (izuzevši dovršni sijek i čiste sječe) nije naš primarni interes. Primarni je interes šumarske operative (i znanosti) količina i kakvoća drvnih sortimenata koji se mogu ostvariti provođenjem određene vrste sijeka, odnosno sortimentna struktura sječine. Udio drvnih sortimenata pojedine vrste sijeka u velikoj je mjeri posljedica naših odluka, prilikom odabiranja stabala za sječu, kojima provodimo cilj i smjernice gospodarenja sastojinom. Načela (pravila) kojima provodimo doznaku stabala određene vrste sijeka navode nas da najkvalitetnija jekovima 13,1 %, u naplodnim sijekovima 15,8 %, u dovršnim sjekovima 23,3 % (slika 8). Porast zastupljenosti broja ovako oštećenih stabala prema kraju ophodnje može se povezati s intenziviranjem radova iskorištavanja šuma u vrijeme oplodnih sječa. Ipak, 23,3 % oštećenih stabala od doznačenih stablala dovršnog sijeka, odnosno gotovo jedna četvrtina više ili manje oštećenih stabala koja su dočekala dovršni sijek, podatak je koji navodi na zabrinutost. -Conclusion stabla (nositelje sastojine) “sačuvamo” za kraj ophodnje (naplodni, naknadni i dovršni sijek). U tom smislu za očekivati je da postotni udio najkvalitetnijih drvnih sortimenata (unutar istog debljinskog stupnja) raste od proreda prema dovršnim sjekovima. Iz tih je razloga nužno razlučiti sortimentnu strukturu sastojine od sortimentne strukture sječine (određene vrste sijeka). Sortimentna struktura sastojine varira u širokom i nama nepoznatom rasponu, a njezina jkvalitet kvalitetkvaliteta aa posljedic posljedicposljedica aa je uspješnosti našega gospodarenja u prošlosti prošlostiprošlosti. .. Sam SamSamo oo u uu tom smislu sortimentna struktura sastojine utječe na sortimentnu strukturu sječine. Porast postotnih udjela kvalitetnih drvnih sortimenata po debljinskim stupnjevima od proreda prema dovršnim sjekovima pravilnost je uvjetovana našim odlukama, odnosno stručnim provođenjem uzgojnih zahvata doznake stabala za sječu. Ta je pravilnost stalna u onoj mjeri u kojoj su takva načela gospodarenja i način nihovog provođenja. 5. LITERATURA References Đu rič ić , I., 1994: Prirodna obnova sastojina obične bukve (Fagus sylvatica L.) na obroncima Kalnika i Bilogore; “Hrvatske šume” p.o., Zagreb, 56–59. Krpan, A. P. B., M. Prka, 2002: Kakvoća bukovih stabala iz oplodnih sječa Bilogorskog područja, “Drvna industrija”, br. 4/01, Zagreb, 173–180. Matić, S., 1991: Njega šuma proredom; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, “Hrvatske šume”, Uprava šuma Koprivnica, Zagreb, 5–8. Matić, S., I. Anić, M. Oršanić, 2003: Uzgojni postupci u bukovim šumama, Obična bukva u Hrvatskoj, 340–369, Zagreb. Prka, M., 2003: Vrijednosne značajke bukovih stabala prema vrsti sijeka u sječinama Bjelovarske Bilogore, “Šumarski list” br. 1–2/2003., Zagreb, 35–44. Prka, M., 2005: Čimbenici kakvoće bukovih stabala i struktura sortimenata iz prorednih i oplodnih sječina Bjelovarske Bilogore, Disertacija, Šumarski fakultet sveučilišta u Zagrebu, 42–62. Šumarska enciklopedija III; JLZ, Zagreb, 172–178, 244–250. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2006 str. 38 <-- 38 --> PDF |
M. Prka: ZNAČAJKE DOZNAČENIH BUKOVIH STABALA PO VRSTI SIJEKA U SJEĆINAMA ... SUMMARY: The subject of research were absolute and percentage share of assigned trees according to diameter class and type of felling and their influence on assortment structure of particular types offelling. The assigned exemplary trees were categorized according to the most prominent outward features into nine categories. The research was carried out on the total number of 36 areas of the economic unit Bjelovarska Bilogora. In the seeding felling areas data were collected on several occasions (felling). In that way, 2,308 assigned trees were categorized in the total of 46 occasions (felling). All the areas belong to ecological-economical type II-D-11 and structural class BEECH with the rotation of 100 years. The aim of the process was gaining more insight into the factors that influence assortment structure of stands, as well as completing the information on principles and ways of forest management in the past and nowadays. Analysis of the number of trees of particular categories according to the type of felling (stand age) and diameter class was carried out with the aim of finding the answers to questions pertaining to the criteria of assignment of one type offelling, as well as the degree of damage to stands during the exploiting of forest in the area subject to research. The assigned trees of group A (undamaged trees of normal growth) have, on the whole, extremely positive influence on assortment structure of particular type offelling. To these we can, to a certain extent, join pregrowth trees, i.e. group G, whose influence is limited mostly to thinningfelling. Trees of all the other described groups have more or less negative effect on assortment structure of particular type of felling. The influence of suppressed trees (group H) on assortment structure is insignificant, and their importance for successful carrying out of seedingfelling is considerable. Thepercentage of trees with positive influence on assortment structure according to the type offelling, stands about 50 % in thinning and preparatory felling, while in seeding andfinal felling it is about 60 %. Trees of medium diameter and large diameter, i.e. trees of diameter class between 41 cm and 60 cm, and those with breast diameter over 61 cm, have the greatest influence on the whole of tree assortment structure or particular types of felling. The reasonfor that is thefact that only those trees can potentially contain timber assortment of the highest quality (according to Croatian Standards of Forest Exploitation Productsfrom 1995) because of the minimal dimensions prescribed for timber assortments of the highest quality. Percentage of those trees with positive and negative influence on assortment structure is almost identical in case of thinning andpreparatory felling, while in case of seeding andfinalfelling the share of trees with positive effect is considerably higher than the percentage of trees with negative effect on assortment structure. It can be said that the percentage of trees with breast diameter larger than 41 cm, with the positive effect on assortment structure grows from 5.7 % in thinningfelling to 57.5 % infinalfelling. If wefocus on the relation (difference) between the trees with breast diameter larger than 41 cm, with positive and negative effect on assortment structure, we can easily say that this value rangesfrom -2.9 % in thinningfelling to 22.9 % in final felling. Trees damaged as a result of our activities, or human influence, are contained within groups with description marks of C, D, E and I. The percentage of trees damaged by human activity increases from thinning felling to final felling. For thinning felling, this percentage amounts to 11.2 %, for preparatory felling it is 13.1 %, for seeding felling it is 15.8 %, while for final felling it amount % damage The increase in participation of trees ts ss t tto oo 23. 23.23.3 33 o oof ff da aged dd trees treestrees. .. T it damaged in nn tha thathat wa waway yy toward towardtowards ss th ththe ee en enend dd o oof ff rotation can be attributed to intensi Šumarski list br. 7-8, CXXX (2006), 319-329 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2006 str. 39 <-- 39 --> PDF |
M. Prka: ZNAČAJKE DOZNAČENIH BUKOVIH STABALA PO VRSTI SIJEKA U SJEĆINAMA ... Šumarski list br. 7-8, CXXX (2006), 319-329 fying of exploitation of forests at the time of seedingfelling. However, as much as 23.3 % of damaged trees out of the assigned trees of final felling, i.e. al most one quarter of more or less damaged trees left for final felling, is the information which calls for some concern. The quality of assortment structure of stand varies within a large scope and depends on different kinds of influence, from timely and high-quality cultivation activities, over influence of habitats, to the extreme abiotic influences of accidental character. Assortment structure of beech stands is the focus of our interest only in the sense of increasing the overall quality of beech trees, i.e. achieving the largest possible percentage of high-quality beech trees in the stand. The percentage of timber assortments in beech stands of particular age (except for final felling and clear felling) is not our primary interest. The primary interest of forestry operational bodies (as well as science) is the quality and quantity of timber assortments that can be achieved through carrying out of particular type offelling, i.e. assortment structure of felling area. The share of timber assortments of particular type of felling is to a great extent a result of our decisions during the selection of trees for felling, by which we pursue the aim and the guidelines of stand management. The principles (rules) we apply while assigning trees for particular type of felling lead us to “save ” the high-quality trees for the end of the rotation (seedingfelling, final felling). Having that in mind, it is to be expected that the percentage of the timber assortments of the highest quality (within the same diameter class) will increase from thinning felling towards final felling. For that reason it is necessary to distinguish between the assortment structure of stand and the assortment structure of felling area (specific types offelling). The assortment structure of stand varies within a wide and unknown scope, and its quality is the result of the success of our management in the past. Only in that sense does the assortment structure of stand influence the assortment structure of felling area. The increase in percentage shares of high-quality timber assortments according to diameter classes from thinning felling tofinal felling is a pattern determined by our decisions, i.e. expert conduct of cultivation activities ofassigning trees for felling. This pattern is constant in the same measure as the principles of management and the manner of their implementation are constant anage ent and the anner of their i ple entation are constant. Key words: beech felling areas, assortment structure, tree damages |