DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2006 str. 11 <-- 11 --> PDF |
D. Ballian: KONTROLA PODRIJETLA PANČIĆEVE OMORIKE (Picea omorika /Panč./ Purk.) . Šumarski list br. 7–8, CXXX (2006), 295-304 Uz to i relativno visok broj alela koji je nađen u Na temelju provedene statističke analize u računalplantaži kod Kaknja (tablica 4) ukazuje na to da su u nom programu BIOSYS-1 (Swofford i Selander, plantaži prisutni svi istraživani aleli iz prirodnih popu1981), a prema B a l l i a n u i sur. (2006), genetička varilacija. Taj rezultat dodatno upućuje na to da je plantaža jabilnost 12 prirodnih populacija Pančićeve omorike i vjerojatno osnovana od materijala koji vodi podrijetlo plantaže Kakanj, gdje je istraživano 16 izoenzimskih iz različitih prirodnih populacija Pančićeve omorike. genlokusa, pokazuje jaku diferencijaciju (Fst = 0,261), isključujuću plantažu Kakanj, te se ne može reći da je Ovo ipak moramo uzeti s rezervom, ako znamo da za prisutna geografska genetička diferenciranost u obliku analizu nije korišten velik broj uzoraka, odnosno možda kline. veličina uzorka nije bila optimalna, te da u ovom slučaju možda imamo pojavu rijetkih alela u malom uzorku. Na Ustanovljeno je da su aleli sa svojim frekvencijama pojavu tih problema upozorava Hüssendörfer raspoređeni slučajno u istraživanim populacijama. Ta( 1996) kod istraživanja koje je proveo s običnom jelom, kođer je ustanovljeno da plantaža Pančićeve omorike na kada se bavi problematikom određivanja optimalnog području Kakanja pokazuje slabo diferenciranje, što broja uzoraka koji će predstavljati populaciju. upotpunjuje mišljenje o njezinom miješanom podrijetlu Tablica 4. Genetička varijabilnost Table 4 Genetic variability Ukupni broj Broj alela Postotak polimorfnih Stvarna Očekivana Broj Populacija alela po lokusu lokusa heterozigotnost heterozigotnost No. Population Total no. No. of alleles Percentage of Actual Expected of alleles by loci polymorphous loci heterozygocity heterozygocity Č 2. Strugovi Šarena bukva 20 21 1,3 1,3 25,0 31,3 0,047 0,018 0,082 0,017 3. Vigor 20 1,3 25,0 0,096 0,092 4. Stolac 19 1,2 18,8 0,060 0,047 5. Božurevac 19 1,2 18,8 0,107 0,069 6. Tovamica 18 1,1 12,5 0,058 0,046 7. Karaula štula 21 1,3 25,0 0,111 0,106 8. Gostilj 19 1,2 18,8 0,044 0,055 9. Patijak 19 1,2 18,8 0,132 0,083 10. Novo brdo 21 1,3 25,0 0,100 0,085 11. Govza 20 1,3 25,0 0,074 0,081 12. Pliština 18 1,1 12,5 0,024 0,046 13. Kakatij 23 1,4 37,5 0,070 0,093 Slika 3. Dendrogram 1 baziran je na genetičkim rastojanjima Slika 4. Dendrogram 2 baziran je na genetičkim rastojanjima prema Neiu (1978) prema klaster metodi Pritcharda i sur. (2000) Figure 3 Dendrogram 1 is based upon genetic distance Figure 4 Dendrogram 2 is based upon cluster method as determined by Nei (1978) of Pritchard et al. (2000) |