DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 95     <-- 95 -->        PDF

BOSANSKI LJILJAN (Lilium bosniacum /Beck/ Beck ex Fritsch)


Od četiri (ili pet?) vrste ljiljana ili lukova u Hrvatskoj
flori, bosanski ljiljan (Lilium bosniacum /Beck/
Beck ex Fritsch), čini se, u taksonomskom pogledu još
uvijek izaziva niz dvojbi. Najviše je to povezano s njegovom
sličnošću s kranjskim ljiljanom (Lilium martagon
L. ) s kojim dijeli neke dijelove svog areala.


U području srednjeg i južnog Velebita, Ličke Plješivice,
Dinare, Kamešnice te Svilaje, ova ugledna biljka
trajnica pojavljuje se obilno, najčešće pojedinačno ili u
manjim ili većim skupinama. Pripada osjetljivim svojtama
(VU) u hrvatskoj flori i kao takva upisana je u Crvenu
knjigu biljnih vrsta vaskularne flore Hrvatske.


Prema nekim tjelesnim obilježjima upućuje nas na
usku povezanost sa srodnom vrstom kranjskim ljiljanom
(Llium carniolicum Bernh ex Koch), koji je također
vrlo raširen u južnim i nekim središnjim dijelovima
Hrvatske, koji također pripada osjetljivim vrstama u
nas, te je i on upisan u Crvenu knjigu biljnih vrsta vaskularne
flore Hrvatske.


Bosanski ljiljan je trajnica koja ima u tlu lukovicu, a
naraste do 60 cm visoko. U središnjem dijelu stabljike
nosi veći broj duguljastih suličastih i izmjenično pore


danih listova, koji su dugi oko 5 cm. Cvjetovi su pravilni,
građeni od 6 listova ocvjeća dugih oko 4 cm, koji
su, poput turbana, od dna cijelom duljinom savinuti u
luku prema van, prema gore, i u donjem dijelu iznutra
imaju tamnoljubičaste do skoro crne mrlje i točkice.
Šest krupnih crvenih prašnica visi na dugim prašničkim
nitima. Biljke počinju cvasti od početka lipnja te u
mjesecu srpnju.


Treba naglasiti kako su cvjetovi zlatno žuti, u vrijeme
otvaranja uspravni, a kasnije se cvjetne stapke u luku
savijaju prema dolje i cvijet visi. Na vrhu stabljike
je jedan cvijet, rijetko dva.


Stanište ovog ljiljana su duboka tla između kamenja
gorskih i planinskih kamenjarskih travnjaka do blizu
2000 m visine.


Neka tjelesna obilježja ove naočite biljke ističu se
znatnom promjenjivošću, što još uvijek uzrokuje niz nedoumica
glede njegovog taksonomskog statusa. Lako je
zamijetiti kako boja listova ocvjeća varira od zlatno žute
do tamnije žute, što se osobito zamijećuje prilikom usporedbi
cvjetova, primjerice, s planine Treskavice u Bosni
s bojom cvjetova biljaka s našeg Velebita. Bosanski


Slika 1. Cvijet bosanskog ljiljana s Dabarskih kukova u
srednjem Velebitu Slika 2. Bosanski ljiljan s planine Treskavice u središnjoj Bosni