DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 95 <-- 95 --> PDF |
BOSANSKI LJILJAN (Lilium bosniacum /Beck/ Beck ex Fritsch) Od četiri (ili pet?) vrste ljiljana ili lukova u Hrvatskoj flori, bosanski ljiljan (Lilium bosniacum /Beck/ Beck ex Fritsch), čini se, u taksonomskom pogledu još uvijek izaziva niz dvojbi. Najviše je to povezano s njegovom sličnošću s kranjskim ljiljanom (Lilium martagon L. ) s kojim dijeli neke dijelove svog areala. U području srednjeg i južnog Velebita, Ličke Plješivice, Dinare, Kamešnice te Svilaje, ova ugledna biljka trajnica pojavljuje se obilno, najčešće pojedinačno ili u manjim ili većim skupinama. Pripada osjetljivim svojtama (VU) u hrvatskoj flori i kao takva upisana je u Crvenu knjigu biljnih vrsta vaskularne flore Hrvatske. Prema nekim tjelesnim obilježjima upućuje nas na usku povezanost sa srodnom vrstom kranjskim ljiljanom (Llium carniolicum Bernh ex Koch), koji je također vrlo raširen u južnim i nekim središnjim dijelovima Hrvatske, koji također pripada osjetljivim vrstama u nas, te je i on upisan u Crvenu knjigu biljnih vrsta vaskularne flore Hrvatske. Bosanski ljiljan je trajnica koja ima u tlu lukovicu, a naraste do 60 cm visoko. U središnjem dijelu stabljike nosi veći broj duguljastih suličastih i izmjenično pore danih listova, koji su dugi oko 5 cm. Cvjetovi su pravilni, građeni od 6 listova ocvjeća dugih oko 4 cm, koji su, poput turbana, od dna cijelom duljinom savinuti u luku prema van, prema gore, i u donjem dijelu iznutra imaju tamnoljubičaste do skoro crne mrlje i točkice. Šest krupnih crvenih prašnica visi na dugim prašničkim nitima. Biljke počinju cvasti od početka lipnja te u mjesecu srpnju. Treba naglasiti kako su cvjetovi zlatno žuti, u vrijeme otvaranja uspravni, a kasnije se cvjetne stapke u luku savijaju prema dolje i cvijet visi. Na vrhu stabljike je jedan cvijet, rijetko dva. Stanište ovog ljiljana su duboka tla između kamenja gorskih i planinskih kamenjarskih travnjaka do blizu 2000 m visine. Neka tjelesna obilježja ove naočite biljke ističu se znatnom promjenjivošću, što još uvijek uzrokuje niz nedoumica glede njegovog taksonomskog statusa. Lako je zamijetiti kako boja listova ocvjeća varira od zlatno žute do tamnije žute, što se osobito zamijećuje prilikom usporedbi cvjetova, primjerice, s planine Treskavice u Bosni s bojom cvjetova biljaka s našeg Velebita. Bosanski Slika 1. Cvijet bosanskog ljiljana s Dabarskih kukova u srednjem Velebitu Slika 2. Bosanski ljiljan s planine Treskavice u središnjoj Bosni |