DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 93 <-- 93 --> PDF |
kih uzvišenja, primaknemo se okrajcima travnjaka i uvučemo se u rijetke šikare tamo oko Dragonoša, znaci tih promjena u prirodi Samoborskog gorja već su tu. Dapače, oni su već poodavno iskitili mnoga staništa, a na nekim mjestima kao da su zaposjeli najveće površine izložene proljetnom suncu. Šumsko tlo je još uglavnom golo i tek na prisojima modri se šumarica jetrenka i pasji zub među suhim lišćem, ali na nekim mjestima sve je zeleno od skoro čiste populacije medvjeđeg luka (Allium ursinum) na čijim se stapkama već zamijećuju cvjetni pupovi. Otkriva ga i karakterističan miris kada se krećemo po njemu. To je vrijeme cvatnje podbjela, od čijih cvjetova se žute hrpe svježe iskopane zemlje i rubni dijelovi potoka i jaraka. Već odavno poznam one prostrane travnjake oko Dragonoša. Nekad su se skoro svi kosili po dva puta godišnje, a danas je najveći dio zapušten i u znatnom dijelu već pretvoren u šikaru i šumu. Ipak su još ostale znatne površine tih travnjaka koje na poprilično neravnom tlu grade male oaze ljepote proljetnog raslinja, a da o onim u mjesecu lipnju i ne govorim. Rijetko gdje kao ovdje u Samoborskom gorju po tim gorskim travnatim obroncima gdje mjestimično kamena podloga izbija na površinu i koji se poput stuba spuštaju tamo prema istoku u duboku udolinu, u proljeće je mnogo procvalih orhideja i ljiljana. Od desetak vrsta naših orhideja u širem prostoru Dragonoša prevladava bazgin kaćun (Dactylorhiza sambucina) u žutoj i ljubičastocrvenoj boji sa svim mogućim prijelazima. Populacija je mjestimično tako gusta, da boja ovih biljaka prevladava u travnatom proljetnom pokrivaču. Blijedi kaćun (Orchis pallens) koji se smjestio uz prorijeđenu šikaru rubove travnjaka prvi će procvasti, a sada već ima vidljive cvjetne pupove. Na mnogo mjesta već cvate i crveni kukurijek (Helleborus atrorubens), a žuti grmovi drijenka (Cornus mas) i jarko crveni grmići običnog likovca (Daphne mezereum) raskrilili su se po tim bregovima i postali dobro uočljivi u još golim šumarcima i šikarama. Slika 4. Šafrani sa Šipačkog Brijega Slika 5. TZ", Negdje oko Pokleka i uz cestu prema Petričkom Selu u Žumberku zastao sam privučen bojama proljeća. Ovaj put bio je to proljetni jaglac, čiji su buseni prekrili sve ogoljele glavice i tratine uz put. Ovoj, inače poznatoj i daleko raširenoj biljci, čini se da su staništa Žumberka i Samoborskog gorja najpogodnija za rast. U to doba ti obronci su u cijelosti žuti od nebrojenih i ž cvjetova jaglaca. Gustoća busena je tolika da ostalom raslinju gotovo ne ostaje mjesta. Ponesen ljepotom krajolika, idući od Dragonoša i Jarušja i dalekim vidicima prema grebenu Oštrca, uz plave i rumene tratine s brojnim jednostavnim i praznim kozolcima, napravama za sušenje sijena, ulazim u malo naselje Šipački Brijeg. Neobičan susret s malom lokvom usred naselja i bučnim kreketanjem žaba. Kad samo malo zamakoh iza obližnje kuće, cesta prolazi grebenom koji s jedne strane omeđuje red kuća, a s druge stari voćnjaci u kojima prevladavaju šljive. I tu stadoh kao ukopan! Kao da me zabljesnula nesvakidašnja boja koja se razlila brijegom i dolom po svim voćnjacima. Nisam dospio dobro niti promisliti, kad malo podalje još jedno istovrsno iznenađenje. U toj velikoj čaroliji boja sve cvate na toplom proljetnom suncu. Obični šafran (Crocus neapolitanus) je najbrojniji, a na ovim staništima u Šipačkom Brijegu njegova gustoća po jedinici površine mjestimično tolika je da se drugo raslinje uopće ne zamijećuje. Modrilo i rumen učinili su neke dijelove ovih prostranih voćnjaka toliko istaknutim i lijepim, da se činilo kako ove slike i ovi krajolici u to vrijeme pripadaju nekoj drugoj stvarnosti a ne onoj koju bismo nalazili u okrilju Samoborskog gorja, tj. njegovog graničnog područja sa Žumberkom. Samo ponegdje, kao po dogovoru, šafrani su snježno bijele boje, pa su se radi toga još bolje isticali na sivozelenoj tratini. Pažljivo koracam šarenim sagom nastojeći da ne oskvrnem tu čarobnu ljepotu, koja mnogima ostaje skrivena u rano proljetno vrijeme. Kada se primakoh bliže i prošetah gore i dolje šljivicima, tek tada zamijetih i bukete cvatućih proljetnih drijemovaca, ponegdje još i visibaba, male tepihe žutih proljetnih ja |