DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 87 <-- 87 --> PDF |
žene električne energije. Uz to žele na osnovi “potrebe” za gradnjom privatnih vjetrenjača podići ionako prekomjerne cijene električne energije. Neka u Hrvatskoj, ako ih privatni poduzetnici uspiju izgraditi, proizvedu vjetrenjačama čak i dva puta više struje od svjetskog prosjeka (vjetrenih, geotermalnih i solarnih), odnosno čak 1 % u odnosu na današnju proizvodnju struje u Hrvatskoj (12062,9 milijuna kWh) to bi iznosilo tek 120 milijuna kWh. To bi bila tek 1/16 struje danas nepotrebno izgubljene (2 milijarde kWh) u Hrvatskoj. Dok su ovakvi gubici – tj. ovakvo “tržišno” poslovanje elektromonopola, nema nikakvog razloga niti za raspravu o izgradnji novih elektrana. “Problem” je u Hrvatskoj vjerojatno stoga što se gubici mogu velikim dijelom smanjiti izgradnjom distribucijske mreže i nekim drugim zahvatima, za što nije potrebna inozemna oprema, pa nema provizije koju mogu ostvariti pojedinci koji donose odluke, kupnjom novih elektrana od stranaca, pa i vjetrenjača. Uz spomenute gubitke žele graditi elektrane na plin kojeg nema dovoljno, pa im i stoga treba megalomanski terminal za ukapljeni metan na Krku. Za proizvodnju nepotrebno izgubljenih 2 milijarde kWh u klasičnim termoelektranama treba godišnje npr. potrošiti oko 700 milijuna m3 plina, što je i više nego što u Hrvatskoj potroše plina sva kućanstva. Žele graditi i novu nuklearnu elektranu unatoč mnogim neriješenim pitanjima već odavno izgrađene elektrane NE Krško sa Slovenijom. Sigurno je da za to treba mnogo novca koji kane prikupiti od sve siromašnijeg stanovništva, pa zato svoje krajnje neracionalno poslovanje, koje nazivaju tržišnim, energetski lobiji namiruju poskupljenjima energenata. To nije samo slučaj s električnom energijom – kojoj zbog “sjajnog” objašnjenja na HTV-u, zbog nečijih vjetrova, žele povisiti cijenu, jer je ona prema političaru Graniću “socijalna”, a treba biti “tržišna”, tj. viša – nego i s plinom i naftnim derivatima. Dr. Branimir Molak, dipl. ing. ZAŠTITA PRIRODE GALEB KLAUKAVAC (Larus cacchinans L) Naraste u dužinu oko 55–67 cm s rasponom krila do 150 cm, 800–1500 g težine, pa je po veličini najveći galeb našeg područja. Boja perja na glavi, vratu, prsima i trbuhu je bijela, leđa su siva, a krila su siva s crnkastim završetkom. Kljun je izrazito žut s crvenom mrljom na prvoj trećini donjeg dijela kljuna. Gornji dio kljuna završava pod tupim kutom savinut prema dolje. Noge su žute boje s plivajućom opnom među prstima. Rep je četvrtastog oblika. Mlade ptice prošarane su svjetlijim smeđim perjem po tijelu, tamno smeđim perjem po leđima i krilima koje ima crni završetak. Kljun im je gotovo tamne boje. Gnijezdi se u kolonijama duž cijelog Jadrana, najviše na manjim otocima i nikada se ne udaljavaju previše od obale. Pojedinačni primjerci i manja jata zadržavaju se i uz vode u unutrašnjosti Hrvatske. Gnijezda gradi na tlu gdje obično ima malo vegetacije, oskudno od komadića Slika 1. ČČ ptica Slika 2. Mlada ptica bilja, grančica, kamenčića, dijelova plastike ili ostalog smeća i oblaže ga perjem. Gnijezdi jedanput tijekom godine od travnja do lipnja, nese 2–3 zelenkastih ili smeđih jaja s tamnim šarama. Jaja su veličine oko 70 mm. Nakon četiri tjedna izlegu se mladi ptići koje roditelji hrane 6–7 tjedana. Hrani se ribama i manjim životinjama koje žive u moru, jajima i mladuncima drugih ptica, strvinom, ostacima hrane i otpacima, pa je često na deponijima smeća. U potrazi za hranom često slijede ribarske brodove, vrlo su bučni i proždrljivi. U Hrvatskoj je stanarica tijekom cijele godine. Zbog velike prilagodljivosti česta je vrsta i brojnost joj je u porastu. Galeb klaukavac je zaštićena vrsta u Republici Hrvatskoj. Tekst i fotografije: Mr. sc. Krunoslav Arač, dipl. ing. šum. |