DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 82     <-- 82 -->        PDF

Za serije fotografija žiri se odlučio podjeliti prvu,
dvije druge i tri treće nagrade:


I. Ivanu Pleše iz Delnica za seriju Život i smrt,
II. Goranu Doriću iz Stare Gradiške za Od grane do
tla
II. Borisu Sontacchiju iz Osijeka za seriju Kora
III. Oliveru Vlainiću iz Karlovca za Šumske
prikaze
III. Jerku Gudcu iz Opatije za Sinfoniju jeseni
III. Željku Gubijanu iz Vrbovca za Otapanje.
Za pojedinačne fotografije nagrade su dobili:
I. Željko Gubijan iz Vrbovca za Oči u oči s “malim
zelenim”
II. Hrvoje Benšić iz Bjelovara za Na kraju duge
staze – svjetlo


ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 83     <-- 83 -->        PDF

III. Bojan Grgurić iz Lokava za Šuma lepuha, a
pohvale:
Goran Dorić iz Stare Gradiške za Veličanstveno
poziranje
Hrvoje Teo Oršanić iz Brežica (Slovenija) za Led 2 i
Miodrag Tomaz iz Novske za fotografiju Začuđeni.


Željko Gubijan


MALA ČIGRA I MOČVARNO BILJE NA POŠTANSKIM MARKAMA
Krajem svibnja ove godine (23. 5) Hrvatska pošta
je u suradnji sa Svjetskim fondom za zaštitu prirode
(World Widelife Fund For Nature - WWF) izdala četiri
prigodne poštanske marke s motivom male čigre,
jedne od "najljepših, nejelegantnijih i najspretnijih naših
čigri" (R a d0 Vi ć 2006.). Na markama koje prikazuju
čigru na jajima, u letu, pri obrušavanju i na obali
pri osmatranju, otisnut je logotip WWF-a, znani nam
znak pande, uz suglasnost registriranog vlasnika zaštitnog
znaka. Marke su izdane u sutisku u arku od 16 maraka,
u ukupnoj nakladi od 200.000 (x4) primjeraka.
Tiskao ih je, kao i sve naše marke do sada, ZRINSKI
d.d., Čakovec, a autor im je naš poznati dizajner Dani- siikal. Mala čigra, najmanja, najelegantnija i najspretnija
jel Popović iz Zagreba. naša čigra


slične galebovima


“Morske lastavice”


vijen naniže, a u galebova usmjeren naprijed. Dok se


Mala čigra (Sterna albifrons), kao i sve ostale naše


galebovi pretežito hrane otpacima hrane i lešinama na


čigre, podsjećaju na srodne im “morske ptice” – gale


smetlištima, čigre se hrane živim plijenom i to obru


bove. Od njih ih razlikujemo, jer su sitnije i znatno


šavanjem i ronjenjem. Potporodica čigri (Laridae) bro


lakše. Kljun je u čigri šiljat, a u galebova nešto povijen,


ji oko četrdesetak vrsti (na Atlantiku i Sredozemlju 25


rep rašljast, a u galebova zarubljen. Zbog rašljastog re


vrsta), rasprostranjenih na gotovo svim morima svijeta.


pa te dugih i šiljatih krila zovu je još “morskom lastavi


Neke od njih se zadržavaju i na slatkovodnim vodama,


com”. Prilikom leta primjetno je da je u čigri kljun po