DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 76 <-- 76 --> PDF |
HŠD-a Buzet pobrinuli su se za mali gurmanski užitak uz tartufe i fritule. U okviru sajma predstavljen je projekt ItalijanskoSlovensko- Hrvatska šumska staza, tj. planinarski put koji će povezati najatraktivnije prirodne znamenitosti ovih regija na potezu Trst-Senj. Od Tršćanskog zaljeva s kraškim fenomenima, staza ide kroz Škocjanski park i Cerkniško jezero u Sloveniji te NP Risnjak, Zeleni vir, park šumu Golubinjak i Klenovicu gdje ponovno dolazi do mora u Hrvatskoj. Prema planu aktivnosti za 2006. godinu organizirali smo trodnevnu stručnu ekskurziju u Austriju – Gradišće od 18. do 20. svibnja. HŠD-a kao osnivač Hrvatske udruge za biomasu, organiziralo je posjet ovoj austrijskoj pokrajini gdje je najviše zastupljena uporaba bioenergije. Može se reći da su gotovo u potpunosti zamijenili uporabu fosilnih goriva obnovljivim resursima, kao energetskim drvetom za toplinsku energiju i proizvodnju struje, uljanom repicom za proizvodnju biodizela, kao i upotrebom vjetrenjača za proizvodnju struje. Prema programu posjetili smo: Europski centar za obnovljivu energiju-Gussing Toplanu na biomasu Pinkovec Predavanje-Siegendorf – Šumarstvo Gradišća, Energetska uporaba šumske biomase Seoska gospodarstva Gradišća (Podrumarstvo) Pokusne plohe šume panjače u funkciji bioenergije Šumski muzej Lackenbach Prorede u visokim šumama u funkciji proizvodnje energ. drva Kulturno-povijesne znamenitosti Gradišća (Eisenstadt) Na svakom koraku osjećali smo gostoprimstvo i blagonaklonost naših domaćina, gradišćanskih Hrvata i želju za pomoći pri usvajanju tehnologije korištenja biomase. Mislim da dijelim oduševljenje ovom ekskurzijom sa svima članovima društva koji su u njoj sudjelovali. U subotu 17. lipnja u gradskom muzeju u Bjelovaru otvorena je izložba fotografija “Šuma okom šumara” Bjelovarski ogranak kao organizator i inicijator ove izložbe na taj se način uključio u obilježavanje proslave Dana šumarstva. Ova izložba fotografija postaje već tradicionalna i ove godine oplemenjena je i nastupom kolega šumara iz Slovenije, Austrije, Italije i Bosne i Hercegovine. Od stručne komisije izlošci naših kolega dobili su najviše ocjene, a izazvali su oduševljenje i svih nazočnih posjetilaca. Pozivam Vas da svakako posjetite ovu izložbu i uvjerite se u kvalitetu izložaka. Kao pripreme za ovu našu izbornu redovitu skupštinu svi ogranci održali su svoje skupštine i dostavili nam svoje predstavnike u Upravnom i Nadzornom odboru, predsjednike kao i ažurirani popis članstva. Tako s današnjim danom HŠD broji 3002 registrirana člana. I to po ograncima: Bjelovar 276, Buzet 84, Delnice 217, Gospić 150, Karlovac 299, Koprivnica 117, Našice 153, Nova Gradiška 92, Ogulin 160, Osijek 111, Požega 180, Senj 103, Sisak 110, Slavonski Brod 120, Split 182, Varaždin 49, Vinkovci 302, Virovitica 70 i Zagreb 227 članova. c) Izvješće glavnog urednika Šumarskoga lista ŠUMARSKI LIST U PROTEKLIH 130 GODINA S nadnevkom prvi siječanj 1877. godine tiskan je prvi broj Šumarskoga lista, koji od tada do danas neprekidno izlazi. Početak pisane znanstvene i stručne šumarske riječi koja će neprekidno teći, razvijati se i skrbiti o šumskom bogatstvu Domovine, značajan je trenutak kojemu prethode velike pripreme koje traju do kraja sedamdesetih godina 18. stoljeća. U 19. stoljeću hrvatska šumarska struka obrazuje se u više današnjih država, nekadašnje Austrougarske monarhije – u Slovačkoj, Češkoj, Austriji i Mađarskoj. Dolaskom na posao u Hrvatsku završeni šumari susreću se s golemim šumskim bogatstvom, prostranim prašumama lužnjakovih nizinskih šuma te bukovim i bukovo-jelovim prašumama u gorju savsko-dravskoga međurječja i hrvatskoga krša južno od Karlovca, sve do grebena Dinarida. U šumarskim intelektualnim krugovima tada se osjeća nedostatak stručnih informacija o postupcima sa zatečenim šumskim sastojinama u Hrvatskoj, jer su po stojeća austrougarska učilišta davala prednost postupcima sa šumskim kulturama. Već tada su prirodne šume u spomenutim zemljama, uz iznimku Slovačke, bile manje zastupljene od šumskih kultura u kojima je prevladavala smreka. Hrvatski šumari postaju svjesni vrijednosti i posebnosti osobito nizinskih šuma hrasta lužnjaka kao i bukovo- jelovih prebornih šuma i osjećaju potrebu za udruživanjem i vlastitim uičilištem što se ostvaruje. Hrvatsko-slavonsko šumarsko društvo osnovano je 1846., a Gospodarsko-šumarsko učilište s Odjelom za šumarstvo u Križevcima 1860 godine. Osamdesetih i devedesetih godina 18. stoljeća Hrvatsko šumarsko društvo kroz napise u Šumarskome listu utječe na osnivanje i početak sveučilišne šumarske nastave u Hrvatskoj. Godine 1898. osnovana je Šumarska akademija prislonjena uz Mudroslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Godine 1918. Šumarska akademija prelazi kao Šumarski odjel na novoosnovani Poljoprivredno-šu |