DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 74 <-- 74 --> PDF |
rolino okrugli stol i raspravu pod naslovom: “Mogući utjecaj kanala Dunav-Sava na šumske ekosustave”. Na skupu je ukazano na više nepovoljnih utjecaja na šume s nesagledivim posljedicama (Matić, Prpić, Seletković, Starčević i dr.) Na skupu je obrazložena Studija “O utjecaju na šume kanala Dunav-Sava na šumske ekosustave”, koju je izradio tim Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (Prpić, Seletković, Tikvić, 1997) kao dio Studije o utjecaju na okoliš Kanala Dunav-Sava u kojoj je upozoreno na vodni režim u staništima nizinskih šuma, a koji uvjetuje opstanak šumskoga drveća u devet šumskih zajednica toga šumovitoga krajobraza te na opasnost od promjene vodnog režima vodotehničkim zahvatom koji bi izazvala njegova izgradnja. U Studiji se upozorilo na nedovoljan broj podataka i prekratko razdoblje motrenja iz kojih bi se moglo utvrditi stanje razina podzemnih voda u Spačvi i području gornjega Bosuta te vukovarskoga Podunavlja. Predloženo je da se kanal izgradi samo do Vukovarske luke, od koje bi se transport odvijao željeznicom, isplativim i perspektivnim prometnim sredstvom do Zagreba i dalje nizinskom prugom do Rijeke. O negativnom utjecaju Kanala DS na nizinske šume Spačvanskoga bazena govorili su šumari uzgajivači, ekolozi i šumarski stručnjaci za lovstvo na znanstvenome skupu o hrastu ljužnjaku u organizaciji Centra za znanstveni rad Vinkovci, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 2003. godine. Referati su objavljeni u zborniku pod naslovom: “Retrospektiva i perspektiva gospodarenja šumama hrasta lužnjaka u Hrvatskoj”. O nepovoljnom utjecaju kanala DS na šume pisalo se u znanstvenoj monografiji “Poplavne šume u Hrvatskoj” u izdanju Akademije šumarskih znanosti u Zagrebu (2005). ULOGA KANALA U NAVODNJAVANJU POLJODJELSKIH POVRŠINA Glede navodnjavanja poljodjelskih površina vodom preskupa za navodnjavanje koje se može obaviti cijeviiz Kanala Dunav-Sava, smatramo kako ni dunavska ni ma iz akumulacija na Psunju i Papuku, i to gravitacisavska voda nisu pogodne zbog onečišćenosti za jom bez troškova sve skuplje energije. proizvodnju hrane. Izgradnja plovnoga kanala je uz to NA TEMELJU KOJIH PODATAKA I KAKO SE DOŠLO DO POZITIVNE STUDIJE O UTJECAJU NA ŠUME KANALA DUNAV-SAVA Uz sve navedeno danas nemamo dovoljno pouzdanih podataka o podzemnim vodama u užem i širem području utjecaja kanala Dunav-Sava. Vremenski niz podataka o razinama podzemnih voda na utjecanom području Kanala DS trebao bi, prema današnjim spoznajama o klimatskim promjenama za pouzdanije podatke o stanju vodnih prilika, iznositi najmanje 30 godina. Međutim samo jedan neznatan broj prati se u šumskome bazenu Spačva od 1989. godine s prekidom mjerenja tijekom Domovinskoga rata u trajanju od 4 godine. U gornjem Bosutu piezometri su postavljeni krajem devedesetih godina prošloga stoljeća. Na temelju takvih nedostatnih podataka u nizu 10-godišnjih motrenja investitor koji bira izvođača studije o utjecaju na okoliš (SUO) izabrao je tim koji je na temelju takvih nedostatnih podataka dao, kako smo čuli, zeleno svjetlo za izgradnju Kanala Dunav-Sava. Nekadašnja Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša izabrala je Povjerenstvo za ocjenu utjecaja na okoliš višenamjenskog kanala Dunav-Sava u kojoj nema, barem prema našim informacijama, ni jednog šumarskog znanstvenika koji se bavi hidrologijom nizinskih šuma, iako se radi o najvrjednijoj cjelovitoj europskoj šumi hrasta lužnjaka koja se nalazi u Hrvatskoj i predstavlja neprocjenjiv ekološki, bioraznolikosni i gospodarski kapital svjetskoga značenja. Povjerenstvo je imenovano rješenjem Vlade Republike Hrvatske 1997. i 1998. godine, i po svemu sudeći prihvatilo Studiju o utjecaju na šume koju je izradio OlKON, što je zapravo zeleno svjetlo za izgradnju kanala Dunav-Sava. MIŠLJENJE HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA KAO PREDSTAVNIKA ŠUMARSKE ZNANOSTI I PRAKSE Kanal Dunav-Sava prihvatljiv je u ograničenoj dužini od Dunava do projektirane vukovarske luke. Daljnja izgradnja bi prema našim iskustvima ozbiljno ugrozila nizinske šume Šumskoga bazena Spačve, kao i one u području gornjega Bosuta. Svaki dosadašnji vodotehnički zahvat u šumoviti krajobraz nizinskih šuma ugrozio je u nas promjenom vodnih odnosa stabilnost šumskih ekosustava, te izazvao fiziološko slabljenje i u konačnici sušenja šumskoga drveća, pretežito stabala hrasta lužnjaka. Naša dosadašnja iskustva kao i ona po tvrđena istraživanjima (Matić, Mayer, Schneider-Jacoby, Vukelić, Prpić i dr.), pokazala su kako staništa hrastovih šumskih ekosustava pokazuju veliku mozaičnost izraženu u mikrostaništima unutar pojedinoga šumskoga ekosustava nizinskih šuma. Ta različitost je posebice izražena u položaju minimalnih razina podzemne vode te slojeva tla do kojih dopire kapilarna voda tijekom trajanja minimalnih razina. Ako je raznolikost velika, svaka skupina stabala, grupa, pa čak i pojedino stablo, ima “svoj” način opskrbe vodom. Sniže |