DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 69     <-- 69 -->        PDF

c) Za ovjerovitelje zapisnika izabrani su
Josip Dundović i Tomislav Kranjčević.


d) U verifikacijsko-kandidacijsko povjerenstvo
izabrani su Đuro Kauzlarić – predsjednik,
Berislav Vinaj i Valter Crnković.


Franjo Kljajo, dipl. ing. šum., tajnik HŠD-a Mostar, pozdravlja
nazočne, svima čestita ove značajne obljetnice i zahvaljuje na
suradnji i podršci, koju HŠD pruža HŠD-u Mostar od njegovog
osnivanja 1995. god. do danas.


e) U povjerenstvo za zaključke izabrani su
Slavko Matić, Josip Dundović i Damir Delač.


Ad. 2
a) Izvješće predsjednika


IZLAGANJE NA110. IZBORNOJ SKUPŠTINI HŠD-a 2006. GODINE


Aktivnosti HŠD-a tijekom protekle četiri godine, list”, tiskanjem knjiga s održanih simpozija, monoodnosno
od zadnje izborne skupštine do danas odvijale grafija, i ostalih tiskovnih materijala neophodnih za
su se u skladu s već ustaljenim i dugo godina provjerafunkcioniranje
šumarske struke.
vanim i afirmiranim načinom rada. Reagirali smo na
sve pojave i promjene koje su se tijekom vremena javljale,
a koje su posredno ili neposredno bile povezane sa
šu a a i šu arstvon
nna
aa način da smo okupljali struku,
konzultirali stručnjakee,
,, ddavali mišljenja, protestirali,
podržavali i javno iznosili stavove o svim pojavama koje
su imale pozitivan ili negativan utjecaj na struku.


Sve te aktivnosti možemo ukratko svrstati u ove
grupe ili područje:



Predavanja, struče ekskurzije, izložbe, stručne i zakonodavne
aktivnosti glede zaštite i afirmiranja
šumarske struke.

Izdavačka djelatnost predstavljena tiskanjem znanstvenog,
stručnog i društvenog glasila “Šumarski


ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 70     <-- 70 -->        PDF


Znanstvene i stručne aktivnosti predstavljene radom
na okupljanju šumarskih znanstvenika i organiziranju
znanstvenih simpozija i savjetovanja o aktualnim
problemima šumarstva i zaštite okoliša, te
podrška rada Akademije šumarskih znanosti kao
njezinih osnivača.

Rad na održavanja Šumarskog doma u kojemu je
1898. započela s radom Šumarska akademija Sveučilišta
u Zagrebu, nastavio s radom Šumarski fakultet,
a danas se u njemu obavljaju sve aktivnosti
društva, Akademije šumarskih znanosti i Direkcije
trgovačkog društva Hrvatske šuma d.o.o.
Da bi na pregledan način ukazali na stvarne aktivnosti
HŠD-a u 4-godišnjem razdoblju, počevši od posljednje
izborne skupštine, pokušat ćemo ih iznijeti redoslijedom,
sažeto iznoseći probleme i teme koje smo
rješavali, s posebnim naglaskom na način kako smo ih
rješavali i kome smo ih prezentirali. Nadamo se da će
oni ukazati i pokazati da je Šumarsko društvo, kao nevladina
i nepolitička udruga, neophodna karika i neizostavni
čimbenik u funkcioniranju i opstanku šumarske
struke svakog demokratskog i pravnog društva, pa tako
i hrvatskog.


Aktivnosti Hrvatskog šumarskog društva po godinama:
2002. god. Održane su 4 sjednice Upravnog odbora i


106. izborna Skupština. Na Skupštini su održane tematske
rasprave pod naslovom “Pomoć Zemaljske gospodarske
komore za poljoprivredu i šumarstvo Štajerske
privatnim šumovlasnicima”, predavač Helmut Spitzer,
voditelj šumarskog odjela i “Korištenje biomase kao
energetskog izvora”, predavač dr. Horst Jauschnegg, voditelj
referade za energetiku. Ekipa HŠD-a sudjelovala
na Europskom šumarskom skijaškom nordijskom natjecanju
(biatlon) u Austriji.
Nezadovoljni odnosom šumarstva i zaštite prirode i
okoliša 23. siječnja 2002. godine uputili smo pismo ministrima
poljoprivrede i šumarstva i zaštite okoliša i
prostornog uređenja, kojega su potpisali predsjednik
HŠD-a i predsjednik Uprave Hrvatskih šuma d.o.o., tražeći
sastanak radi rješavanja čitavog niza problema. Izabran
je novi Upravni odbor. U Brezovici kraj Siska organiziran
je Okrugli stol pod naslovom “Koja su stručna,
odgovorna i javna određenja hrvatskih šumara o
strategiji šumarstva, restrukturiranju “Hrvatskih šuma” i
novom “Zakonu o šumama”. O ovoj temi ponovno raspravljamo
na sljedećoj sjednici Upravnog odbora i skupovima
po ograncima na terenu unutar HŠD-a. Formirali
smo sekciju Pro Silva Croatica.


2003. god. Održali 4 sjednice Upravnog odbora i


107. redovitu Skupštinu u Županji i Vinkovcima.
Uputili otvoreno pismo naslovljeno na Predsjednika
RH, Predsjednika Hrvatskog sabora, Predsjednika
Vlade RH i odnosnim ministrima, naznačivši probleme


i tražeći posredovanje Vlade RH s ciljem pokretanja
aktivne zaštite prirode i okoliša. Putem Hine obaviješteni
su i mediji, a napis je objavljen u Večernjem listu.
Sudjelovali na Savjetovanju i predstavljanu studije
“Stanje i perspektive razvoja privatnih šuma na području
grada Zagreba”. Bili smo nazočni sjednici Saborskog
odbora za zaštitu prirode, a na sjednici Upravnog
odbora zaključili da šumarstvo mora imati svoju
Šumarsku komoru samostalno ili u okviru jedinstvene
Inženjerske komore.


Odredili neposredne zadatke i probleme na čijem
rješavanju moramo raditi, a to su:


1.
Izrada novog Zakona o šumama na temeljima Strategije
razvoja šumarstva koja je u proceduri i Restrukturiranja
Hrvatskih šuma d.o.o. koji je i u programu
Vlade RH.
2.
Problemi oko zaštite okoliša vezani za aktivnosti
Ministarstva zaštite okoliša i prostornog planiranja
koji inzistiraju na “pasivnoj” zaštiti šuma te problemi
vezani za Zakon o zaštiti okoliša i OKFŠ.
3.
Naznačeno je svakodnevno smanjenje površine šuma
u Republici Hrvatskoj vezano za Zakon o cestama
te vodoprivredna naknada kao “harač koju šumarska
raja” mora ni kriva ni dužna plaćati. Iako je
u političkom životu hrvatske prihvaćen stav da državno
poduzeće ne mora plaćati državnom poduzeću.
Ta besmislena i nelogična deviza izgleda vrijedi
samo za šumarstvo, posebno kada su u pitanju izgradnje
objekata na šumskom zemljištu i nesmiljeno
svakodnevno smanjenje površina šuma i šumskog
zemljišta, a koje je u suprotnosti s temeljnim
odrednicama održivog razvoja ili potrajnosti.
4.
Položaj šumarske struke u Ministarstvu poljoprivrede
i šumarstva.
5.
Moralni lik šumara u današnjim tržišnim, restriktivnim,
odnosno prohibicijskim kao i sramotno lošim
materijalnim uvjetima.
6. Na 107 skupštini održano je predavanje pod naslovom
“Neki problemi koji opterećuju hrvatsko šumarstvo
u današnjim gospodarskim, društvenim i
ekološkim uvjetima”.
7.
Otkrivena je spomen ploča Akademiku Mirku Vidakoviću
u Orahovici, te održana svečana Akademija
u Vinkovcima pod motom “Sretan je onaj narod koji
zna cijeniti što je šuma”.
8. Predstavnici HŠD-a sudjelovali na 61. Skupštini
Njemačkog šumarskog društva u Mainzu.
9.
Uputili smo Vladi RH prosvjed na donošenje Pravilnika
o izmjenama i dopunama Pravilnika o uređivanju
šuma, tražeći ocjenu zakonitosti. Dobili smo
na znanje dopise Vlade RH i Ureda za zakonodavstvo
upućene Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva
da se izjasni o našoj predstavci. Ekipa HŠD-a


ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 71     <-- 71 -->        PDF

sudjelovala na Europskom šumarskom skijaškom


nordijskom natjecanju (biatlon) u Francuskoj.


2004. god. Održane su četiri sjednice Upravnog odbora,
od toga jednu u Lokvama, a tri u Zagrebu i 108.
Godišnja skupština u Zagrebu.. Na skupštini raspravili
aktualnu temu pod naslovom “Aktualna problematika
hrvatskog šumarstva”. Održana sjednica Dravske lige
gdje se traži obustava kanalizacije vodotoka kopanjem
šljunka. U Trstu na “Danima poljoprivrede, ribarstva i
šumarstva” predstavili dio hrvatskog šumarstva. Radi
našeg protesta glede izmjene Pravilnika o uređivanju
šuma Vlada RH ublažila neke odredbe, ali i dalje sugeriraju
još lošija rješenja. Protestirali kod predsjednika
Hrvatske gospodarske komore radi neadekvatnog kadrovskog
rješenja u svezi sa zastupanjem šumarstva u
HG Komori. Intenzivno se radilo na uspostavi Šumarske
komore u okvirima Inženjerske komore, razreda za
šumarstvo. Protestirali na način rada na novom Zakonu


o šumama. Ponovno dali primjedbe na izmjene i dopune
Pravilnika o uređivanju šuma. Potaknuli članove da
nastave s radom na podizanju spomen obilježja zaslužnim
članovima HŠD-a. Ekipa HŠD-a sudjelovala na
Europskom šumarskom skijaškom nordijskom natjecanju
(biatlon) u Estoniji.
2005. god. Održano pet sjednica Upravnog odbora i


109. godišnja skupština u Karlovcu. U Zagrebu održana
sjednica Upravnog vijeća međunarodne organizacije
Pro Silva u organizaciji HŠD-a. Sudjelovali na tribini
“Budućnost Drave” u Varaždinu. Obnovili suradnju
s Hrvatskim šumarskim društvom Herceg Bosna. Pokrovitelji
znanstvene manifestacije “Postojanost i kakvoća
građevinskih proizvoda od drva”. Pristupilo se
radu na formiranju žive baze podataka i prezentacije
Šumarskog lista. Nacrt prijedloga Zakona o Hrvatskoj
komori inženjera šumarstva i drvne tehnologije upućen
u proceduru donošenja. Hrvatska gospodarska komora
na svojoj Skupštini donijela odluku o osnivanju Udruženja
šumarstva i lovstva unutar Sektora poljoprivrede
i šumarstva. HŠD-o podržalo osnivanje Samostalnog
sindikata inženjera i tehničara šumarstva. Naši članovi
sudjelovali na sjednici Vijeća Pro Silva Europa u Francuskoj.
Naši predstavnici nazočili na dvije sjednice Saborskog
odbora za poljoprivredu i šumarstvo te Saborskog
odbora za zaštitu prirode i okoliša zbog rasprave
o novom Zakonu o šumama i Zakonu o zaštiti prirode.
Dali smo dva mišljenja o novom Zakonu o šumama i
naše primjedbe su samo djelomično usvojene. I dalje
se protivimo prodaji šuma koje su navedene u Zakonu.
Dali smo svoje mišljenje i protivljenje da se Park prirode
Kopački rit proglasi Nacionalnim parkom. Ekipa
HŠD-a sudjelovala na Europskom šumarskom skijaškom
nordijskom natjecanju (biatlon) u Bjelorusiji.
Na 109. godišnjoj Skupštini u Karlovcu osnovana
Hrvatska udruga za biomasu kao sekcija HŠD-a. Održano
Savjetovanje na temu “Srednjoškolska i visokoškol


ska nastava u Hrvatskoj s posebnim osvrtom na potrebe
šumarske prakse. Poticajni referati bili su: “Srednjoškolska
drvarska i šumarska nastava u Hrvatskoj”, Visokoškolska
šumarska nastava u reformi šumarskog studija”,
Visokoškolska drvnotehnološka nastava na Šumarskom
fakultetu” i “Ima li prostora u H.Š. d.o.o. za proširenje
djelatnosti i novo zapošljavanje diplomiranih inženjera
šumarstva i šumarskih tehničara”.


Predstavnici HŠD-a sudjelovali na Godišnjim danima
mađarskog šumarstva na poziv Mađarskog šumarskog
društva i na 62. Skupštini Njemačkog šumarskog
društva u Weimaru.


U okvirima programa suradnje s Hrvatskim šumarskim
društvom Mostar realizirana je stručna ekskurzija
Upravnog i nadzornog odbora HŠD-a u BiH gdje je u
Kupresu održana i redovita sjednica Upravnog odbora.
Predsjednik HŠD-a održao predavanje “Uloga Hrvatskoga
šumarskoga društva kao nevladine udruge u sustavu
građanskih udruga i vlasti u Republici Hrvatskoj,
s usporednim iskustvima iz zemalja EU”. Iz ureda
Predsjednika Stjepana Mesića dobili odgovor na naš
dopis o održanoj 109. Skupštini, u kojemu daje podršku
osnivanju Hrvatske udruge za biomasu i mogućnostima
korištenja biomase u energetske svrhe. Odgovor
na naš dopis dobili smo i iz ureda Predsjednika Vlade
Ive Sanadera s podrškom i naznakom da je naša predstavka
upućena ministru Petru Čobankoviću i ministru
Branku Vukeliću. Organizirali okrugli stol o Zakonu o
zaštiti prirode koji je upravo bio u saborskoj proceduri.
Na temelju rasprave uputili smo primjedbe i prijedloge
na Zakon u Hrvatski sabor, Odboru za prostorno uređenje
i zaštitu okoliša. Primjedbe nisu prihvaćene iako je
Zakon loš, posebno u onim dijelovima gdje se miješa u
gospodarenje sa šumama na površan i neznalački način.
Radna grupa HŠD-a je na dva čitanja novog Zakona
o šumama pripremila primjedbe i prijedloge Odboru
za poljoprivredu i šumarstvo u Hrvatskom saboru koji
su djelomično prihvaćeni. Mi i dalje ne podržavamo
odredbe članka 57. istoga Zakona gdje se po prvi put


a 5
nakon Zakona o
oo šumama iz 1852. negativno utječe na


š
potrajnost šuma smanjenjem njihove površine putem
prava služnosti i prodaje. Na istoj sjednici sudjelovali u
raspravi o Prijedlogu Zakona o Hrvatskoj komori
inženjera šumarstva i drvne tehnologije. Na ovaj Prijedlog
Zakona uputili primjedbe i prijedloge. Isto tako
na sjednici raspravljali o Konačnom prijedlogu Zakona


o lovstvu i dali svoje primjedbe. Posjetili su nas šumari
iz Poljske. Bili na otvorenju i puštanju u pogon bioenergane
u Kočevju.
2006. god. U ovoj jubilarnoj godini do ove izborne
Skupštine održali dvije sjednice Upravnog odbora, jednu
u Zagrebu, a drugu u Kutjevu na području U.Š. Požega.
Veći dio vremena na tim sjednicama pored već
ustaljenih i aktualnih točaka i tema, raspravljali smo o
pripremama za ovu godišnju Skupštinu i Svečanu Aka




ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 72     <-- 72 -->        PDF

demiju povodom 160. obljetnice HŠD-a i 130. obljetnice
izlaženja Šumarskog lista. Predstavnici HŠD-a sudjelovali
na okruglom stolu u Vukovaru i iznijeli svoj
pismeni stav o izgradnji kanala Dunav-Sava i svim lošim
ekološkim, gospodarskim i ostalim posljedicama
ako dođe do izgradnje takvog protuprirodnog objekta.
Na poticaj pojedinih društava i nekih naših članova
raspravljalo se o položaju i ugledu šumarskog inženjera
danas te potrebi održavanja javne rasprave o tom
problemu u okvirima HŠD-a, za sada pod provizornim
naslovom “Šuti i budi sretan što radiš“.


U mjesecu svibnju ove godine organizirali stručnu
ekskurziju u Austriju na području Gradišća. Upoznali se
s načinom kako je to područje skoro potpuno riješilo
probleme s energijom (nafta, grijanje i električna struja)
najvećim dijelom putem bioenergije odnosno obnovljivih
izvora energije, gdje šume i poljoprivreda imaju dominantnu
ulogu.


Poštovane gospođe i gospodo, kolegice i kolege,
završavajući ovo moje izlaganje naglašavam da uz sve
probleme u okvirima naše struke i šire, s velikim optimizmom
gledam na našu budućnost. Imamo sve uvjete


za daljnji svekoliki razvoj počevši od vlastite hrvatske
države, kvalitetnih šuma i šumarskih stručnjaka, organizirane
šumarske prakse, priznate i poznate hrvatske
šumarske znanosti i školstva, pa do 160-godišnjeg Hrvatskoga
šumarskoga društva i njegovog, odnosno našega,
uglednog 130-godišnjega Šumarskoga lista.


Sve navedeno pruža realnu osnovu za optimizam, a
ukoliko budemo i dalje zajedno rješavali tekuće probleme
te cijenili sve uzuse koji vladaju u šumarskoj struci i
pravnoj državi, u toliko ćemo prije doći u stanje optimalnih
životnih uvjeta za sve nas i šume, koje našim radom
činimo vječnim, na korist svih građana Hrvatske.


U nadi da ste na osnovi ovog izlaganja mogli dobiti
kakav takav uvid u naše aktivnosti tijekom 4-godišnjeg
rada, čestitam vam Dan šumarstva, koji danas obilježavamo
s velikim jubilejima, sa 160 i 130 godina našega
društva i našega glasila, veselim se i ponosan sam što pripadam
narodu koji je to stvorio i struci koja i dalje traje.


Još jednom vas srdačno pozdravljam i zahvaljujem
se na pozornosti.


b) Izvješće tajnika


IZVJEŠĆE TAJNIKA


Izvješće o radu i financijskom poslovanju HŠD-a za
2005. god. i ostali dokumenti uključivši i Izvješće
Nadzornog odbora, dio su materijala dostavljenog članovima
UO i NO HŠD-a još za sjednicu održanu 21.
ožujka, na kojoj su jednoglasno prihvaćeni, a isto su
tako dostavljeni putem predsjednika ogranaka svim
ostalim delegatima Skupštine na uvid. Stoga je dogovoreno
da se ova izvješća prethodno po ograncima
rasprave, pa ih nije potrebno ovdje ponavljati, a ako
ima primjedbi one će biti iskazane u raspravi. Uz to Zapisnik
odnosne sjednice objavljen je u Šumarskom
listu dvobroj 3–4/2006. Uzevši k tome u obzir i opširno
izvješće predsjednika, ovdje možemo još samo naznačiti
posljednje značajnije aktivnosti.


Krajem prošle godine, kao i početkom ove, u Saboru
je donešeno nekoliko zakona bitnih za šumarstvo i
šumarsku struku. To su Zakon o šumama, Zakon o lovu,
Zakon o šumskom sjemenu i reprodukcijskom materijalu,
Zakon o komori inženjera šumarstva i drvne tehnologije
a sada je uredbom Vlade formirana Šumarska savjetodavna
služba. Šumarsko društvo aktivno je sudjelovalo
svojim prijedlozima u kreiranju ovih zakona. Zakon o
komori inženjera šumarstva i drvne tehnologije donešen
je nakon dugogodišnje inicijative i ukazivanja šumarskog
društva za potrebom ovakvog zakona, koji svakako
treba unaprijediti šumarsku struku, staviti ovlaštene
inženjere u ravnopravni odnos s ostalim strukama koje
su već zaštićene svojim komorama, omogućujući otvaranje
novih poslova bilo za pojedince, bilo za organizaciju
koja se bavi šumarstvom.


Jedino licenciranjem, izvoditelji šumskih radova
postaju tržišno prepoznatljivi i priznati. Ono je istodobno
jamstvo kvalitetnog rada u šumi i obzirnog odnosa
prema šumskom ekosustavu, ali i temeljni instrument
uklanjanja nelojalne konkurencije na tržištu usluga, što
pogoduje i ovlaštenim izvoditeljima i naručiteljima posla,
ali i šumarstvu u cjelini.


Ekipa hrvatskih šumara po 9. puta je nastupila na prvenstvu
europskih šumara u nordijskom skijanju. Ovogodišnje,
38. EFNS natjecanje po redu, održano je od


27. veljače do 4. ožujka 2006. god. u BiH, Sarajevo –
Igman. Na ovoj manifestaciji sudjelovali su kolege šumari
iz 22 europske države (Austrija, Belgija, Bjelorusija,
Bosna i Hercegovina, Bugarska, Češka, Estonija,
Finska, Francuska, Hrvatska, Italija, Latvija, Litva, Mađarska,
Nizozemska, Norveška, Njemačka, Poljska,
Slovačka, Slovenija, Švedska i Švicarska). Natjecanje
se sastojalo od pojedinačnog (biatlon) i štafetnog trčanja.
Ova manifestacija nije samo sportsko natjecanje,
nego susret europskih šumara, koji u programu sadrži
stručno-turističke ekskurzije, stručna predavanja (šumarske
večeri na teme: Šume i gospodarenje šumama u
zemlji domaćinu; šumarska politika; zaštita šuma i dr.) i
neformalna druženja i upoznavanja tamo nazočnih i do
1000 europskih šumara. Nesporno je, da ovo natjecanje
ima i nacionalni karakter, od podizanja državnih zastava
zemalja sudionica na jarbole ispred sportskog centra,
svečane povorke članova/ica ekipa ispod nacionalnog
stijega i znakovlja pojedine zemlje sudionice, svečanog
otvaranja susreta i predstavljanja ekipa, stavljanja na


ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 73     <-- 73 -->        PDF

korištenje šumarsko-turističkih promidžbenih prospekata,
do bodrenja natjecatelja i proglašenja rezultata natjecanja
na završnoj večeri. No, to je i promidžba za
firmu-poduzeće koje gospodari šumom.


Mada svi natjecatelji i članovi ekipe zaslužuju sve
pohvale za predstavljanje hrvatskog šumarstva na
sportskom i stručnom polju, treba izdvojiti srebrnu medalju
Alena Abramovića i brončanu Denisa Klobučara,
te brončanu medalju naše I. štafete, kao najveći uspjeh
na dosadašnjim nastupima na EFNS-u. Dovoljno je
reći da su između 22 Europske zemlje sa 113 štafetnih


nas bile bolje samo štafete Švicarske i Finske,


ekip


znamo o kakvim se skijaškim velesilama tu radi.


a svi
Posebno svečano i veselo bilo je na završnoj svečanosti
podjele odličja i zatvaranja EFNS. Izuzetnu čast
iskazao nam je hrvatski veleposlanik u Bosni i Hercegovini
gosp. Vrbošić, podijelivši s našom ekipom zadovoljstvo
zbog postignutih uspjeha


26. travnja 2006. Matić, Jakovac i Delač sudjelovali
su na Okruglom stolu u Vukovaru na temu izgradnja
kanala Dunav-Sava, gdje je akademik Matić iznio stavove
HŠD-a u svezi s ovom problematikom.
Zbog aktualnosti ove teme izvješće prilažemo u
cijelosti.
Projektirani kanal Dunav-Sava (DS) u potezu Vukovar-
Slavonski Šamac dužine 61,4 km je hidrotehni


čki zahvat u istočnoslavonski šumoviti krajolik, koji će
neminovno utjecati i promijeniti vodne prilike prostora.
Ta golema građevina širine na dnu 34 m, a na vodnom
licu 58 m zasijecala bi duboko u teren i zasigurno
prekinula tokove podzemnih voda koje teku usporedno
sa Savom i opskrbljuju vodom šume šumskoga bazena
Spačva. Osim toga svi današnji vodotoci koji se dotiču
kanala bit će s njim spojeni te poprimiti trajni vodostaj
kanala DS, koji u savskome dijelu iznosi 80 m n.m. Velik
dio nizinskih šuma nalazi se u nižim nadmorskim
visinama i stalno bi bio potopljen ili prepušten, prema
iskustvima šumarske struke, nepouzdanim hidrotehničkim
rješenjima. Jedna četvrtina nizinskih šuma
hrasta lužnjaka, dakle oko 60.000 ha nalazi se u istočnoj
Slavoniji u području utjecaja projektiranoga kanala
DS. Sirovinska vrijednost drva toga područja iznosi
340,000.000 EUR-a Vrijednost općekorisnih funkcija
tih šuma iznosi prema normama Europske unije 30 puta
više od sirovinske vrijednosti drva što iznosi 10,2
milijarde EUR-a.


Prema našemu podzakonskom aktu Zakona o šu-
mama iz 1997. godine ta je vrijednost oko 9 milijardi
kn. U nas je logično uzeti u obzir vrijednost ekološkog
i biološkog kapitala šume koji se koristi u Europskoj
uniji.


VODA JE UVJET OPSTANKA VRSTA DRVEĆA NIZINSKIH ŠUMA


Nizinske šume obrašćuju obale i zaobalje riječnih nizina
srednjeg i donjeg toka u kojima se razine podzemnih
voda nalaze u dosegu korijenja drveća. Vrste drveća
nizinskih šuma pripadaju higrofitima, odnosno biljnim
vrstama koje za svoje uspijevanje trebaju više vode od
količine oborinske vode koju osigurava makroklima.
Prema jednom našem proračunu, hrastu lužnjaku u Spačvi
u procesu transpiracije u odnosu na količinu oborina
nedostaje tijekom vegetacije oko 1400 t vode po ha. Tu
količinu lužnjak nadoknađuje spuštanjem korijenja do
vlažnoga horizonta tla do kojega dopire kapilarna voda
ili neposredno spuštanjem korijenja u podzemnu vodu.
Slično se ponaša i drugo higrofitno drveće nizinskih
šuma. Padne li trajno razina podzemne vode u staništu
nizinske šume, dolazi do fiziološkoga slabljenja i sušenja
većine vrsta drveća. Ako je pad razine podzemne
vode manji od 0,5 m, korijenje mladih stabala može se
produžiti i dohvatiti podzemnu vodu. Kod stabala hrasta
lužnjaka starijih od 40 godina to svojstvo se gubi, a kako
u Spačvi prevladavaju odrasle lužnjakove šume, stabla
su vrlo osjetljiva na pad razina podzemne vode.


Pad razine podzemne vode dogodio se u šumama
Bazena Spačve zbog niza sušnih godina u drugoj polovici
osamdesetih godina prošloga stoljeća. Tijekom devedesetih
godina dogodilo se znatno sušenje hrasta, iako
se podzemna voda vratila na normalne razine. Prestanak
sušenja lužnjaka uslijedio je tek desetak godina poslije
normaliziranja vodnih prilika. Slabljenje biološkoga potencijala
hrasta lužnjaka događa se, također, ako se naglo
i trajno povisi razina podzemne vode, izostanu njezina
kolebanja u ekološkome profilu tla te uslijedi zamočvarenje
koje prati obogaćivanje s ugljičnim dioksidom,
te pojavom nekroze korijenja. U takvim uvjetima
hrast fiziološki slabi i suši se. Ako ne dođe do potpunoga
zamočvarenja (stanište pokriveno čitave godine vodom),
odnosno ako je dio vegetacijskoga razdoblja bez
vode na površini tla od higrofita, u takvom promijenjenom
staništu mogu uspijevati bijela vrba, crna joha i
poljski jasen.


ISKAZANI ŠUMARSKI STAVOVI O KANALU DUNAV-SAVA


Hrvatsko šumarsko društvo – Ogranak Vinkovci, zagornjega
Bosuta i dijela vukovarskoga Podunavlja,
brinuto za šume u prostoru Šumskoga bazena Spačve, održalo je 21. siječnja 1999. godine u lovačkoj kući Me




ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 74     <-- 74 -->        PDF

rolino okrugli stol i raspravu pod naslovom: “Mogući
utjecaj kanala Dunav-Sava na šumske ekosustave”. Na
skupu je ukazano na više nepovoljnih utjecaja na šume s
nesagledivim posljedicama (Matić, Prpić, Seletković,
Starčević i dr.)


Na skupu je obrazložena Studija “O utjecaju na šume
kanala Dunav-Sava na šumske ekosustave”, koju je
izradio tim Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
(Prpić, Seletković, Tikvić, 1997) kao dio Studije o utjecaju
na okoliš Kanala Dunav-Sava u kojoj je upozoreno
na vodni režim u staništima nizinskih šuma, a koji uvjetuje
opstanak šumskoga drveća u devet šumskih zajednica
toga šumovitoga krajobraza te na opasnost od promjene
vodnog režima vodotehničkim zahvatom koji bi
izazvala njegova izgradnja. U Studiji se upozorilo na
nedovoljan broj podataka i prekratko razdoblje motrenja
iz kojih bi se moglo utvrditi stanje razina podzemnih


voda u Spačvi i području gornjega Bosuta te vukovarskoga
Podunavlja. Predloženo je da se kanal izgradi
samo do Vukovarske luke, od koje bi se transport odvijao
željeznicom, isplativim i perspektivnim prometnim sredstvom
do Zagreba i dalje nizinskom prugom do Rijeke.


O negativnom utjecaju Kanala DS na nizinske šume
Spačvanskoga bazena govorili su šumari uzgajivači,
ekolozi i šumarski stručnjaci za lovstvo na znanstvenome
skupu o hrastu ljužnjaku u organizaciji Centra za
znanstveni rad Vinkovci, Hrvatske akademije znanosti i
umjetnosti 2003. godine. Referati su objavljeni u zborniku
pod naslovom: “Retrospektiva i perspektiva gospodarenja
šumama hrasta lužnjaka u Hrvatskoj”. O nepovoljnom
utjecaju kanala DS na šume pisalo se u znanstvenoj
monografiji “Poplavne šume u Hrvatskoj” u izdanju
Akademije šumarskih znanosti u Zagrebu (2005).


ULOGA KANALA U NAVODNJAVANJU POLJODJELSKIH POVRŠINA


Glede navodnjavanja poljodjelskih površina vodom preskupa za navodnjavanje koje se može obaviti cijeviiz
Kanala Dunav-Sava, smatramo kako ni dunavska ni ma iz akumulacija na Psunju i Papuku, i to gravitacisavska
voda nisu pogodne zbog onečišćenosti za jom bez troškova sve skuplje energije.
proizvodnju hrane. Izgradnja plovnoga kanala je uz to


NA TEMELJU KOJIH PODATAKA I KAKO SE DOŠLO DO POZITIVNE
STUDIJE O UTJECAJU NA ŠUME KANALA DUNAV-SAVA


Uz sve navedeno danas nemamo dovoljno pouzdanih
podataka o podzemnim vodama u užem i širem
području utjecaja kanala Dunav-Sava. Vremenski niz
podataka o razinama podzemnih voda na utjecanom
području Kanala DS trebao bi, prema današnjim spoznajama
o klimatskim promjenama za pouzdanije podatke
o stanju vodnih prilika, iznositi najmanje 30 godina.
Međutim samo jedan neznatan broj prati se u
šumskome bazenu Spačva od 1989. godine s prekidom
mjerenja tijekom Domovinskoga rata u trajanju od 4
godine. U gornjem Bosutu piezometri su postavljeni
krajem devedesetih godina prošloga stoljeća. Na temelju
takvih nedostatnih podataka u nizu 10-godišnjih
motrenja investitor koji bira izvođača studije o utjecaju
na okoliš (SUO) izabrao je tim koji je na temelju takvih


nedostatnih podataka dao, kako smo čuli, zeleno svjetlo
za izgradnju Kanala Dunav-Sava.


Nekadašnja Državna uprava za zaštitu prirode i
okoliša izabrala je Povjerenstvo za ocjenu utjecaja na
okoliš višenamjenskog kanala Dunav-Sava u kojoj
nema, barem prema našim informacijama, ni jednog šumarskog
znanstvenika koji se bavi hidrologijom nizinskih
šuma, iako se radi o najvrjednijoj cjelovitoj europskoj
šumi hrasta lužnjaka koja se nalazi u Hrvatskoj i
predstavlja neprocjenjiv ekološki, bioraznolikosni i
gospodarski kapital svjetskoga značenja. Povjerenstvo
je imenovano rješenjem Vlade Republike Hrvatske
1997. i 1998. godine, i po svemu sudeći prihvatilo Studiju
o utjecaju na šume koju je izradio OlKON, što je
zapravo zeleno svjetlo za izgradnju kanala Dunav-Sava.


MIŠLJENJE HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA KAO PREDSTAVNIKA
ŠUMARSKE ZNANOSTI I PRAKSE


Kanal Dunav-Sava prihvatljiv je u ograničenoj dužini
od Dunava do projektirane vukovarske luke. Daljnja
izgradnja bi prema našim iskustvima ozbiljno ugrozila
nizinske šume Šumskoga bazena Spačve, kao i one
u području gornjega Bosuta. Svaki dosadašnji vodotehnički
zahvat u šumoviti krajobraz nizinskih šuma
ugrozio je u nas promjenom vodnih odnosa stabilnost
šumskih ekosustava, te izazvao fiziološko slabljenje i u
konačnici sušenja šumskoga drveća, pretežito stabala
hrasta lužnjaka. Naša dosadašnja iskustva kao i ona po


tvrđena istraživanjima (Matić, Mayer, Schneider-Jacoby,
Vukelić, Prpić i dr.), pokazala su kako staništa hrastovih
šumskih ekosustava pokazuju veliku mozaičnost
izraženu u mikrostaništima unutar pojedinoga
šumskoga ekosustava nizinskih šuma. Ta različitost je
posebice izražena u položaju minimalnih razina podzemne
vode te slojeva tla do kojih dopire kapilarna
voda tijekom trajanja minimalnih razina. Ako je raznolikost
velika, svaka skupina stabala, grupa, pa čak i pojedino
stablo, ima “svoj” način opskrbe vodom. Sniže




ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 75     <-- 75 -->        PDF

nje ili povišenje razina podzemne vode može izazvati
velike promjene u opskrbi stabala vodom, što može
imati za posljedicu ekološku katastrofu koju nismo
predviđali (šume Kalje i Turopoljski lug). Tako, primjerice,
kapilarni uspon vode može potpuno izostati
ako razina podzemne vode padne do šljunčanoga ili
pjeskovitoga sloja tla. Uz današnje ustrojstvo praćenja
razina podzemnih voda u prostoru utjecaja projektiranoga
kanala Dunav-Sava, po broju istraživačkih mjesta
i trajanju motrenja ne može se niti jednom statističkom
metodom pouzdano utvrditi kako će se njihovi tokovi
promijeniti i kolika će biti jakost tih promjena. Kada ne
bi bilo tih dilema i kada bi kanal bio tako isplativ kao
što tvrdi investitor, već odavno bi bio izgrađen u prošlim
režimima, od Austrougarske monarhije za čije
vladavine ga je netko predložio krajem 18. stoljeća, a
vlast odustala. Od tada do danas izrađeno je 14 različitih
studijskih i projektnih rješenja (Marušić, 1999). U
komunističkoj Jugoslaviji izrađen je jedan projekt
1964. i 1965. a današnji projekt iniciran je odlukom
Vlade Republike Hrvatske 1991. godine o pripremama
za gradnju kanala Dunav-Sava, kada je na čelu Ministarstva
vodoprivrede bio velik zagovornik kanala ing.
Bergman. Povijest o neostvarivosti kanala Dunav-Sava
govori dovoljno o utopiji toga projekta koji predstavlja
tipičnu promašenu investiciju.


Istraživanja razina podzemnih voda trebala bi zbog
klimatskih promjena (suše i vlažna razdoblja su izraženija
nego prije) trajati trideset, pa čak i više godina za
donošenje odluke o tako velikoj investiciji, čiji je utjecaj
na okoliš pod upitnikom. Piezometri u Spačvi koji
si postavili šumari motre se od 1989. s prekidom od
4 godine tijekom domovinskoga rata. Piezometri u šu-
mama u području gornjega Bosuta, koje su također postavili
šumari, motre se manje od 10 godina. Zbog prostorne
neujednačenosti ekoloških profila tla i položaja
aquifera, piezometre uz buduću trasu kanala i na zapadnome
rubu Spačvanskoga bazena trebalo bi postaviti
dovoljno gusto, kako bi se mogao utvrditi tok podzemnih
voda u smjeru zapad-istok. To jedno i drugo do
danas nije ostvareno, pa su rezultati Studije o utjecaju
na šume kanala Dunav-Sava vrlo problematični, praktički
neprihvatljivi. Predlažemo stoga da se odustane
od projekta te velike investicije koja neće donijeti željenu
isplativost, a značajno će ugroziti ekološki i gospodarski
kapital šuma hrasta lužnjaka u Spačvi i ostalim
nizinskim šumama na trasi kanala. Glede navodnjavanja
poljodjelskih površina u Slavoniji predlaže se
izgradnja akumulacija na padinama Papuka i Psunja,
od kuda bi se gravitacijom cijevima dovodila čista
voda. Voda Dunava i Save neupotrebljiva je za navodnjavanje
zbog onečišćenosti.


Nakon dovršenja radova na vanjskom pročelju zgrade
Šumarskoga doma, uz redovito održavanje zgrade,


oga
treba nastaviti
ii s uređenjem dvorišnog pročelja (fasade)


it s


uključivši stolariju, uz zamjenu dotrajale kanalizacije te
osmišljavanjem i uređenjem poslovnog prostora za
smještaj Komore i Savjetodavne službe, nakon iseljenja
Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije. Što se
tiče odnosa s Institutom za međunarodne odnose dogovoreno
je s ravnateljem, da se dug od oko 480 000 kuna
nastao zbog neplaćanja stanarine, a zbog nemogućnosti
plaćanja u novcu, bude podmiren kroz zajedničko investicijsko
ulaganje u šumarski dom. U tu svrhu napravljen
je projekt uređenja dvorišnog pročelja i dvorišta,
formirano je povjerenstvo za natječaj i ovaj tjedan pokrećemo
postupak javne nabave za izvođače radova. Financijska
sredstva koja imamo u pričuvi od oko 500 000
kuna, zajedno sa sredstvima IMO-a, mislimo da će biti
dostatna za dovršenje ovog projekta.


Što se tiče odnosa s Fakultetom Kemijskoga inženjerstva,
prošloga tjedna pokrenuli smo zahtjev za njihovom
deložacijom. Naime, oni već godinama ne plaćaju
najamninu usprkos tome što smo im uredno ispostavljali
račune i na njih plaćali PDV. Prošle godine predložili
su nam da će podmiriti trošak PDV ukoliko HŠD
odustane od pokrenute tužbe, međutim sada mijenjaju
odluku i uvjetuju svoj odlazak obustavom svih potraživanja
od strane HŠD. Nakon toga donešena je na sjednici
UO HŠD-a odluka za hitnim pokretanjem postupka
deložacije. Ovaj prostor bio bi idealan za smještaj Šumarske
komore i Savjetodavne službe. Zbog atraktivnosti
lokacije prostor možemo iznajmiti i drugim organizacijama
međutim smatramo da je pravo mjesto za
ove institucije pod krovom Šumarskog doma.


Vjerojatno ste primijetili zastavu HŠD-a koju smo
kreirali i izradili tijekom veljače. Pokraj velike zastave
izrađene su i stolne, a u tijeku je izrada svečane svilene
Zastave.


Vezano za Imenik hrvatskih šumara, dostupan na
www.sumari.hr Upravni odbor imenovao je članove
Savjeta imenika u
uu sastavu: predsjednik i tajnik HŠD-a


i, zapo funkciji, zatim O. Vlainić, I. Gregorović, D. Bakran i


H. Jakovac, a kao administratora B. Meštrića.
Na poziv Okružnog inspektorata šuma u Trstu, Hrvatsko
šumarsko društvo je po 4. puta organiziralo šumarski
štand, na manifestaciji “Jadran i Kras – 13. Dani
poljoprivrede, ribolova i šumarstva”. Sajam se organizira
svake dvije godine, a ovaj je puta održan u općini
Duino Aurisina u zaljevu Sistiana od 10. do 14. svibnja.
Na ovom regionalnom sajmu nastupaju predstavnici
talijanske pokrajine Friuli Venezija Giulija, Slovenskog
krasa, Istre i Hrvatskog primorja. Hrvatski štand je
opremljen plakatima s temom zaštićenih biljnih i životinjskih
vrsta s područja Uprave šuma podružnice Delnice,
Velebitskog botaničkog vrta, NP Risnjak i turističko
promidžbenim materijalima UŠP Buzet i Delnice.
Posebno atraktivan dio našeg štanda bila je vrtna
garnitura izrađena od poluobrađene topole, kojom se
kao gost predstavila UŠP Sisak. Predstavnici ogranka




ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 76     <-- 76 -->        PDF

HŠD-a Buzet pobrinuli su se za mali gurmanski užitak
uz tartufe i fritule.


U okviru sajma predstavljen je projekt ItalijanskoSlovensko-
Hrvatska šumska staza, tj. planinarski put
koji će povezati najatraktivnije prirodne znamenitosti
ovih regija na potezu Trst-Senj. Od Tršćanskog zaljeva
s kraškim fenomenima, staza ide kroz Škocjanski park
i Cerkniško jezero u Sloveniji te NP Risnjak, Zeleni
vir, park šumu Golubinjak i Klenovicu gdje ponovno
dolazi do mora u Hrvatskoj.


Prema planu aktivnosti za 2006. godinu organizirali
smo trodnevnu stručnu ekskurziju u Austriju – Gradišće
od 18. do 20. svibnja. HŠD-a kao osnivač Hrvatske
udruge za biomasu, organiziralo je posjet ovoj austrijskoj
pokrajini gdje je najviše zastupljena uporaba bioenergije.
Može se reći da su gotovo u potpunosti zamijenili
uporabu fosilnih goriva obnovljivim resursima, kao
energetskim drvetom za toplinsku energiju i proizvodnju
struje, uljanom repicom za proizvodnju biodizela,
kao i upotrebom vjetrenjača za proizvodnju struje.


Prema programu posjetili smo:


Europski centar za obnovljivu energiju-Gussing


Toplanu na biomasu Pinkovec


Predavanje-Siegendorf – Šumarstvo Gradišća,
Energetska uporaba šumske biomase


Seoska gospodarstva Gradišća (Podrumarstvo)


Pokusne plohe šume panjače u funkciji bioenergije


Šumski muzej Lackenbach


Prorede u visokim šumama u funkciji proizvodnje
energ. drva


Kulturno-povijesne znamenitosti Gradišća
(Eisenstadt)
Na svakom koraku osjećali smo gostoprimstvo i blagonaklonost
naših domaćina, gradišćanskih Hrvata i
želju za pomoći pri usvajanju tehnologije korištenja biomase.
Mislim da dijelim oduševljenje ovom ekskurzijom
sa svima članovima društva koji su u njoj sudjelovali.


U subotu 17. lipnja u gradskom muzeju u Bjelovaru
otvorena je izložba fotografija “Šuma okom šumara”
Bjelovarski ogranak kao organizator i inicijator ove izložbe
na taj se način uključio u obilježavanje proslave
Dana šumarstva. Ova izložba fotografija postaje već
tradicionalna i ove godine oplemenjena je i nastupom
kolega šumara iz Slovenije, Austrije, Italije i Bosne i
Hercegovine. Od stručne komisije izlošci naših kolega
dobili su najviše ocjene, a izazvali su oduševljenje i
svih nazočnih posjetilaca. Pozivam Vas da svakako posjetite
ovu izložbu i uvjerite se u kvalitetu izložaka.


Kao pripreme za ovu našu izbornu redovitu skupštinu
svi ogranci održali su svoje skupštine i dostavili nam
svoje predstavnike u Upravnom i Nadzornom odboru,
predsjednike kao i ažurirani popis članstva. Tako s današnjim
danom HŠD broji 3002 registrirana člana. I to
po ograncima:


Bjelovar 276, Buzet 84, Delnice 217, Gospić 150,
Karlovac 299, Koprivnica 117, Našice 153, Nova Gradiška
92, Ogulin 160, Osijek 111, Požega 180, Senj 103,
Sisak 110, Slavonski Brod 120, Split 182, Varaždin 49,
Vinkovci 302, Virovitica 70 i Zagreb 227 članova.


c) Izvješće glavnog urednika Šumarskoga lista


ŠUMARSKI LIST U PROTEKLIH 130 GODINA


S nadnevkom prvi siječanj 1877. godine tiskan je
prvi broj Šumarskoga lista, koji od tada do danas neprekidno
izlazi. Početak pisane znanstvene i stručne
šumarske riječi koja će neprekidno teći, razvijati se i
skrbiti o šumskom bogatstvu Domovine, značajan je
trenutak kojemu prethode velike pripreme koje traju do
kraja sedamdesetih godina 18. stoljeća.


U 19. stoljeću hrvatska šumarska struka obrazuje se
u više današnjih država, nekadašnje Austrougarske
monarhije – u Slovačkoj, Češkoj, Austriji i Mađarskoj.
Dolaskom na posao u Hrvatsku završeni šumari susreću
se s golemim šumskim bogatstvom, prostranim prašumama
lužnjakovih nizinskih šuma te bukovim i
bukovo-jelovim prašumama u gorju savsko-dravskoga
međurječja i hrvatskoga krša južno od Karlovca, sve
do grebena Dinarida.


U šumarskim intelektualnim krugovima tada se
osjeća nedostatak stručnih informacija o postupcima sa
zatečenim šumskim sastojinama u Hrvatskoj, jer su po


stojeća austrougarska učilišta davala prednost postupcima
sa šumskim kulturama. Već tada su prirodne
šume u spomenutim zemljama, uz iznimku Slovačke,
bile manje zastupljene od šumskih kultura u kojima je
prevladavala smreka.


Hrvatski šumari postaju svjesni vrijednosti i posebnosti
osobito nizinskih šuma hrasta lužnjaka kao i bukovo-
jelovih prebornih šuma i osjećaju potrebu za
udruživanjem i vlastitim uičilištem što se ostvaruje.
Hrvatsko-slavonsko šumarsko društvo osnovano je
1846., a Gospodarsko-šumarsko učilište s Odjelom za
šumarstvo u Križevcima 1860 godine. Osamdesetih i
devedesetih godina 18. stoljeća Hrvatsko šumarsko
društvo kroz napise u Šumarskome listu utječe na osnivanje
i početak sveučilišne šumarske nastave u Hrvatskoj.
Godine 1898. osnovana je Šumarska akademija
prislonjena uz Mudroslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Godine 1918. Šumarska akademija prelazi kao
Šumarski odjel na novoosnovani Poljoprivredno-šu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 77     <-- 77 -->        PDF

marski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a 1960. godine
osamostaljuje se kao Šumarski fakultet Sveučilišta u
Zagrebu sa šumarskim i drvarskim odjelom.


Već prilikom osnivanja Društva 1846. godine pojavila
se potreba za pisanom stručnom riječi. Odlučeno
je izdavati godišnjak Trudovi, a prvi broj izlazi 1847,
drugi 1851, a treći i posljednji 1852. godine. Trudove
je ugušio Bachov apsolutizam i trebalo je 25 godina da
se ponovno pojavi kao Šumarski list.


Hrvatska šumarska struka pokazala je u proteklih
130 godina izuzetnu upornost i žilavost, budući da Šumarski
list neprekidno izlazi u razdoblju promjene četiri
različita režima, dočekavši konačno i vlastitu državu.


Mi smo danas kao struka ponosni na stanje naših
šuma. One su prirodne, dobro izgospodarene i najznačajniji
su prostorni čimbenik zaštite prirode i čovjekova
okoliša. Korijene naših stručnih postupaka koji su doveli
do današnjega stanja šuma nalazimo u Šumarskom
listu. Tako je šumarsko načelo i uzgojni postupci koje
provode hrvatski šumari u nizinskim šumama hrasta
lužnjaka zabilježeno po Josipu Kozarcu, koji 1897. u
članku: “O uzgoju posavskih hrastovih sastojina u prvim
periodima obhodnje” ovako piše: “Iz svega slijedi
da ćemo mi sa hrastovom šumom morati uprav onako
gospodariti kako smo ju prvo 50–60 godina gotovu od
prirode pomislili: bit će naime čistih hrastića, bit će ih
pomiešanih u ovakvoj i onakvoj smjesi kako to bude
stojbina i priroda, a ne mi nalagali.” Iz takvih stručnih
misli nastala je zagrebačka škola uzgajanja šuma koju
su razvijali Kozarac, Petračić, Anić, Dekanić, Matić i
njihovi suradnici i nasljednici. Ta škola ujspjela je
upornim radom oblikovati današnje hrvatske državne
šume, koje su u 95 % površine prirodnoga sastava i dobre
kakvoće drveća i koje u potpunosti obavljaju svoje
općekorisne funkcije u smislu zaštite okoliša i opće zaštite
prirode.


U proteklih desetak godina, koliko je odmaklo od
zabilježenih 120 godina neprekidnoga izlaženja, Šumarski
list je doživio nekoliko značajnih promjena.
Časopis je od 1994. godine dobio novo ruho, tiska se u
boji u formatu A4. Prošle godine je digitaliziran i ima
svoju web stranicu.


Po sadržaju časopis j
jje
ee zadrža
zadržazadržao
oo načel
načelnačelo
oo prihvaćen
prihvaćenprihvaćeno
oo
ji i


od prvih brojeva a sastoji s
sse
ee o
ood
dd tr
trtri
ii dijela
dijeladijela:
:: znanstveni
znanstveniznanstvenih
hh
stručnih članaka, različitih obavijesti kao što su znanstveni
i stručni skupovi, aktualno, obljetnice, knjige i
časopisi, lovstvo, izazovi i suprotstavljanja i dr. te društveni
dio s obavijestima iz Hrvatskoga šumarskoga
društva i njegovih ogranaka. Od prvoga broja do danas
tiskano je preko 66.000 stranica. Svi rukopisi članaka
su recenzirani, uredništvo je prošireno znanstvenicima
iz inozemstva (BiH, Slovenija, Njemačka, Češka, Slovačka),
dio znanstvenih članaka koji imaju međunarodno
značenje recenziraju inozemni znanstvenici, a


znanstveni članci referirani su u međunarodnim referentnim
časopisima (CAB i dr.). Šumarski list je zrcalo
stanja u struci, pa su od osamdesetih godina prošloga
stoljeća do danas u časopisu nazočni brojni napisi iz
kojih se vidi kako je šuma sve ugroženija.


Struke koje su kao i naša zainteresirane za prostor,
sve više projektiraju investicije kroz šume i to upravo
kroz one najveće kakvoće (Repaš u Podravini, Spačva u
istočnoj Slavoniji, Kender u Gorskom kotaru) ili planiraju
takve objekte čija izvedba mijenja stanišne uvjete i
fiziološki ugrožava opstanak šumskoga drveća (Hidroelektrana
Novo Virje). To su ponajprije Elektroprivreda
i Hrvatske vode s projektima hidroelektrana mastodonata
i kanalom Dunav-Sava. Tu su i drugi kao autoceste,
naftovodi, dalekovodi od kojih svaki projektant
traži novi koridor kroz šumu, razbijajući tako biološku
cjelinu šumskoga ekosustava umjesto jednoga koridora
koji bi se mogao izabrati izvan šume ili kroz manje vrijednu
šumu u dogovoru sa šumarskom strukom.


Uz nedaće koje su snašle svjetsko šumarstvo, već
duže vrijeme i u nas traje pojava propadanja šuma, odnosno
takozvanih novonastalih šumskih šteta, koje posebno
u lužnjakovim i jelovim šumama Hrvatske remete
normalno gospodarenje šumama.


Sve što smo naveli našlo je pravo mjesto na stranicama
Šumarskoga lista, bilo kao znanstveni i stručni
članci, bilo u rubrici Izazovi i suprotstavljanja ili u
uredničkim uvodnicima. Mi neprekidno vodimo bitke


dobro utemeljene kako na Ustavu Republike Hrvatske
u kojemu je zapisano da je šuma opće dobro od po


a
sebnoga interesa, takoi
ii na aktualnom Zakonu o šu-
mama, koji se, doduše, prema potrebi mijenja, ako je
po srijedi interes moćnih skupina. Tako se primjerice
sredozemna šuma, u kojoj svako stabalce predstavlja
biološki kapital u smislu ozakonjenih općekorisnih
funkcija šume, u moru kamene krške pustinje i praktički
neprocjenjive vrijednosti, siječe i krči kako bi se
posadile masline ili vinograd, dok se istovremeno u
Dalmaciji raspolaže s oko 300.000 ha napuištenih poljodjelskih
površina i oko 50.000 ha najplodnijih krških
polja u kojima se ništa ne proizvodi. O tome se u
više navrata pisalo u Šumarskom listu.
Možda će se ulaskom u EU promijeniti shvaćanja i
to u korist šume, za koju izgleda samo mi kao struka
znamo njezinu pravu općekorisnu vrijednost, ali i katastrofe
koje bi uslijedile ako se njihova površina smanji.
U to nas je uvjerio i nedavno održan međunarodni
znanstveni skup u Zagrebu, kojega su organizirale
znanstvene institucije Češke i Hrvatske (Šumarski fakultet
u Brnu, Šumarski fakultet u Zagrebu, Akademija
šumarskih znanosti i IUFRO grupe Šumski ekosustavi
i nizinski šumski ekosustavi, nositelji Klimo i Matić).
Skup je ukazao na katastrofe u Češkoj prouzročene
lošim postupkom sa šumom i njezinom sječom, što je


ko
izazvalo erozijiju
uu ii poplave




ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 78     <-- 78 -->        PDF

Sadržaj skupa bile su erozija i bujice koje sprječava
šuma te šumski ekosustavi kao prečistači izvorskih
pitkih voda, s kojima šumarstvo treba raspolagati ili
dobiti naknadu zbog održavanja šume u stanju da obavi
tu funkciju. Zbornik referata s tog skupa tiskamo
ovih dana na hrvatskome i engleskom jeziku, kao pose-


en
ban broj Šumarskoga lista u 2005. godini.


u


d) Izvješće Nadzornog odbora


Izvješće Nadzornog odbora dio je materijala dostavljenog
članovima UO i NO HŠD-a još za sjednicu
održanu 21. ožujka, na kojoj je jednoglasno prihvaćeno.
Isto je objavljeno i u Šumarskome listu dvobroj
3–4/2006., stoga je dogovoreno da izvješće NO nije
potrebno ponavljati, a ako ima primjedbi one će biti iskazane
u raspravi.


Ad. 3 Izmjena čl. 24. i 36. Statuta HŠD-a.


Članci 24. i 36. Statuta HŠD-a definiraju mandat
članova Upravnog i Nadzornog odbora HŠD-a koji
traje 4 godine, a najviše se može biti biran 2 mandata
uzastopce. Na taj se način po općem mišljenju ograničava
rad onih članova koji su zainteresirani za rad.
Naime, postoji nažalost malo ljudi koji su spremni
žrtvovati svoje slobodno vrijeme za opću dobrobit, pa
tako i rad u Šumarskom društvu. Isto tako ta odrednica
kosi se sa stavkom 3 članka 36., gdje je naznačeno da
je primjerice glavni urednik Šumarskoga lista član UO
po položaju, što znači da bi onda trebalo i njemu ograničiti
mandat uredništva. Ovi članci ograničavaju
aktivne članove društva u svom radu i prijedlog je da
se brišu iz Statuta. Kako su mjesta u Upravnom i Nadzornom
odboru, pa tako i predsjednika i dopredsjednika
reizborna, smatra se da je to dovoljno jamstvo za
bilo kakvu zlouporabu.


Prijedlog je jednoglasno prihvaćen.


Ad. 4 Rasprava po izvješćima i zaključci


Za raspravu se nitko nije javio i izvješća su jednoglasno
prihvaćena.


Ad. 5 Verifikacija programa rada i financijskog
plana za 2006. god.


Program rada i financijski plan HŠD-a za 2006.
god. i ostali dokumenti uključivši i Izvješće Nadzornog
odbora, dio su materijala dostavljenog članovima UO i
NO HŠD-a još za sjednicu održanu 21. ožujka, na kojoj
su jednoglasno prihvaćeni, a isto su tako dostavljeni
putem predsjednika ogranaka svim ostalim delegatima
Skupštine na uvid. Stoga je je dogovoreno da se i Program
rada, Financijski plan za 2006. god. prethodno po
ograncima rasprave, pa ih nije potrebno ovdje ponavljati,
a ako ima primjedbi one će biti također iskazane u


Ad. 6 Razrješnica dosadašnjem Upravnom i Nadzornom
odboru.


Jednoglasno je dana razrješnica dosadašnjim članovima
Upravnog i Nadzornog odbora.


Ad. 7 Prijedlog verifikacijsko-kandidacijsko-izbornog
povjerenstva za članove novog Upravnog odbora,
predsjednika, 2 dopredsjednika, te članove Nadzornog
odbora (predsjednik i 3 člana).


Predsjednik verifikacijsko-kandidacijsko-izbornog
povjerenstva Đuro Kauzlarić, dipl. ing. iznio je sljedeći
prijedlog:


Prema čl. 36. Statuta HŠD-a svaki predsjednik
ogranka ujedno je i član UO HŠD-a. Isto tako pravo na
dva člana u UO, i to jednog predstavnika Šumarskog i
jednog Drvnotehnološkog odjela, ima Šumarski fakultet
Sveučilišta u Zagrebu. Po jednog predstavnika
imaju Šumarski institut Jastrebarsko, Akademija šumarskih
znanosti i Šumarski list. Jedan član Upravnog
odbora društva bira se kao ugledni predstavnik šumarske
struke.


Na svojim redovitim godišnjim izbornim skupštinama
19 ogranaka izabralo je sljedeće predsjednike, odnosno
članove UO HŠD-a:


Bjelovar – Dalibor Bakran, Buzet – Čedomir
Križmanić, Delnice – Josip Malnar, Gospić – Ivan
Matasin, Karlovac – Oliver Vlainić, Koprivnica – Miroslav
Brnica, Našice – Davor Butorac, Nova Gradiška
– Krunoslav Szabo, Ogulin – Dubravko Hodak,
Osijek – Dragomir Pfeifer, Požega – Stjepan Blažičević,
Senj – Zdravko Vukelić, Sisak – Vlatko Petrović,
Slavonski Brod – Davor Beljan, Split – Zoran
Đurđević, Varaždin – Emilija Seidl, Vinkovci – Branko
Trifunović, Virovitica – Dražen Štrković, Zagreb –
Hranislav Jakovac.


Sa Šumarskog fakulteta u UO predloženi su Josip
Margaletić i Ivica Grbac.
Sa Šumarskog instituta Jastrebarsko predložen je
Miroslav Benko.
Kao predsjednik AŠZ predlaže se Slavko Matić.
Kao glavni urednik Šumarskoga lista predlaže se
Branimir Prpić.
Kao ugledni predstavnik šumarske struke predlaže
se Petar Jurjević.


Sukladno odluci 2. sjednice UO HŠD-a, održane 6.
lipnja 2006. god., kao kandidat za predsjednika HŠD-a
predlaže se Petar Jurjević, dok se za dopredsjednike
predlažu Ivica Grbac i Oliver Vlainić.


Za nadzorni odbor HŠD-a predlažu se: Josip Dundović
za predsjednika, VladoTopić za člana, Ilija Gregorović
za člana i Josip Maradin za pričuvnog člana.


raspravi. Uz to Zapisnik odnosne sjednice objavljen je Nakon prijedloga verifikacijsko-kandidacijsko-iz


ras
Šumarskom listu dvobroj 3–4/2006. bornog povjerenstva za riječ se javio akademik Slavko


u Š




ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 79     <-- 79 -->        PDF

Matić i obrazložio prijedlog kandidata Upravnog i
Nadzornog odbora HŠD-a.


Nitko od nazočnih delegata nije predložio novu
kandidacijsku listu te je predložena lista aklamacijom
jednoglasno prihvaćena.


Novoizabrani predsjednik mr. sci. Petar Jurjević
obratio se skupu.


Kolege i kolegice, dame i gospodo!


Iako je već postala fraza, ovom prilikom moram izreći
onu poznatu “zahvaljujem se na izboru na ovu časnu,
ali zahtjevnu dužnost”.


Jer iskreno govoreći čast je biti predsjednikom Hrvatskog
šumarskog društva, udruge koja već 160 godina
promiče dugotrajnu i svjedočanstvima bogatu i vrijednu
šumarsku tradiciju u kojoj je utkana plejada vrlih
šumarskih stručnjaka i domoljuba koji su svojim znanjem,
ljubavlju, stručnim radom, ali i odvažnošću iza
sebe ostavili djela trajne vrijednosti i poštovanja s kojima
se i danas ponosimo.


Čast je tim veća što sam na ovu funkciju izabran
poslije isteka mandata akademika Slavka Matića, koji
je zajedno sa svojim suradnicima rad ove Udruge podigao
na visoku razinu, zbog čega se njemu i suradnicima
u ime izabranog vodstva iskreno zahvaljujem.


No daleko važnije od časti koja stvarno jest, svakako
su obveze koje iz izbora proizlaze.


Svima je poznato da je rad Hrvatskoga šumarskog
društva kao udruge reguliran Zakonom o udrugama,
Statutom Hrvatskoga šumarskog društva i drugim aktima.
Ovom prilikom obećavam da ću se kao predsjednik
zalagati da rad Društva bude u okviru navedene regulative,
poštivajući istu do posljednjeg zareza i pri
tom isključiti mogućnost stavljanja ovog Društva u
funkciju ostvarivanja bilo čijih osobnih ili stranačkih
interesa.


U skladu s takvim postavkama, a na temelju članka


2. Zakona o udrugama i Statuta Hrvatskoga šumarskog
društva ocjenjujem potrebnim u navedenom razdoblju
razmotriti i predlagati rješenja uz ostalo o ovim pitanjima:
Gospodarenje šumama i šumskim zemljištem


1.
U posljednje vrijeme svjedoci smo značajnijih zahvata
u prostor šume i šumskog zemljišta koji je na
sreću posljedica intenzivirane izgradnje infrastrukturnih
objekata, ponajprije cesta ali i drugih aktivnosti,
kao što je podizanje višegodišnjih nasada,
osnivanje industrijskih zona, turističkih objekata,
osnivanja kamenoloma, golf igrališta, skijaških staza
itd. Za takve, ali i druge namjene iz šumskogospodarskog
područja od 2000. godine izdvojeno je
preko 2.200,00 ha šuma i šumskog zemljišta. Osnovana
je služnost ili donesene odluke o osnivanju
služnosti za preko 8.600 ha šuma i šumskih površina
za potrebe višegodišnjih nasada. Takav trend ukoliko
se nastavi, prouzročit će smanjivanje šumovitosti,
ukoliko se u skladu sa Zakonom o šumama ne osiguraju
primjerne naknade za uništene šume iz kojih
će se financirati podizanje novih šuma.
Sadašnje naknade koje su definirane podzakonskim
aktima, za industrijske zone, višegodišnje nasade i
kamenolome, za koje je naknada prihod proračuna
na razini su simbolike i ne daju nikakvu mogućnost
podizanja novih šuma umjesto izuzetih. Kad tome
dodamo Zakon o javnim cestama (1997) koji u potpunosti
isključuje plaćanje naknade za izdvojene
šume i šumsko zemljište, onda je stanje još gore.


Hrvatsko šumarsko društvo podržava mjere gospodarske
politike koja je u funkciji razvoja Republike
Hrvatske, ali mora upozoriti na potrebu ravnoteže
između razvojnih potreba i očuvanja šuma. Ovo tim
više što je Republika Hrvatska potpisnica više međunarodnih
sporazuma i konvencija o zaštiti šuma i
održivom razvoju (Helsinki, Strasbourg, Rio, Beč
itd.), a iste su ugrađene i u naše dokumente.


Podsjećam samo na Helsinki 1993. gdje se kaže:
“Zemlje potpisnice i Europska zajednica surađivat
će u naporima za povećanjem obnove, pošumljavanja
i očuvanja šuma, koji je u skladu s općim smjernicama
i odjeljkom u Agendi 21 o borbi protiv smanjivanja
šumskih površina”.
Treba istaći da se ovo smanjenje šumskih površina
djelomično ublažava podizanjem novih šuma iz
sredstava do sada ostvarenih naknada.
Ocjenjujem također da bi bilo upitno pokrenuti inicijativu
preispitivanja opravdanosti tretiranja pojedinih
zemljišta šumskim zemljištem.


2.
U nadolazećem razdoblju, zalagat ću se s novim
vodstvom za očuvanje ugleda struke i inženjerskotehničkog
kadra, s posebnim naglaskom na sadašnji


ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 80     <-- 80 -->        PDF

status šumarskih stručnjaka s kojim danas mnogi


nisu zadovoljni.


3.
Hrvatsko šumarsko društvo aktivno će se uključiti u
okviru svoje nadležnosti (dakle predlagati) u postupak
organiziranja Šumarske savjetodavne službe,
od koje očekujemo značajan doprinos unaprjeđenju
gospodarenja posebno privatnim šumama:

informirat se i pratiti s nadležnim institucijama
problematiku sušenja šuma koja je, nažalost, još
uvijek aktualna

razmatrati će se i predlagati, ukoliko bude u mogućnosti,
prijedloge zakonskih akata kojima se
reguliraju područja šumarstva i zaštite okoliša

bavit će se organizacijskim unaprjeđenjem rada
Hrvatskoga šumarskog društva

pratit će tijek restrukturiranja Hrvatskih šuma
d.o.o.
Ovo su samo neka od pitanja kojima će se Hrvatsko
šumarsko društvo baviti u nadolazećem razdoblju. S
obzirom na dinamičnost promjena u Republici Hrvatskoj,
bit će i tema koje se u ovom trenutku ne mogu
predvidjeti. Ukoliko ih bude, Hrvatsko šumarsko društvo
naći će mogućnost rasprave i o njima.


I na kraju, Hrvatsko šumarsko društvo u svom radu
želi surađivati s gospodarskim subjektima, tijelima državne
uprave, lokalne samouprave, znanstvenim institu-


Zapisnik sastavio:
tajnik HŠD-a
Damir Delač, dipl. ing, v.r.


cijama (Šumarskim fakultetom i Šumarskim institutom),
a posebno, treba li reći, s Hrvatskim šumama d.o.o.


Ad. 8 Izbor predstavnika HŠD-a u Skupštinu Hrvatskoga
inženjerskog saveza (HIS-a)


Prema dosadašnjem ključu predstavnike HŠD-a u
Skupštini Hrvatskoga inženjerskog saveza (HIS-a) činili
su predsjednik, tajnik i predsjednik NO HŠD-a.
Uvažavajući izborne rezultate to su Petar Jurjević, Damir
Delač i Josip Dundović.


Prijedlog je jednoglasno prihvaćen.


Ad. 9 Slobodna riječ


Za slobodnu riječ javio se kolega Darko Posarić iz
ogranka Vinkovci, osvrnuvši se na izvješće tajnika o
sudjelovanju na Okruglom stolu u Vinkovcima na temu
izgradnje kanala Dunav-Sava. Smatra da šumarska
struka mora biti puno aktivnija, agilnija i složnija prilikom
rasprava o ovom i sličnim projektima, koji mogu
imati dugoročne neželjene posljedice za šumu, ali i za
cjelokupni ekosustav, pa time i državu u cjelini.


Na kraju se novi predsjednik HŠD-a mr. sci. Petar
Jurjević zahvalio dosadašnjem predsjedniku akademiku
Matiću na svemu što je za dobrobit šumarske struke
učinio kroz 12-godišnji mandat i predao mu poklon
UO, sliku akademskog slikara Grge Marjanovića.


Predsjednik HŠD-a
Akademik Slavko Matić, v.r.


Ovjeritelji zapisnika:
Mr. sc. Josip Dundović, v.r.
Tomislav Kranjčević, dipl. ing., v.r.




ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 81     <-- 81 -->        PDF

“ŠUMA OKOM ŠUMARA”


3. Bjelovarski salon fotografije s međunarodnim sudjelovanjem
Bjelovarski su šumari ovogodišnji veliki jubilej,
160 godina Hrvatskoga šumarskog društva i 130 godina
izdavanja Šumarskog lista, obilježili već pomalo
tradicionalnom izložbom fotografija, koju već devetu
godinu za redom uoči 20. lipnja postavljaju u Gradskom
muzeju Bjelovar. Bjelovarčani i gosti Bjelovara
mogu posjetiti postavljenu izložbu do 9. srpnja. Salon
su točno u podne 17. lipnja svečano pred brojnim uzvanicima
i autorima otvorili Dubravko Adamović, akad.
slikar, ravnatelj Muzeja i Dalibor Bakran, dipl. ing.


šum., predsjednik HŠD Ogranak Bjelovar, a u ime
Ocjenjivačkog suda prisutnima je pojasnio dileme pri
ocjenjivanju i odabiru Danko Horvat, grafičar i instruktor
Fotosaveza Hrvatske. Redoviti posjetitelji, a to
su istaknuli i članovi žirija, svjedoci su svakogodišnjeg
napretka, kako u kvaliteti fotografija i odazivu autora,
tako i u ambicijama ali i realizacijama organizatora,
koji je održao prošlogodišnje obećanje da će ovogodišnji
Salon biti međumarodni. Zahvaljujući Središnjici
HŠD-a Zagreb i Hrvatskim šumama d.o.o., katalog
ovogodišnjeg Salona kojega je grafički oblikovao
Antun Krešić, akad. slikar, također je postigao reprezentativnu
kvalitetu. Na ovogodišnji natječaj odazvalo
se 35 autora sa 313 fotografija, od čega je žiri odabrao


232. Naknadno su iz inozemstva stigle još 22 fotografije
od trojice autora, pa je odlučeno da se one izlože
bez naknadnog odabiranja. Tako je konačan broj izloženih
fotografija 254 od 38 autora iz Austrije, Bosne i
Hercegovine, Italije, Slovenije i Hrvatske.
Ocjenjivački sud koji su činili: Berislav Rubčić,
dipl. ing. el., Dubravko Adamović, akad. slikar, Antun
Krešić, akad. slikar, Danko Horvat, grafičar i Tomislav
Starčević, dipl. ing. šum., dodijelio je autoru Miranu
Orožimu iz Šempetra (Slovenija) Grand Prix Salona za
izbor fotografija Meglice, Ledeni sadež, Vonarje 1 i