DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 64 <-- 64 --> PDF |
mio i rukopis za Šumarski priručnik, pa je ovaj tiskan već 1946. godine. ć 1 U razdoblju od 1945–1990. godine za vrijeme trajanja druge Jugoslavije, Hrvatsko šumarsko društvo u Zagrebu nastavilo je svoj stručni i društveni rad uz mijenjanje organizacijskog oblika društva od Šumarske sekcije DIT-a do Saveza šumarskih društava NR Hrvatske. Društvo se bavilo aktualnim pitanjem šumarske struke dok su društvena pitanja bila dosta zapostavljena. Rad je bio otežan, jer nije bilo lako provoditi načela struke zbog čestih promjena općih zakona i organizacije šumarstva uz trajnu opasnost odstupanja od načela potrajnosti gospodarenja šumama. Članstvo je inzistiralo na ispunjavanju temeljnih šumarskih načela prilikom gospodarenja šumama, što je često puta bilo u suprotnosti s političkim odlukama, koje su ponekad bile na štetu potrajnosti i biološke reprodukcije kao značajnog dijela potrajnosti. To je vrijeme obilježeno po intenzivnijem sudjelovanju šumarskih znanstvenika u radu Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske. Više puta su bili i predsjednici Društva sveučilišni profesori koji su promicali znanstvenu misao. U to vrijeme afirmira se šuma kao značajan čimbenik zaštite okoliša u svjetskim razmjerima. U godini 1977. donijet je Zakon o šumama u kojemu su prvi put ugrađene i općekorisne funkcije šuma. Nastankom samostalne države Hrvatske te Zakonom o šumama iz 1990. šumarstvu je omogućeno da ide novim, kvalitetnijim putem, zahvaljujući jedinstvu šumarske struke i znanosti, a na Skupštini 20. lipnja 1991. god. Društvu se vraća naziv Hrvatsko šumarsko društvo. Taj datum označen i Danom hrvatskoga šumarstva. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, Trgovačko društvo Hrvatske šume d.o.o., Akademija šumarskih znanosti, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Šumarski institut Jastrebarsko, danas okupljeni oko Hrvatskoga šumarskog društva, čine snažnu grupaciju u čijem se središtu nalazi šuma kao dobro od općeg interesa. U šumama Hrvatske raste oko 260 autohtonih drvenastih vrsta, od toga 60 autohtonih vrsta drveća, što je temeljni preduvjet dobre biološke raznolikosti. Po tim vrlo značajnim obilježjima šume u Hrvatskoj su na prvom mjestu u Europi. Upravo prirodnost naših šuma osigurava raznolikost, potrajnost i značajne općekorisne i gospodarske funkcije, stabilnost te mogućnost njihovog prirodnog pomlađivanja. Šumarska struka i znanost okupljena oko Hrvatskoga šumarskoga društva, već gotovo dva stoljeća radi na unapređenju šumarstva. Nastoje oblikovati šume na takav prirodni način kako bi u prvom mm red redredu uu bil bilbile ee u uu služb službslužbi ii čovjeka glede, ekoloških, društvenih ih ili općekorisnih, a i gospodarskih funkcija. To se radi na znanstvenoj osnovi, vodeći računa o opstanku i vječnosti šuma bez kojih bi život na ovom planetu bio nemoguć. Sve navedeno – kvalitetne prirodne šume, razvijene znanstvene i stručne spoznaje o šumama, današnja znanost, visokoškolska i srednja šumarska nastava u Hrvatskoj, usuglašena šumarska politika – potkrepljuju spoznaju da se danas hrvatsko šumarstvo i njegova znanost nalaze među vodećim u Europi. Tijekom svog postojanja i rada, Društvo je svoju aktivnost usmjeravalo u nekoliko značajnih područja: – Održavanje predavanja, stručnih ekskurzija, izložbi iz područja šumarstva, lovstva i drvne tehnologije. Obavljanje stručnih i zakonodavnih šumarskih aktivnosti glede zaštite i afirmiranja šumarske struke u svim povijesnim i političkim razdobljima kroz koje je prolazila Hrvatska. – Izdavačka djelatnost predstavljena ponajprije 130godišnjim, neprekinutim izlaženjem znanstvenog, stručnog i društvenog glasila “Šumarski list”, tiskanjem knjiga, monografija, priručnika, tablica i ostalih tiskovnih materijala neophodnih za funkcioniranje šumarske struke. – Obrazovna šumarska djelatnost koja počinje s davnim i neostvarenim prijedlogom F. Šporera iz 1843. o osnivanju šumarske škole. Poznato je zalaganje članova Društva prilikom osnivanja Gospodarskošumarskoga učilišta u Križevcima 1860., kao i zalaganje prilikom osnivanja Šumarske akademije na Sveučilištu u Zagrebu 1898., te naporima predsjednika HSŠD prof. dr Andrije Petračića da u Beogradu poništi odluku o ukidanju Gospodarsko-šumarskog fakulteta u Zagrebu, nakon osnivanja isto takvog fakulteta u Beogradu 1922. godine. – Znanstvena aktivnost predstavljena je radom na okupljanju šumarskih znanstvenika i organiziranju znanstvenih simpozija i savjetovanja o aktualnim problemima šumarstva i zaštite okoliša te osnivanje Akademije šumarskih znanosti 1966. godine. – Rad na izgradnji i održavanja Šumarskog doma u kojemu je 1898. započela s radom Šumarska akademija Sveučilišta u Zagrebu, nastavio s radom Šumarski fakultet, a danas se u njemu obavljaju sve aktivnosti društva. U njemu je smještena Akademija šumarskih znanosti i Direkcija trgovačkog društva Hrvatske šume d.o.o. U uvjetima višestranačkog sustava u zemljama s demokratskim opredjeljenjima i opcijom vladavine prava, uloga građanskih i nevladinih udruga ima nužnu i nezamjenjivu ulogu u svekolikom javnom životu tih zemalja. Građanske udruge sastavljene su od članova sa stranačkim i nestranačkim opredjeljenjima, a ta opredjeljenja nemaju nikakvog utjecaja na način njihovog rada i donošenje odluka. |