DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 60 <-- 60 --> PDF |
AKTUALNO Obilježavajući izuzetne obljetnice hrvatskoga šum- resornom ministru. Pismo Predsjedniku navodimo u arstva, uputili smo pisma Predsjedniku RH, Premijeru i cijelosti: Poštovani gospodine Predsjedniče, posebna nam je čast i zadovoljstvo, da Vam prenesemo molbu i želju preko 3000 članova Hrvatskoga šumarskoga društva, da nam učinite čast i primite našu delegaciju. Hrvatsko šumarsko društvo ove godine obilježava 160 god. utemeljenja i rada te 130 god. neprekidnoga izlaženja znanstveno-stručnog i staleškog glasila Hrvatskoga šumarskoga društva, Šumarski list. Malo je strukovnih udruga, ne samo u Hrvatskoj, nego i u Europi, koje se mogu dičiti ovakvom obljetnicom. Od šumarskih, starija je samo Njemačka. Ne želeći zlorabiti Vaše dragocjeno vrijeme, dozvolite nam, da Vam ukratko prikažemo slijed, svrhu i rad udruge. Već na svom prvom zboru (osnivanju društva) u Prečecu kraj Zagreba 26. prosinca 1846. godine, naznačeni su problemi šumarstva i prerade drva, a time i program rada tada Hrvatsko-slavonskoga šumarskog društva. Društvo je glavnim pokretačem i realizatorom svih značajnih postignuća šumarske prakse, obrazovanja i znanosti. Tako je već 1852. godine donesen “Zakon šumski”, koji se počinje strogo primjenjivati od 1. siječnja 1858. godine. Gospodarsko šumarsko učilište u Križevcu (Križevcima) počinje s radom 1860. godine. Prvi broj znanstveno- stručnog i staleškog glasila Šumarski list tiskan je 1. siječnja 1877. god. i njegovih 130 godišta svjedokom je stručnosti, ali i hrvatske riječi i domoljublja. Urednicima su mu bili i takvi ljudi od struke i pera kao Fran Kesterčanek, Josip Kozarac, Josip Balen, Andrija Petračić i dr. Društvo je i osnivač Akademije šumarskih znanosti 1996. god. Ono je sagradilo Hrvatski šumarski dom (ugao Trga Mažuranića, Vukotinovićeve i Perkovčeve) 1898. godine. Iste godine, 20. listopada u toj zgradi počinje s radom Šumarska akademija na Sveučilištu u Zagrebu, što šumarsko visokoškolsko obrazovanje svrstava na četvrto mjesto Sveučilišta u Zagrebu. Zahvaljujući ovako organiziranoj šumarskoj struci, šume Hrvatske ostale su najprirodnije i najočuvanije u Europi. To nam potvrđuju mnogi kolege suradnici iz Europe i svijeta. Vodeći brigu o 43,5 % površine Hrvatske, šumarska struka preko svoje udruge i danas objedinjuje šumarsku politiku (Ministarstvo), nastavu i znanost (Šumarski fakultet, Akademija šumarskih znanosti i Šumarski institut) te šumarsku praksu (Hrvatske šume d.o.o. i poduzeća prerade drva i prometa drvnim proizvodima). No, osim brige za šumu kao izvorom sirovine za daljnju preradu, danas je odgovornost struke posebice velika za očuvanje općekorisnih funkcija šume: ekološke, socijalne, prirodozaštitarske i danas sve više energetske (bioenergija). Članovi Hrvatskoga šumarskoga društva zaslužni su za priznanja koja svijet iskazuje radu hrvatskih šumara. To se posebno odnosi na stručna priznanja, primjerice priznanje zagrebačkoj školi uzgajanja šuma, koja je održala prirodnost šuma, u današnje vrijeme najvažniju odrednicu zaštite okoliša. Obljetnice obilježavamo na Dan hrvatskoga šumarstva 20. lipnja 2006. godine Svečanom akademijom u Maloj dvorani Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog u 16 h, na koju Vas pozivamo da joj nazočite u okviru Vaših mogućnosti. Uz poštovanje i srdačne pozdrave. Predsjednik Hrvatskoga šumarskoga društva Akademik Slavko Matić, v.r. Predsjednik Republike gosp. Stjepan Mesić primio ko Beuk, dipl. ing. šum., predsjednik uprave Hrvatske je delegaciju hrvatskih šumara 19. lipnja 2006. god., šume d.o.o., mr. sci. Josip Dundović, dipl. ing. šum., dan uoči Svečane akademije i proslave Dana hrvatsko- dopredsjednik HŠD-a, Ivan Tarnaj, dipl. ing. šum., ga šumarstva. Delegaciju su sačinjavali akademik predsjednik NO HŠD-a i Damir Delač, dipl. ing. šum., Slavko Matić, predsjednik HŠD-a, Herman Sušnik, tajnik HŠD-a. dipl. ing. šum., državni tajnik u MPŠVG, mr. sci. Dar |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 61 <-- 61 --> PDF |
Tom prilikom akademik Matić uručio je predsjedniČestitke prigodom značajnih obljetnica primili smo ku Mesiću zlatnik s amblemom HŠD-a i Priznanje za i iz Hrvatskog sabora, od predsjednika odbora za poljodugogodišnji rad na dobrobiti hrvatskoga šumarstva. privredu i šumarstvo mr. sci. Božidara Pankretića. SVEČANA AKADEMIJA POVODOM OBILJEŽAVANJA 160 GOD. OD OSNUTKA HŠD-a I 130 GOD. NEPREKIDNOGA IZLAŽENJA ŠUMARSKOGA LISTA Svečana akademija počela je u 16 sati u Maloj dvopo sinopsisu našeg neponovljivog Tomice Starčevića. rani koncertne dvorane Vatroslav Lisinski. Službeni Akademiju je prigodnim govorom otvorio akademik voditelj akademije bio je Mislav Togonal, novinar i Slavko Matić. spiker Radio Zagreba, koji je odlično vodio program HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO KAO ZNAČAJAN ČIMBENIK OPSTANKA I RAZVOJA ŠUMA I ŠUMARSTVA HRVATSKE Hrvatsko šumarsko društvo, udruženje hrvatskih šumara danas svečano obilježava 160 godina postojanja i rada kao i 130 godina izlaženja znanstvenog i stručnog glasila Šumarski list. Društvo je poniklo u okviru Hrvatsko-slavonskoga gospodarskoga društva, kao Šumarski odsjek toga društva, koje je osnovano 1841. godine ponajprije na poticaj, uz ostale, i šumarskih stručnjaka onoga vremena. Društvo je osnovano kao, citiram “savez osobah, koji unapriediti žele poljarstvo i šumarstvo, gospopdarsku obrtnost, zemljo i prirodoznanstvo”. Možemo ga u okvirima tadašnje Europe svrstati po starosti u drugo šumarsko strukovno društvo u Europi, odmah iza sličnoga društva osnovanoga 1839. godine u Baden-Wurtenbergu. U Švicarskoj je Šumarsko društvo osnovano 1843. godine. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 62 <-- 62 --> PDF |
Šumarska sekcija Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva osamostaljuje se 1846. godine. Na osnivačkoj sjednici 26. prosinca 1846. godine u Prečecu kraj Zagreba, 17 nazočnih šumarskih stručnjaka, koji su se odazvali pozivu šumara Dragutina Kosa, udaraju temelje samostalnom Hrvatskome slavonskom šumarskom društvu. Dragutin Kos, sazivač i idejni začetnik skupštine, u to vrijeme već afirmirani šumarski stručnjak, već tada se ističe se svojim stručnim radovima tiskanim 1844., 1845 i 1847. Uz Dragutina Kosa pri osnivanju Šumarskog društva značajan je isto tako afirmirani šumarski stručnjak i veliki rodoljub Franjo Šporer, koji je izabran za prvog predsjednika Hrvatsko slavonskog šumarskog društva. Šporer je prvi hrvatski propagator lovstva pisanom riječi. Ističe se pisanjem radova i knjiga, a posebno je poznat što je u Gospodarskom listu 1843. godine objavljen njegov prijedlog tadašnjem Gospodarskom društvu “da se osnuje narodni šumarstveni zavod”, ustanova u kojoj bi djelovala i šumarska škola. Na osnivačkoj skupštini Hrvatskog slavonskog šumarskog društva D. Kos u uvodnom govoru ističe da se šumari i u drugim europskim državama, organiziraju u društva, kako bi mogli spriječiti “podkapajuće zlo … ovom narodnom blagu” (šumama). Skupština zaključuje da se na sljedećoj sjednici rasprave tri aktualne teme: 1. Priopćenje o novim događajima i pojavama u hrvatskom šumarstvu i lovstvu; 2. Kako postupati sa starim hrastovim sastojinama izvrgnutim poplavama da nakon sječe bude osiguran pomladak; 3. Da li bi bilo dobro na neizvjesno vrijeme odložiti sječu hrastova starih 200–300 godina, suhovrhim ali s dobrim urodom žira, koji osigurava dobar dohodak i kako da se s ovakvim sastojinama dalje postupa. Ovaj nešto opširniji prikaz osnivanja Hrvatsko slavonskog šumarskog društva napravljen je zbog toga da se vidi kako su već na prvoj skupštini dominirali stručni problemi, a što je ostalo i danas nakon 160. godina. Tu su zacrtani temeljni pravci rada društva koje tijekom svoga 160-godišnjeg postojanja i rada značajno utjecalo s i danas utječe na razvoj i promicanje hrvatske šumarske struke, školstva i znanosti. Isto tako ovdje smo htjeli istaći da su ideju o potrebi osnivanja društva iznijeli, a i proveli oni ljudi koje je krasila stručnost, rodoljublje i osobno poštenje, a koji nam i danas mogu biti uzor. Vrijeme od 160 godina samo je isječak iz bogate šumarske povijesti, koja traje sve vrijeme življenja hrvatskoga naroda na ovim prostorima. Šume i skrb o njima bile su uvijek dio organiziranoga društva u svim razdobljima hrvatske prošlosti. Svoju punu potvrdu šume doživljavaju osnivanjem pravnih država prije više od dva stoljeća, kad iz potrebe zaštite tada ugroženih šuma nastaje šumarska znanost i šumarstvo kao samostalna i priznata struka u Europi. Tada se stvaraju i zakonodavni uvjeti koji putem zakona o šumama na pravnoj osnovi reguliraju odnos čovjek – šuma, s posebnim naglaskom na nužnost trajnog opstanka i zaštite šuma. Osnivanjem Vojne krajine (1702) i njenim uređenjem (1746) u ondašnjoj Hrvatskoj, kao dijelu Habsburške monarhije, osniva se šumarska služba temeljena na vojnim načelima. To je vrijeme nastanka organiziranog šumarstva na tom prostoru, s posebnim naglaskom na godinu 1765. kada su osnovane tri šumarije (Krasno, Oštarije i Petrova gora), od kojih šumarija Krasno neprekidno radi do danas. To je vrijeme obilježio Šumski red Marije Terezije (1769) značajan kao zakon o šumama tiskan na hrvatskom i njemačkom jeziku, a ustvari je to i prvi udžbenik o gospodarenju šumama tiskan u Hrvatskoj. Kasnije nastali zakoni o šumama, posebice oni iz 1852. g. i 1894. g., još više ističu značenje potrajnosti ili održivog razvoja, kako u odnosu na površine šuma, tako i na očuvanje kontinuiteta šume na površini koju zauzima. Temeljne odrednice navedenih zakona i danas su aktualni i ugrađene su u Zakone o šumama svih naprednih europskih zemalja. Mišljenja smo da su ovi zakoni, uz razvoj šumarske znanosti i školstva u središnjoj i zapadnoj Europi od 18. stoljeća do danas, bili temeljni razlozi održivog razvoja i opstanka šuma, bilo prirodnih, prirodi bliskih šuma i šumskih kultura. To je posebno značajno za Hrvatsku, u kojoj su se navedeni zakoni striktno poštivali i provodili, posebno zbog toga što je šumarstvo bilo u sastavu vojne uprave, koja je u Vojnoj krajini bila raspoređena duž cijele granice, zbog obrane od napada Turaka. Zahvaljujući uz ostalo i tome, danas od ukupne površine šuma u Hrvatskoj 95 % su prirodne šume. Po tome smo jedinstveni u cijeloj Europi. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 63 <-- 63 --> PDF |
Za daljnji poticaj organizacije šumarske službe i njenog razvoja važan je Naputak iz 1839. godine s kojim se u četiri generalata postavljaju direktori, a ispod njih u pukovnijama šumari. U tom se vremenu javljaju naši poznati šumarski stručnjaci koji su šumarsku školu završili u Mariabrunnu u Austriji, kao što su J. Ettinger, A. Tomić, F. Šporer, J. Kollar, M. Vrbanić, D. Kos i drugi. Sve je više mladih hrvatskih šumarskih stručnjaka koji ambiciozno rade na organiziranju šumarstva, obrazovnih institucija i šumarske politike, koja bi trebala biti zaštićena i neovisna od utjecaja šumarskih stručnjaka iz drugih zemalja. Tako Ante Tomić vinkovački šumar, 1843. piše stručnu raspravu, ovaj put ne na njemačkom jeziku, kako je u to vrijeme bilo uobičajeno, nego po prvi put na hrvatskom jeziku, što ima takvo nacionalno i kulturno značenje, da prelazi okvire hrvatskoga šumarstva. Rezultat takve djelatnosti je osnivanje već spomenutog Hrvatsko-slavonskoga gospodarskog društva 1841., iz kojega se 1846. izdvojilo i osamostalilo Hrvatsko-slavonsko šumarsko društvo. Znatna je aktivnost tog društva usmjerena na otvaranje šumarskog učilišta u nas, kako bi domaći ljudi stekli šumarsko obrazovanje te tako smanjio priliv stranih stručnjaka u hrvatsko šumarstvo. Želja im je ispunjena osnivanjem Gospodarskošumarskog učilišta u Križevcima 1860., prve šumarske visokoškolske ustanove u ovom dijelu Europe. To su samo neke djelatnosti šumarskih intelektualaca školovanih u inozemstvu a okupljenih u Hrvatskoslavonskom šumarskom društvu. Njihov intelektualni, stručni i rodoljubni zanos dao je svoj doprinos općoj klimi koja je prethodila otvaranju modernog Sveučilišta u Zagrebu, 1874 godine. Nakon toga, Društvo počinje izdavati znanstvenostručno glasilo “Šumarski list” koji neprekidno izlazi od 1877. godine do današnjeg dana. U Senju se 1878. osniva Nadzorništvo za pošumljavanje primorskog krasa, koje je do svog ukinuća (1945) imalo značajnu ulogu u pošumljavanju i ozelenjavanju krša, zaštiti okoliša i razvoju stručne i znanstvene misli u hrvatskom šumarstvu. Značajnu aktivnost Hrvatsko-slavonsko šumarsko društvo pokazuje pri osnivanju Šumarske akademije na Sveučilištu u Zagrebu, četvrte visokoškolske ustanove na Sveučilištu u Zagrebu, koja je počela raditi 20. listopada 1898. Akademija je radila u Šumarskom domu, koji je izgrađen za samo dvije godine na inicijativu i pomoć šumarske struke, Hrvatsko slavonskog šumarskog društva i grada Zagreba, koji je dao besplatno zemljište. Otvaranjem Gospodarsko-šumarskog učilišta 1860. u Križevcima, posebno prelaskom šumarske nastave na sveučilišnu 1898. u Šumarskoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu, hrvatsko šumarstvo postaje ravnopravan sudionik s ostalim dijelovima Europe u razvoju znanstvene i stručne šumarske misli te šumarske politike. Vrlo je značajna činjenica da su mnogi naši stručnjaci tog vremena stekli šumarsko, stručno i znanstveno obrazovanje u europskim zemljama. Na taj su način upoznali dobre i loše strane šumarstva i šumarske politike drugih zemalja. Radeći u Hrvatskoj, u našim strukturno vrednijim i raznolikim šumama, mogli su na vrijeme uočiti prednosti naših šuma, glede vrsta drveća prirodnosti i očuvanosti u odnosu na europske. U to vrijeme, krajem 18. i početkom 19. stoljeća, već su se u Europi osjećale negativne posljedice stihijske sječe prirodnih šuma i osnivanja šumskih kultura četinjača. Zbog toga su naši stručnjaci određivali odgovarajući način gospodarenja, izbjegavajući ukalupljeni pristup i poštujući prirodnost i sačuvanu prirodnu strukturu te prirodno pomlađivanje šuma. Sve je to utjecalo na stvaranje danas priznate zagrebačke škole uzgajanja šuma, kojoj je u to vrijeme bio začetnik prof. dr. Andrija Petračić, a koja se razvija do današnjih dana. Gospodarenje prirodnim šumama po načelima potrajnosti, očuvanje prirodne strukture i raznolikosti, prirodno i umjetno pomlađivanje pod zastorom krošanja po prirodnim načelima, održavanja strukture, stabilnosti i kvalitetnih gospodarskih i općekorisnih funkcija šuma njegom, a svi uzgojni postupci temelje se prema načelima razvoja prašume i na temelju kriterija koji proizlaze iz ciljeva gospodarenja – osnovna su obilježja zagrebačke škole uzgajanja šuma. Ukazom od 31. kolovoza 1919. osniva se Gospodarsko- šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Na taj se način spaja Šumarska akademija i Gospodarsko učilište, ta koj kojkoje ee j jje ee d ddo oo tada bilo u Križevcima. Šumarski odsjek ostaj jje ee i ii dalj daljdalje ee u uu zgradi Šumarske akademije, koje je vlasnik Hrvatsko slavonsko šumarsko društvo. Prvi izabrani dekan Gospodarsko-šumarskog fakulteta ugledni je šumarski stručnjak prof. dr. Andrija Petračić. Ujedinjenjem Srba, Hrvata i Slovenaca 1918. godine u Jugoslaviju, slijedilo je ujedinjenje šumara u jedinstvenu organizaciju u Jugoslavensko šumarsko društvo. Nastojanje hrvatskih šumara da se umjesto jedinstvene organizacije povezivanje šumara cijele države ostvari u savez dotadašnjih šumarskih društava nije uspjelo. Uspjelo je da sjedište Jugoslavenskog šumarskog udruženja bude u Zagrebu, kao jednoglasna odluka zbog toga, citiram “jer je Hrvatsko šumarsko društvo ne samo najstarije, nego i s najbrojnijim članstvom, a posjeduje i vlastiti Dom”. Osnivanjem Banovine Hrvatske 1939. godine obnovljeno je Hrvatsko šumarsko društvo. Ono je djelovalo sve do postojanja države s hrvatskim imenom, odnosno do 1945. godine. Ukupan rad obnovljenog Hrvatskoga šumarskoga društva odvijao se pod pritiskom II svjetskog rata, s tim da je izlaženje Šumarskog lista jedan od dokaza o kontinuitetu rada. Osim toga, u tom vremenu se pripre |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 64 <-- 64 --> PDF |
mio i rukopis za Šumarski priručnik, pa je ovaj tiskan već 1946. godine. ć 1 U razdoblju od 1945–1990. godine za vrijeme trajanja druge Jugoslavije, Hrvatsko šumarsko društvo u Zagrebu nastavilo je svoj stručni i društveni rad uz mijenjanje organizacijskog oblika društva od Šumarske sekcije DIT-a do Saveza šumarskih društava NR Hrvatske. Društvo se bavilo aktualnim pitanjem šumarske struke dok su društvena pitanja bila dosta zapostavljena. Rad je bio otežan, jer nije bilo lako provoditi načela struke zbog čestih promjena općih zakona i organizacije šumarstva uz trajnu opasnost odstupanja od načela potrajnosti gospodarenja šumama. Članstvo je inzistiralo na ispunjavanju temeljnih šumarskih načela prilikom gospodarenja šumama, što je često puta bilo u suprotnosti s političkim odlukama, koje su ponekad bile na štetu potrajnosti i biološke reprodukcije kao značajnog dijela potrajnosti. To je vrijeme obilježeno po intenzivnijem sudjelovanju šumarskih znanstvenika u radu Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske. Više puta su bili i predsjednici Društva sveučilišni profesori koji su promicali znanstvenu misao. U to vrijeme afirmira se šuma kao značajan čimbenik zaštite okoliša u svjetskim razmjerima. U godini 1977. donijet je Zakon o šumama u kojemu su prvi put ugrađene i općekorisne funkcije šuma. Nastankom samostalne države Hrvatske te Zakonom o šumama iz 1990. šumarstvu je omogućeno da ide novim, kvalitetnijim putem, zahvaljujući jedinstvu šumarske struke i znanosti, a na Skupštini 20. lipnja 1991. god. Društvu se vraća naziv Hrvatsko šumarsko društvo. Taj datum označen i Danom hrvatskoga šumarstva. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, Trgovačko društvo Hrvatske šume d.o.o., Akademija šumarskih znanosti, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Šumarski institut Jastrebarsko, danas okupljeni oko Hrvatskoga šumarskog društva, čine snažnu grupaciju u čijem se središtu nalazi šuma kao dobro od općeg interesa. U šumama Hrvatske raste oko 260 autohtonih drvenastih vrsta, od toga 60 autohtonih vrsta drveća, što je temeljni preduvjet dobre biološke raznolikosti. Po tim vrlo značajnim obilježjima šume u Hrvatskoj su na prvom mjestu u Europi. Upravo prirodnost naših šuma osigurava raznolikost, potrajnost i značajne općekorisne i gospodarske funkcije, stabilnost te mogućnost njihovog prirodnog pomlađivanja. Šumarska struka i znanost okupljena oko Hrvatskoga šumarskoga društva, već gotovo dva stoljeća radi na unapređenju šumarstva. Nastoje oblikovati šume na takav prirodni način kako bi u prvom mm red redredu uu bil bilbile ee u uu služb službslužbi ii čovjeka glede, ekoloških, društvenih ih ili općekorisnih, a i gospodarskih funkcija. To se radi na znanstvenoj osnovi, vodeći računa o opstanku i vječnosti šuma bez kojih bi život na ovom planetu bio nemoguć. Sve navedeno – kvalitetne prirodne šume, razvijene znanstvene i stručne spoznaje o šumama, današnja znanost, visokoškolska i srednja šumarska nastava u Hrvatskoj, usuglašena šumarska politika – potkrepljuju spoznaju da se danas hrvatsko šumarstvo i njegova znanost nalaze među vodećim u Europi. Tijekom svog postojanja i rada, Društvo je svoju aktivnost usmjeravalo u nekoliko značajnih područja: – Održavanje predavanja, stručnih ekskurzija, izložbi iz područja šumarstva, lovstva i drvne tehnologije. Obavljanje stručnih i zakonodavnih šumarskih aktivnosti glede zaštite i afirmiranja šumarske struke u svim povijesnim i političkim razdobljima kroz koje je prolazila Hrvatska. – Izdavačka djelatnost predstavljena ponajprije 130godišnjim, neprekinutim izlaženjem znanstvenog, stručnog i društvenog glasila “Šumarski list”, tiskanjem knjiga, monografija, priručnika, tablica i ostalih tiskovnih materijala neophodnih za funkcioniranje šumarske struke. – Obrazovna šumarska djelatnost koja počinje s davnim i neostvarenim prijedlogom F. Šporera iz 1843. o osnivanju šumarske škole. Poznato je zalaganje članova Društva prilikom osnivanja Gospodarskošumarskoga učilišta u Križevcima 1860., kao i zalaganje prilikom osnivanja Šumarske akademije na Sveučilištu u Zagrebu 1898., te naporima predsjednika HSŠD prof. dr Andrije Petračića da u Beogradu poništi odluku o ukidanju Gospodarsko-šumarskog fakulteta u Zagrebu, nakon osnivanja isto takvog fakulteta u Beogradu 1922. godine. – Znanstvena aktivnost predstavljena je radom na okupljanju šumarskih znanstvenika i organiziranju znanstvenih simpozija i savjetovanja o aktualnim problemima šumarstva i zaštite okoliša te osnivanje Akademije šumarskih znanosti 1966. godine. – Rad na izgradnji i održavanja Šumarskog doma u kojemu je 1898. započela s radom Šumarska akademija Sveučilišta u Zagrebu, nastavio s radom Šumarski fakultet, a danas se u njemu obavljaju sve aktivnosti društva. U njemu je smještena Akademija šumarskih znanosti i Direkcija trgovačkog društva Hrvatske šume d.o.o. U uvjetima višestranačkog sustava u zemljama s demokratskim opredjeljenjima i opcijom vladavine prava, uloga građanskih i nevladinih udruga ima nužnu i nezamjenjivu ulogu u svekolikom javnom životu tih zemalja. Građanske udruge sastavljene su od članova sa stranačkim i nestranačkim opredjeljenjima, a ta opredjeljenja nemaju nikakvog utjecaja na način njihovog rada i donošenje odluka. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 65 <-- 65 --> PDF |
Svrha zbog kojih se osnivaju ovakve udruge, a to je ponajprije i jedino afirmacija struke i njena primjena u javnom životu za dobrobit građana i države, je linija vodilja koja ih vodi i usmjerava u njihovom radu. Njihovo mišljenje, nažalost, nije svaki put odlučujuće niti prihvaćeno, ali je uvijek nužno i traženo kao realna, politikom neopterećena, stručna ili znanstvena opcija. Često puta osnivanje ovakvih udruga ide u drugu krajnost, zbog toga što u načinu rada prevladava generalna opredijeljenost određenoj grupi problema. Njihovi stavovi i mišljenja se ne baziraju na stručnosti i znanju, nego stavu da se ljubavlju prema nekome ili nečemu može zamijeniti znanje. To je najčešći slučaj kod brojnih udruga tzv. ljubitelja prirode, planinara, zelenih, ekologista i dr. Oni najčešće kao cilj svojih, možda dobronamjernih stavova i postavki, uzimaju šume i rad šumara. U takvim slučajevima Šumarsko društvo ima značajnu ulogu, gdje treba dokazati da odnos prema šumi mora biti obilježen kako s ljubavlju tako i sa znanjem. Kad su šume u pitanju, ljubav bez znanja predstavlja put koji vodi šume u propast. To je praksa u većini demokratskih zemalja, a to su nažalost najčešće zemlje s lošim šumarstvom, gdje su čiste sječe još uvijek glavni način obnove šuma. Takve udruge predlažu rješenja, daju kritičke osvrte i upute kod njihove primjene te informiraju javnost o svemu tome. Najčešće inzistiraju na totalnoj, pasivnoj zaštiti kvalitetnih šuma, što takve šume neminovno, dugoročno gledano vodi u propast. Iz mnogo često puta nejasnih razloga, takvi stavovi su nametnuti mnogim vladama, posebno u ministarstvima zaštite prirode i okoliša te postaju stil i način tumačenja zaštite prirode, u kojem šume i šumarstvo plaćaju ceh. To je itekako opasno za zemlje u tranziciji koje imaju ambicije ulaska u EU, jer su to najčešće zemlje s prirodnim šumama i dobrim šumarstvom, a imaju takvu politiku koja nekritički prihvaća sve što dolazi sa zapada, a nažalost istovremeno šume i šumarstvo ne shvaćaju suviše ozbiljno. Uspoređujući naše hrvatske aktivnosti s aktivnostima sličnih udruga u Europi, zaključujemo da u temeljnim problemima i aktivnostima nemamo nikakve razlike. Njegujemo dugogodišnju suradnju s mnogim sličnim šumarskim društvima (Njemačka, Austrija, Mađarska, Slovačka, Češka, i dr.) te smo svake godine nazočni na njihovim godišnjim skupštinama i drugim manifestacijama. Prošle godine bili smo nazočni na godišnjim skupštinama u Njemačkoj i Mađarskoj, te smo se mogli uvjeriti o aktivnoj ulozi šumarskih društava kada je riječ o reorganizaciji šumarstva i traženju novih putova u radu. Bili smo svjedoci restrukturiranja šumarstva u samostalnim saveznim državama Bavarskoj i Tubingenu u kojoj je najvažnije da ukidaju čiste sječe, uvode isključivo prirodno pomlađivanje kao mjeru obnove šuma, a uz to u uporabi drva za proizvodnju energije (bioenergija) vide kao značajnu mogućnost ostvarenja profita u šumarstvu. Upravo u ukidanju čistih sječa i prirodnom pomlađivanju vidimo satisfakciju Zagrebačke škole uzgajanja šuma i hrvatskog šumarstva koja je u Europi nositelj i propagator te ideje. Glede uporabe drva za proizvodnju bionergije možemo reći da je osnivanjem sekcije za bioenergiju u okvirima našeg HŠD-a i velikim angažiranjem predsjednika sekcije i nekoliko kolega koji su stekli dodatna znanja i spoznaje u Austriji i Njemačkoj, napravljen veliki iskorak na tom polju. Možemo, bez lažne skromnosti, tvrditi da smo na tom planu napravili najviše u Hrvatskoj o čemu uz ostalo svjedoče i dvije termocentrale za grijanje napravljene u Ogulinu i Gospiću, kao i konkretni planovi za budući rad. Našim upornim zalaganjem i radom u ovih zadnjih 15 godina, od nastanka samostalne i demokratske Hrvatske, postigli smo da nas aktualna vlast, ipak koliko toliko počinje uvažavati, dajući nam podršku i tražeći naše mišljenje i stavove o aktualnim problemima vezanih za šumarstvo, lovstvo, zaštitu okoliša, šumske požare, bioenergiju i ostalo. Sve naprijed navedeno govori da je rad Šumarskog društva nužan i da ga mora podupirati šumarska struka i aktualna vlast, jer se stavovi društva i ostalih slični društava traže u svim demokratskim zemljama, posebno kod donošenja rješenja funkcioniranja mnogih čimbenika vezanih za problematiku šumarstva. Kod pregovora o ulasku Hrvatske u EU vjerujemo da će tu biti mjesta za naše aktivnosti, kako bi ukazali na mjesto i ulogu hrvatskih šuma i šumarstva u kompleksu šuma i šumarstva Europe. Kod toga ćemo morati istaći i dokazati da je šumarstvo Hrvatske sa svojim šumama, tradiciji te aktualnoj stručnoj i znanstvenoj misli daleko ispred šumarstva Europe, te da načela na kojima će najvjerojatnije inzistirati predstavnici Europe, kada je šumarstvo u pitanju, a koja su formirana na šumama i šumarstvu Europe, nisu ona koja nama odgovaraju. Završavajući ovo izlaganje, poštovane gospođe i gospodo, kolegice i kolege zahvaljujem na pozornosti, kao i na podršci tijekom moga 12-godišnjeg vođenja ovog uvaženog Društva. Svima nama želim da i dalje svojim radom i aktivnostima unapređujemo rad Društva, što neposredno utječe i na unapređivanje šumarstva i šuma kao i naše Domovine. Uvjeren sam da će danas izabrani, novi predsjednik Društva nastaviti s provođenjem zacrtane šumarske politike na dobrobit šumarstva i sviju nas. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 66 <-- 66 --> PDF |
Zatim se nazočnima obratio državni tajnik MPŠVG Herman Sušnik, dipl. ing. šum. Dame i gospodo, drage kolegice i kolege, članovi Hrvatskog šumarskog društva, predsjedniče, uvaženi gosti! Izuzetna mi je čast obratiti Vam se u ovako svečanom trenutku, na dan obilježavanja i slavljenja uistinu velikih obljetnica. 160 godina rada jedne strukovne udruge, od koje je starija samo jedna u Europi, daju nam pravo hvale, ponosa i uživanja u dugogodišnjim plodovima naših prethodnika, kao i u činjenici da naše znanstveno- stručno glasilo izlazi neprekidno već 130 godina. Ova postojanost kroz dugi niz godina, govori nam koliki značaj šumarska struka ima u našoj domovini, značaj za koji se izborila i koji je dostojanstveno sačuvala sve ove godine. Iako je kroz taj dugi niz godina dolazilo do brojnih promjena politika, vlada, država, te najvećih nepogoda-ratova, otklona od znanstvenog, stručnog, domoljubnog pristupa nije bilo. U današnjem vremenu, koje je svakako još jedno vrijeme promjena, šumarska struka našla se pred novim izazovima. Prilagodba naših propisa onima združene Europe, iako je zahtijevala određene promjene zakonodavstva, ukazala nam je da način gospodarenja koji promičemo kroz struku ne treba uopće prilagođavati suvremenim dostignućima modernog šumarstva, već da je ono upravo to! Najveće promjene zahtijevalo je prilagođavanje novim načinima funkcioniranja tržišta, šumarskim radovima i u gospodarenju privatnim šumama. Stoga se u ministarstvu prišlo izradi novog Zakona o šumama, koji je krajem 2005. i stupio na snagu, zajedno s novim Zakonom o šumskom reprodukcijskom materijalu i Zakonom o lovstvu. Cijelo poglavlje šumarskog zakonodavstva ne bi bilo u potpunosti zaokruženo da se nije, upravo na inicijativu Hrvatskoga šumarskog društva izradio i usvojio i novi Zakon o hrvatskoj komori inženjera šumarstva i drvne tehnologije. Strukovni razred šumarstva, koji će djelovati u Hrvatskoj komori inženjera šumarstva i drvne tehnologije, osnovan je i ravnopravno može sudjelovati na prvoj Skupštini komore kroz svoje izabrane predstavnike, a koja će se održati krajem ovog ili početkom slijedećeg mjeseca. Ovim novim zakonima, a najviše Zakonom o hrvatskoj komori inženjera šumarstva i drvne tehnologije, šumarska struka dobila je temelj za bolje pozicioniranje među ostalim inženjerskim strukama. Osim toga, nakon završetka studija i diplomiranja, mladi inženjeri i dalje će se stručno usavršavati u izabranom stručnom smjeru, što će svakako doprinijeti razvoju struke, te povećati njihovu konkurentnost na tržištu rada, a sve u kontekstu restrukturiranja i privatizacije određenih stručnih i ostalih radova u šumarstvu. Promjene će već sutra biti vidljive i na području privatnih šuma. Prije 4 dana stupila je na snagu uredba o osnivanju Šumarske savjetodavne službe, koja će, nadamo se već od jeseni početi raditi i mijenjati stanje u području privatnih šuma, što je dugo godina bio zanemareni dio našeg šumarstva, bez većeg utjecaja struke na gospodarenje i očuvanje istih. Sve ove promjene, uvjereni smo samo doprinose boljitku i očuvanju naših šuma te jačanju digniteta šumarske struke. U svim tim promjenama Hrvatsko šumarsko društvo imalo je aktivnu, čak pokretačku ulogu. Snaga naših prethodnika utkana kroz godine rada ove udruge, ono je na čemu možemo graditi šumarsku budućnost, te Vam želim dragi kolege, članovi Hrvatskoga šumarskog društva i vama znanstvenici i stručnjaci koji vrijedno radite na unapređenju naše struke, sretne obljetnice i dalji, još uspješniji rad. Na kraju skup je pozdravio predsjednik Uprave Hrvatske šume d.o.o. mr. sci. Darko Beuk. Kolegice i kolege, članovi Hrvatskoga šumarskoga društva, poštovani predsjedniče Društva! Veliko mi je zadovoljstvo pozdraviti ovaj cijenjeni skup povodom još jedne velike šumarske obljetnice, koja uz proslavu 240-te obljetnice osnivanja jedne od naj |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 67 <-- 67 --> PDF |
starijih šumarskih organizacija u Europi (Šumarija Krasno na Velebitu 1767. g.), predstavlja neoboriv dokaz da su se hrvatska šumarska struka i znanost počele rađati istodobno s početkom razvoja organiziranog šumarstva u ostalim dijelovima središnje Europe. Riječ je naravno o 160-toj obljetnici osnutka Hrvatskoga šumarskoga društva, onoj sponi koja je iznimno važna za međusobno nadopunjavanje šumarske znanosti i stručne prakse. Hrvatsko šumarsko društvo je kao znanstveno-strukovna organizacija utemeljeno još davne 1846. godine, tek 7 godina nakon osnivanja prvog šumarskog društva u Europi u njemačkoj pokrajini Baden-Wiirttemberg. Šumari su bili pokretači i pri osnivanju Hrvatsko- slavonskog gospodarskog društva u Zagrebu još 1841. godine, što također govori o značajnoj ulozi šumarske struke u cjelokupnome gospodarstvu. Ovu ulogu u zbivanjima vezanim za funkcioniranje šumarske struke, Hrvatsko šumarsko društvo zadržava sve do danas i može se slobodno reći da je današnje stanje od gotovo 95 % površina prirodnih šuma u Republici Hrvatskoj, dobrim dijelom i njegova zasluga. Mnogi su veliki šumari bili na čelu Hrvatskoga šumarskog društva od njegovoga osnutka do današnjih dana i zaslužni su za dobro vođenje organizacije i uspješan dosadašnji rad. Naše je vrijeme svakako obilježio vođenjem ove šumarske organizacije njezin dosadašnji predsjednik akademik Slavko Matić, kojega ovdje posebno pozdravljam i čestitam mu, kao i svima nama ovu značajnu obljetnicu. Drugi veliki šumarski jubilej kojega danas slavimo je 130-ta obljetnica osnutka i izlaženja Šumarskoga lista. Ovo je također još jedan dokaz duge tradicije i postignuća šumarske znanosti i struke u Hrvatskoj i njezina mjesta u Europi. U svom dugogodišnjem izlaženju, ovaj znanstveno-stručni šumarski časopis, sve je vrijeme neumorno sakupljao najznačajnije pisano znanje, postignuća i spoznaje pomoću kojih su kontinuirano rješavane nedoumice, dvojbe i problemi što su mučili šumarsku praksu u Hrvatskoj, ali i mnogo šire. Šumarski list je u početku izlaženja zamišljen kao staleški, društveni, stručni i razvojno-znanstveni časo oo- pis, sa zadaćom redovitog izvješćivanja o zbivanjimau vlastitoj udruzi, ali i informiranja o šumarstvu u našoj zemlji i svijetu. Veliki je značaj ovoga časopisa i za tzv. permanentnu izobrazbu šumarskog stručno-tehničkog osoblja u praksi. Postojanje vlastitog časopisa u hrvatskoj šumarskoj struci, bilo je od velikog značaja za razvoj šumarstva i prerade drva u Hrvatskoj, od vremena njegova osnutka do danas. Na kraju želim još jednom svim članovima HŠD-a čestitati ove značajne obljetnice, zahvaliti se dosadašnjem predsjedniku i poželjeti uspjeh u radu budućem vodstvu HŠD-a. Kulturno umjetnički dio programa ispunili su KUD “Šumari” Vinkovci s tri koreografije: Koreografija Slavonija – “Oj rastiću šušnjati” Koreografija Bunjevački plesovi Koreografija Pokupski plesovi Povodom 160. obljetnice osnutka HŠD-a i 130 godina neprekidnoga izlaženja Šumarskoga lista, zlatnikom HŠD-a i Priznanjem za višegodišnji rad na dobrobiti šumarske struke, nagrađeni su sljedeći članovi– pojedinci: |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 68 <-- 68 --> PDF |
Slavko Matić, Igor Anić, Branko Belčić, Darko Be uk, Andrija Bogner, Vladimir Čamba, Zoran Đurđević, Reinhold Erlbeck, Milan Glavaš, Joso Gračan, Ilija Gregorović, Frane Grospić, Željko Gubijan, Hranislav Jakovac, Đuro Kauzlarić, Zlatko Lisjak, Ivan Melvan, Branko Meštrić, Miroslav Mrkobrad, Tone Pečanić, Branimir Prpić, Vesna Rukavina, Tomislav Starčević, Herman Sušnik, Božidar Tomičić, Berislav Vinaj, Oli ver Vlainić, Joso Vukelić, Juraj Zelić, te ustanove: Ministarsvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, Hrvatske šume d.o.o., Grad Zagreb, Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo, Hrvatsko novinarsko društvo – zbor novinara za okoliš. D. Delač, dipl. ing. šum. (Foto: M. Mrkobrad) Zapisnik s Izborne (110. redovite) skupštine Hrvatskoga šumarskog društva, održane u Zagrebu 20. lipnja 2006. god. U okviru obilježavanja Dana hrvatskoga šumarstva, kao i svake godine, tako i ove, održana je 110. redovita, ovaj puta izborna skupština Hrvatskoga šumarskog društva. Skupština je održana u Zagrebu u dvorani Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, ul. grada Vukovara 78, 20. lipnja 2006. god. s početkom u 12 sati. Kako je ovo jubilarna godina u kojoj obilježavamo 160 god. od osnutka Hrvatskoga šumarskoga društva i 130 god. neprekidnog izlaženja Šumarskoga lista, tim povodom održana je i Svečana akademija, u Maloj dvorani Koncertne dvorane Lisinski, s početkom u 16 sati. Nazočni Skupštini: predstavnici (delegati) iz 19 ogranaka HŠD-a, članovi Upravnog i Nadzornog odbora u prošlom mandatnom razdoblju (od ukupno 97 na Skupštini je prisustvovalo 86 delegata, što premašuje potreban kvorum), te gosti i uzvanici, što je sveukupno iznosilo preko 250 nazočnih. Otvorivši Skupštinu akademik Slavko Matić, predsjednik HŠD-a u proteklom mandatnom razdoblju, pozdravio je sve nazočne, posebice saborskog zastupnika Željka Ledinskog, dipl. ing. šum., državnog tajnika Hermana Sušnika, dipl. ing. šum., mr. sci. Darka Beuka, predsjednika Uprave Hrvatske šume d.o.o. i goste iz Bosne i Hercegovine, predstavnike HŠDMostar. Prigodnim govorom nazočne je pozdravio Franjo Kljajo, dipl. ing., tajnik HŠD-Mostar. Nakon toga u pozivu predloženi dnevni red usvojen je bez nadopuna: 1. Otvaranje Skupštine i izbor radnih tijela Skupštine: a) Radnog predsjedništva (predsjednik + 2 člana) b) Zapisničara c) Ovjerovitelja zapisnika (2 člana) d) Verifikacijsko-kandidacijsko-izbornog povjerenstva (3 člana) e) Povjerenstva za zaključke (3 člana) 2. Izvješće o radu i poslovanju u prethodnoj godini te u proteklom mandatnom razdoblju: a) Izvješće predsjednika b) Izvješće tajnika c) Izvješće glavnog urednika Šumarskog lista d) Izvješće Nadzornog odbora 3. Izmjena čl. 24. i 36. Statuta HŠD-a 4. Rasprava po izvješćima i zaključci 5. Verifikacija programa rada i financijskog plana za 2006. godinu 6. Razrješnica dosadašnjem Upravnom i Nadzornom odboru. 7. Prijedlog verifikacijsko-kandidacijsko-izbornog povjerenstva za članove novog Upravnog odbora, predsjednika, 2 dopredsjednika, te članove Nadzornog odbora (predsjednik i 3 člana) 8. Izbor predstavnika HŠD-a u Skupštinu Hrvatskoga inženjerskog saveza (HIS-a) 9. Slobodna riječ. Ad. 1 a) U radno predjedništvo izabrani su: Vlado Topić – predsjednik, Oliver Vlainić i Slavko Matić. b) Za zapisničara je izabran tajnik HŠD-a Damir Delač. |