DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 58 <-- 58 --> PDF |
T. Dubravac, V. Krejči, B. Vrbek: STRUKTURA I RAZVOJ 161 GODINU STARE SMREKOVE KULTURE Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 219-229 4. Brojno stanje pomlatka jele u deset godina povećalo se skoro 100 % (sa 4700 na 8950 jedinki po ha), ali niti jedna nije svojom visinom prerasla 30cm. Brojno stanje mladika bukve je nedostatno (1250 jedinki 1994. godine, a 2004. godine 950 jedinki po ha), a kvaliteta izrazito loša, što uz zastrtost od 88 % ukazuje na upitnost zadovoljavajuće prirodne obnove. 5. Zbog kvalitete buduće autohtone sastojine i uvjeta za njen povratak, neophodno je provoditi uzgojne zahvate na malim površinama (grupe ili skupine) kako u kulturi smreke, tako i u novonastaloj sastojini. 6. Kultura smreke uspijeva na seriji tala, čija je matična podloga dolomitna. Najzastupljenije je smeđe tlo na dolomitu s učešćem oko 50 %, zatim rendzina na dolomitu s učešćem oko 30 % i lesivirano tlo u vrtačama s učešćem od 20 %. Raprostranjenje tri glavna tipa tla uvjetovano je građom mezo reljefa. Rezultati kemijskih i fizikalnih analiza upućuju kako su tla iz prirodne jelovo-bukove sastojine i livade bogatija hranjivima i humusom od tla iz smrekove kulture. Razlike bi trebalo statistički potvrditi detaljnijom pedološkom obradom na više lokaliteta. 7. Buduća istraživanja treba usmjeriti u dva usporedna smjera i to praćenjem prirodnog tijeka razvoja smrekove kulture, te praćenjem uspjeha obnove kombiniranim metodama na malim površinama (grupe ili skupine) koje jedino može pogodovati obnovi smreke, te u konačnici razvoju ovih sastojina u pravcu bukovo- jelovih sastojina. LITERATURA – References Cestar, D., V. Hren, Z. Kovačević, J. Marti nović, Z. Pelcer, (1978): Tipološke značajke šuma na profilu Štirovača-Lešće. Rad. Šumar. inst. 33, Zagreb. D u b ra va c , T., D. Vule ti ć, (2003): Aktivna ili pasivna zaštita šuma-primjer nacionalni park Risnjak. 8. Hrvatski biološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem, 27 rujna – 2. listopada 2003., usmeno izlaganje, str. 395–396, Proceedings, Zagreb. D u b r a v a c, T., (2005): Primjena digitalizacije krošanja i metode vizualizacije u izučavanju strukture sastojina. Rad. Šumar. inst. 40 (1): 53–72, Jastrebarsko. Dubravac, T., D. Vuletić, B. Vrbek, (2005): Natural Reforestation and Future of Beech and Fir Forests in the Risnjak NP, Periodicum Biologorum Vol 107, br. 1, 73–79, Zagreb. Diaci , J., (2002): Regeneration dynamics i a Norway spruce plantation on a silver fir-beech forest site in the Slovenian Alps. Forest Ecology & Management. 161 (1–3): 27–38. Frančisković, S., (1981): Šumarstvo u feudalizmu i agrarne reforme, Gorski kotar, str. 483–498, Delnice. Matić, S., 1973: Prirodno pomlađivanje kao faktor strukture sastojine u šumama jele s rebračom (Blechno-Abietetum Horv.). Šum. list 9/10: 321–358, Zagreb. M at i ć , S., 1983: Utjecaj ekoloških i strukturnih činilaca na prirodno pomlađivanje prebornih šuma jele i bukve u Gorskom Kotaru. Glas. šum. pokuse 21: 223–400, Zagreb. Martinović, J., (2003): Gospodarenje šumskom tlima u Hrvatskoj. Znanstvena knjiga, Šumarski institut, Jastrebarsko, pp 525, Jastrebarsko. O rša nić, M., S. Mati ć, I. Ani ć, (2001): Struktura i prirodno pomlađivanje smrekovih sastojina u g.j. Štirovača. Znanost u potrajnom gospodarenju hrvatskim šumama, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Šumarski institut, Jastrebarsko, “Hrvatske šume” d.o.o., str: 107–116, Zagreb. Oršanić, M., D. Tomljanović, J. Tomljanović, (2005): Gospodarenje šumama na Sjevernom Velebitu. Šume i šumarstvo sjevernoga Velebita. Monografija u povodu 240 godina rada Šumarije i osnivanja Šumarskoga muzeja u Krasnu, 73–98, Senj-Zagreb. S e l e t k o v i ć , Z., Z. K a t u š i n , (1992): Klima Hrvatske. Monografija Šume u Hrvatskoj, 13–18, Zagreb. Šafar, J., (1952): Problem izmjene vrsta u šumama, Šum. list 89–100, Zagreb. Š a f ar, J., (1955): Problem nadiranja i širenja bukve u arealu jele. Knjiga “Anali Instituta za eksperimentalno šumarstvo Jugoslavenske akademije”, Vol. I, str. 147–189, Zagreb. Š a f ar, J., (1959): Izvorna kronika podataka o radovima na plohi od 2. 6. 1959. Rukopis. Šafar, J., (1963): Uzgajanje šuma. Udžbenik pp. 598, Zagreb. Š a f ar, J., (1965): Pojava proširivanja bukve na Dinaridima Hrvatske. Šum. list LXXXIX (5–6): 198–217, Zagreb. Vukelić, J., Đ. Rauš, (1998): Šumarska fitocenologija i šumske zajednice u Hrvatskoj. Udžbenik pp. 310, Zagreb. |