DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 55 <-- 55 --> PDF |
T. Dubravac, V. Krejči, B. Vrbek: STRUKTURA I RAZVOJ 161 GODINU STARE SMREKOVE KULTURE Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 219-229 Tablica 2. Stanje ponika, pomlatka i mladika po visinskim razredima (vrijeme motrenja: 1994 – 2004. godina) Table 2 State of saplings, seeding plants and young plants by height classes, monitoring period 1994–2004 Broj biljaka stabalaca po ha Visinski razred raslinja (cm) < 30 31-60 61-130 131-150 151-200 201-250 251 > Ukupno – Total < 30 31-60 61-130 131-150 151-200 201-250 251 > Ukupno – Total jela – fir bukva – beech N % N % 4.650 99 100 8 50 1 350 28 100 8 50 4 650 52 4.700 100 1.250 100 8.950 100 250 26 200 21 100 11 50 5 50 5 100 11 200 21 8.950 100 950 100 Mladu sklopljenu smrekovu sastojinu nastalu iz sjemena stare smrekove kulture, nalazimo na zapuštenoj livadi, mrazištu u blizini pokusne plohe (fotografija 3.). Digitalni model horizontalne projekcije krošanja (AutoCAD) te vertikalni profil sastojine (CorelDraw), koji proporcionalno prikazuje odnos visine stabla, dužine debla te dužine i širine krošanja, zorno nam prikazuje stanje na plohi 2004. godine (slika 4). Iz profila je razvidan vertikalan oblik sklopa te dominantni-nadstojni sloj sađene smreke starosti 161. godinu prosječne visine 37,5 m, prosječne širine krošnje 5,44 m te donji sloj prirodno uraslih stabala bukve prosječne visine 14,6 m, prosječne širine krošnje 6,20 m s tek jednom zastarčenom jelom prsnog promjera 12,5 cm, visine 12 m, srednje širine krošnje 3,85 m. Horizontalne projekcije krošanja pokazuju preveliku zastrtost tla krošnjama od 87,53 % odnosno nezastrtost od 12,47 % (zelene površine). Zastrtost tla krošnjama jedan je od bitnih čimbenika koji utječe na mogućnost prirodne obnove. Rezultate takvih istraživanja nalazimo kod D ia c i a (2002) koji je istraživao prirodnu obnovu plantaže stare smrekove sastojine sa različitim veličinama otvora sklopa (gaps) u sastojini. Sastojine s nagomilanom drvnom masom, a koja nije raspoređena u prebornu strukturu, ne stvaraju povoljne uvjete za opstanak ponika (M at i ć 1983), čiji je visinski rast i prirast u čvrstoj vezi s horizontalnom projekcijom krošanja stabala (M at i ć 1973). Sklop krošanja i njegova struktura izrazito je bitan čimbenik kod ekoloških uvjeta (svjetla, oborina, “sastojinske klime”, Vrsta drveća Stanje 1994. godine gorski javor brijest jarebika N % N % N % 5.800 85 250 62 500 83 850 13 150 38 150 2 100 17 6.800 100 400 100 600 100 Stanje 2 004. godine 10.950 80 250 50 600 92 2.350 17 250 50 50 8 350 3 13.650 100 500 100 650 100 topline i vlage te mineralizacije i humifikacije organske tvari u tlu) i posebice uvjeta pomlađivanja. Pod tamnijim vertikalnim sklopom nastaje pojedinačna i grupimična izmjena vrsta drveća, dakle razvija se proces nagle invazije bukve. O izmjeni vrsta i utjecaju zastrtosti tla krošnjama te širenju bukve u arealu jele nalazimo kod Š af a ra (1955, 1965), kao i istraživanjima D u- b r a v a c i Vu l e t i ć (2003) te D u b r ava c , Vu l e t i ć i Vrbek (2005) u nacionalnom parku Risnjak. Na temelju uvida u stanje obnove i pojavnosti mladog naraštaja (tablica 2) te strukturnih elemenata kulture smreke i autohtone bukve i jele (tablica 1, slike 2. i 3) uviđamo kako je izostanak adekvatnih i pravovremenih uzgojnih zahvata glavni krivac sadašnjeg stanja prirodne obnove na pokusnoj plohi. Hren (Cestar i dr. 1978) navodi kako pomlađivanje ovisi o načinu gospodarenja i ekološkim uvjetima u šumskim zajednicama te zaključuje kako se smreka može obnoviti prirodnim pomlađivanjem, oplodnom sječom u većim grupama i skupinama. Do istog su zaključka došli Oršanić, Matić i A n i ć (2001) pri istraživanju strukture i pomlađivanja prirodnih smrekovih sastojina u g. j . “Štirovača”, koji uj preporučuju uu obnov obnovobnovu uu na malim površinama. i Budući j jje ee bivš bivšbivši ii dugogodišnji posjednik tih šuma Thurn-Taxis nastojao nagomilati što veću drvnu zalihu, nije ga zanimala konverzija kulture smreke i povrat autohtonih vrsta bukve i jele na njihovo bivše stanište, u to doba izostali su neophodni uzgojni zahvati prorjedom. Zbog toga i danas od 163 stabla smreke na plohi, 66 % ima prsni promjer 50 i više centimetara. U takvim |