DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 50 <-- 50 --> PDF |
T. Dubravac, V. Krejči, B. Vrbek: STRUKTURA I RAZVOJ 161 GODINU STARE SMREKOVE KULTURE Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 219-229 UVOD – Introduction Tijek razvoja šuma je vrlo dugačak. Gotovo je nemoguće pratiti razvoj neke sastojine od njenog osnutka do sječne zrelosti. Kod nekih vrsta taj proces premašuje i dvije ljudske generacije. Najčešće se zbog toga pribjegava kratkoročnim pokusima. Posebice je taj proces dugoročan, a promatranja izrazito vrijedna i zanimljiva kod praćenja prirodnog tijeka razvoja šumskih sastojina. Što su ti pokusi dugoročniji, njihova vrijednost za razumijevanje razvoja šumskih sastojina je veća. Nažalost, dugoročna istraživanja rijetka su i u svijetu, a u Hrvatskoj su gotovo zanemariva. Poradi toga podaci prikupljeni za ova istraživanja, u razdoblju od skoro 50. godina, makar i na jednoj plohi, iznimno su vrijedne spoznaje za tumačenje prirodnog tijeka razvoja sastojina. U svrhu praćenja prirodnog tijeka razvoja umjetno podignute sastojine, J. Šafar je 18. travnja 1956. godine osnovao stalnu pokusnu plohu u kulturi smreke. Na temelju analize 16 stabala smreke 1957. godine, kultura je u vrijeme osnivanja plohe bila stara 113 godina, što nas upućuje da je sastojina umjetno podignuta 1843. godine. Prema izvornim bilješkama (1956) na toj površini prije sadnje smreke bila je livada (košanica) – pašnjak. Kultura je odlično sačuvana, što pripisujemo gospodarenju knezova Thurn – Taxis tim šumama od 1872. do 1939. godine. Naš poznati stručnjak, uvaženi prof. uzgajanja šuma, Đ. Ne na di ć u jednoj svojoj ekspertizi za posjed Thurn – Taxis 1920. godine piše: “Ni u jednom dijelu šuma naše države nisu tekovine šumarske nauke u toku posljednjih pedeset godina s toliko kozenkvencije i žive energije provedene kao ovdje. Radi toga su ove šume u tom pogledu ne samo od materijalne vrijednosti, već i od ogromnog značenja za našu kulturu. S obzirom na uzgojni karakter ovih šuma kao i s obzirom na dragocjene osebine, koje imaju ove šume, one predstavljaju takve normalne tipove, koji mogu našim budućim šumarskim stručnjacima poslužiti kao uzor, kako se ima postupiti sa šumama na kamenitom zemljištu i na kršu uopće ...” (Fr an či s ković , 1981). Na temelju do sada neobjavljenih rezultata Š a f a r o vih istraživanja 1956, 1957, 1962. godine te naših izmjera 1994. i 2004. godine, cilj nam je ukazati na stanje strukture sastojine koja je prepuštena prirodnom tijeku razvoja te smjer razvoja 161 godinu stare smrekove kulture. PODRUČJE ISTRAŽIVANJA - Research area Ploha je osnovana 1956. godine na području Šumarije “Delnice”, G. j . “Delnice”, predjel “Velika RebarSović laz”, odjel 63, čija je izvorna shema iz toga vremena s osnovnim podacima razvidna na slici 1. Istraživana, sačuvana kultura smreke posađena je još davne 1843. godine na zapuštenoj gorskoj sjenokoši (pašnjaku) – lazu. Tu nam tvrdnju osnažuje činjenica kako se kultura i danas naslanja na predjel Sović laz, čiji je sastavni dio bila u prošlosti. Fotografija 1. Izgled 161. godinu stare smrekove kulture, srpanj 2004. Slika 1. Izvorna shema položaja trajne pokusne plohe, 18. 4. 1956. Photo 1 Appearance of a 161 year-old spruce culture, godine July 2004 Fig. 1 Source scheme of the location of a permanent (Foto: T. Dubravac) experimental plot, 18. 4. 1956 |