DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 41 <-- 41 --> PDF |
M. Schneider-Jacoby: POPLAVNA PODRUČJA SAVE I DRAVE aluvijalnih vlažnih staništa. Prema procjeni stručnjaka DEG-a, ovime bi se ukupna privlačnost i reputacija zemlje dodatno povećala. Prema tome, shema obrane od poplava imat će za budući razvoj Hrvatske – pod uvjetom da se razvija u skladu s okolišnim procjenama pripremljenim za Svjetsku banku (Brundić i drugi, 2001) – daleko veću vrijednosti nego što ju ima prvobitni cilj ublažavanja posljedica poplava (usp. S c h n ei d er-J acoby 1999.b). U središtu ukupnog turističkog paketa dan je odmo- G-200 ra u prirodi (Engel u DEG-u uu 2003.): Obitelj s dvoje dnoj, st male djece odmara se u ugodnoj, starinskoj sobi u go-ZiskZ dijelu obnovljene drvene seoske kuće. Slijedi obilan doručak na terasi s pogledom na dvorište i na brojne domaće životinje. Zatim vožnja biciklom duž obale Save na piknik s kupanjem i veslanjem. Popodne – povratak kroz riječnu dolinu i hrastovu šumu, uz kratke posjete stočarima, mjestima gdje se može vidjeti orao kliktaš, turopoljskom rezervatu svinja, drvorezbarima i izrađivačima rukotvorina. Večera počinje s aperitivom od šljivovice u društvu seljana, a završava s prženim šaranom i čašom vina u idiličnoj vrtnoj restauraciji pokraj rijeke. Automobila gotovo da i nema, a svuda oko vas mir, priroda, aktivnost, obiteljski ugođaj i obilje razonode. Jedinstvena prirodna posebnost područja – karakteristike koje će Posavinu približiti turistima i privući ih – i po kojima se ona razlikuje od ostalih turističkih odredišta su: netaknuti i prirodni riječni okoliš s aluvijalnim nizinama; prirodno nasljeđe s bogatom florom i faunom; autentična sela s hrastovim kućama; seoski život i tradicije i folklor tipični za aluvijalna vlažna staništa. Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 193-217 Vrlo je važno u program uključiti lokalno stanovništvo i potaknuti ih da, kroz takmičenja, tematske dane i nagrade, čuvaju i obnavljaju tradicionalnu prirodu posavskih sela. Primjer jedne ovakve inicijative je proglašenje malog sela Čigoča prvim europskim selom roda od Euronatura 1994. godine. U nekoliko zadnjih godina ovdje se broj drvenih kuća nije smanjio niti su napravljene arhitektonske pogreške kao u nekim drugim selima. Uz to, zajedno s Parkom prirode i gradom Siskom, selo sa sve većim oduševljenjem svake godine sudjeluje u Festivalu roda. Posavina sama mora izgraditi image turističkog odredišta i postati međunarodno prepoznatljivo ime. Ona mora postupno povezati svoj proizvod sa svime što se nudi u kontinentalnom dijelu zemlje, pa čak i izvan nje, a to su: privlačni gradovi kao što su Zagreb, Varaždin, Slavonski Brod, Vukovar, Osijek i Karlovac; dvorci i palače kao što je Kostajnica; toplice kao što su Lipik, Topusko, Daruvar i Naftalan; druge prirodne atrakcije poput Kopačkog Rita, rijeka Une, Drave i Crne Mlake. Park prirode će se razvijati i njime će se gospodariti tako da on postane model za gospodarenje poplavnim savskim područjem (DEG 2003., usp. Guguć & Ćos i ć -F l a j s ig 2004). Za to je potrebno sljedeće: privlačan središnji informacijski centar smješten među stare drvene kuće; prijevoz u skladu s očuvanjem okoliša; sustav vođenja posjetitelja; označene staze i mjest promatranje životinja; predstave i izložbe; ; razgledavanje s vodičem i staze u prirodi; zabrana lova i ubijanja ptica. Potencijalni rezervat biosfere u srednjoj Posavini Potential Biosphere Reserve in Central Posavina Srednja Posavina je takozvano “zeleno srce Hrvatske” (GTZ 2004) koje je smješteno između županije Zagrebačke, Sisačke, Sl. Brodske i Karlovačke (usp. sl. 4). Dugoročni regionalni program mora u sebi sadržavati sljedeće ciljeve: stvaranje zanimljivog turističkog paketa za Zagreb i međunarodni turizam; organizaciju institucije za regionalni razvoj koja je odgovorna za cijelu regiju i neovisna od administrativnih podjela; povezivanje planiranih i postojećih područja zaštićene prirode i okoliša; očuvanje i zaštitu tipičnih posavskih sela duž Save, Kupe, Sunje i Odre; razvoj međunarodno prihvaćenog zaštićenog područja koje obuhvaća sva retencijska područja u središnjem savskom bazenu. Realizacija ovih ciljeva bitna je zbog sljedećih raz loga: U središnjoj Hrvatskoj živi oko 1,5 milijuna ljudi. Usprkos tomu, mnoga su područja gotovo napuštena jer ljudi masovno odlaze u gradove. Ovo se posebice odnosi na sela duž Save i Kupe. Središnja Posavina je najveći zatvoreni sustav poplavnih nizina u području Dunava i središnje Europe, koji se širi daleko izvan granica Parka prirode Lonjsko polje. Park prirode Lonjsko polje je dokaz da uprava parka može na pozitivan način doprinijeti očuvanju kultur že na nog i ii prirodnog nasljeđa. U selima unutar parka sta pri |