DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 36 <-- 36 --> PDF |
M. Schneider-Jacoby: POPLAVNA PODRUČJA SAVE I DRAVE Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 193-217 Ova se vrsta gnijezdi u aluvijalnim poplavnim šumama, a hrani se u poplavnim nizinama, na rijekama i u ribnjacima. U studiji cjelokupnog podunavskog bazena, koju je napravio njemački WWF-Aueninstitut zajedno s WWF DCP, identificirane su bivše poplavne nizine i vlažna staništa, njihov trenutni status i potencijal za obnovu močvara duž glavnog dunavskog kanala i njegovih pet glavnih pritoka: Pruta, Tise, Save, Drave i Morave. Povijesno gledano, ukupna površina poplavnog područja duž samo ovih rijeka iznosila je 41.605 km2. Prema ovom istraživanju, ustanovljeno je da ukupna površina vlažnih poplavnih područja koja su opstala u istraživanom području iznosi samo 7.845 km2; prema tome, do- šlo je do nevjerojatno velikog gubitka (80 % poplavnih nizina, DPRP 1999). Orao štekavac javlja se u skupinama duž velikih rijeka panonske nizine i donjeg toka Dunava, odnosno svugdje gdje još uvijek postoje aluvijalna vlažna područja (S ch n ei d er- J a cob y i ostali, 2003). Najveća gustoća gniježđenja zabilježena je u velikim, prilično očuvanim aluvijalnim vlažnim staništima Hrvatske, kao što su savska vlažna područja i Kopački rit. Oba su ova područja djelomično zaštićena kao parkovi prirode i imaju ključnu ulogu u očuvanju panonske populacije. Duž Dunava i Save, staništa su povezana zaštićenim područjima i objektima u susjednim zemljama, kao što su Nacionalni park Dunav-Drava (Mađarska) i Regionalni park Gornje Podunavlje (Srbija i Crna Gora). Nova procjena od oko 190 do 200 parova u Panonskoj nizini, i samo 20–23 parova duž donjeg Dunava i u delti, pokazuje ne samo da je orao štekavac opstao u podunavskom bazenu, već da se u zadnjih 15 godina njegova populacija i povećala. Savsko vlažno područje istraživanja The Sava Wetlands study area Jedino sustavno istraživanje ekološke važnosti savskog vlažnog područja i utjecaja poplava na grupe životinja (ptica) provedeno je između 1986. i 1988. godine (Schneider-Jacoby 1993). Ptice su korištene iz nekoliko razloga: one se relativno lako prate, a podaci o njihovoj rasprostranjenosti, gustoći, hranidbenim navikama, i staništima za parenje i gniježđenje lako su dostupna; one su i rezidencijalne i migratorne vrste, pa na taj način povezuju stanište s većim područjima; podaci o distribuciji i veličini populacija za sve vrste dostupni su na međunarodnoj i lokalnoj razini, što omogućuje procjenu važnosti staništa i usporedbu rezultata; ptice se koriste kao osnova za međunarodne sporazume i konvencije (npr. EU Direktiva o pticama, Ramsarska konvencija, Afričko-euroazijski sporazum o zaštiti pticama močvaricama/Bonska konvencija, i Bernska konvencija). Područje istraživanja obuhvaća 1.766 km2, od čega se vrlo velik dio odnosi na važne biotope: tu se nalazi 612 km2 poplavnih nizina, 522 km2 autohtonih bjelogoričnih šuma (od kojih je oko 75 % plavljeno), 119 km2 vlažnih pašnjaka, 121 km2 sjenokoša, 16 km2 ribnjaka i 42 km2 rijeka. Provedena je analiza važnosti ovih biotopa i djelovanja poplava. Korištenje zemlje u savskom močvarnom području još je uvijek pretežno prilagođeno trajanju, dužini i visini poplava (S c h ne id er- J ac ob y 1993). Tipični plavljeni biotopi su pašnjaci, močvare, livade i šume (vidi gore). Krajobrazi ispresijecani živicama tvore prijelaznu zonu na rubu redovito plav Slika 11. Zabilježeni broj gnijezdećih ptica u različitim biotopima posavskog vlažnog po-ljenih područja s visokom razinom dručja (Schneider-Jacoby 1993). Ritski ekosustav obuhvaća veliko područje na podzemne vode. Ribnjaci su biotoobje strane Save s raznolikim staništima u širini do 10 km. pi na kojima obitavaju ptičje zajed Figure11 Observed number of breeding birds in the different biotopes of the Sava wet nice, i slični su onima u dugotrajno lands (Schneider-Jacoby 1993). The riparian ecosystem includes a large area up to 10 km wide on both sides of the Sava with a great variety of habitats. plavljenim depresijama. Tijekom |