DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 32     <-- 32 -->        PDF

M. Schneider-Jacoby: POPLAVNA PODRUČJA SAVE I DRAVE Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 193-217
Tablica 2. Veličina (ha) i kapacitet (milijarde kubičnih metara) različitih pod-jedinica središnjeg savskog bazena (danas),
prema planu i prijedlogu UN-a iz godine 1972. kroz procjenu okoliša za Svjetsku banku kao dijela Projekta za
očuvanje i obnovu središnjeg savskog bazena (CSB PRP, Brundić i drugi, 2001).


Table 2 Size (ha) and storage capacities (billions of cubic meters) of the different sub-units of the Central Sava Basin (recent),
as planned by the UN in 1972 and proposed through environmental assessment for the World Bank as the
Central Sava Basin Preservation and Restoration Project (CSB PRP, Brundić et al. 2001).


Retencijsko područje


Retention area


Žutica + Lonjsko polje
Tristika + Opeka + Mokro Polje
Ribarsko Polje
Turopolje


Kup.„a
J.,„Bk


Kupa
Upper Sava


Danas
Recent


Veličina Obujam
Size Volume
23,706 634
22,294 611
16,956 175
15,630 316
22,242 203
290 27
5,899 50
2,250 30


Projekt očuvanja i obnove SSB – CSBPreservation and Restoration Project
26 poplavljenih mrtvaja – 26 floodedoxbows
8 obnovljivih površina – 8 Restoration areas
6 ekološki poplavljenih područja – 6 Ecologically-flooded areas
Ukupni kapacitet


109,267 2,046 58,880


Total storage capacity


VAŽNOST ALUVIJALNIH VLAŽNIH STANIŠTA
Importance of the wetlands


alluvia
alluviaalluvial
ll etlands


Povezanost i samopročišćavanje


Postojeća zaštićena područja, kao što su parkovi prirode
Lonjsko polje i Kopački rit te Nacionalni park Dunav-
Drava, dio su ritskog ekosustava. Tampon zona treba
obuhvatiti cijele prirodne dijelove slobodno tekućica
i sva preostala aluvijalna vlažna staništa. Staništa uzvodno
ovise o povezanosti, koja će nestajati ako rijeka
bude ispresijecana branama. Ključ bio-raznolikosti leži
u prirodnoj dinamici. Jedinstvena priroda opstati će, a
prirodni procesi kao što je samopročišćavanje vode dostići
će optimalnu razinu samo pod uvjetom da rijeka i
dalje stvara nove otoke i mrtvaje. Zeleni pojas livada,
pašnjaka i nizinskih šuma koji stvaraju rijeke Sava, Drava
i Mura ključni su elementi europskoga ECONET-a.
Velike rijeke u Panonskoj nizini još uvijek tvore riječni
kontinuum u dužini od preko 2.000 km (usp. Kartu 2 u
WWF 2002) i povezuju, u slučaju rijeka Drave i Save,
oko 200.000 ha aluvijalnog vlažnog područja.


Rijeka Sava svoju visoku ekološku vrijednost zahvaljuje
i svojim pritocima. Najvažniji pritoci su Krka
(SLO, usp. GERM i drugi, 2004), Kupa (SLO/HR) i
Una (HR/BIH) i sve tri su rijeke gotovo pošteđene od
hidro-tehničkih zahvata. Te rijeke i njihove pritoke, kao
što su Mrežnica i Korana u srcu Nacionalnog parka Plit-


Planirano
Planned
Veličina Obujam
Size Volume


25,630
20,510
7,400
0
5,050
290
0
0


915
581
132


0


150


27
0
0


1,805


CSB PRP


Veličina Obujam
Size Volume
23,706 733
22,294 611
16,956 175
15,630 316
13,599 150
290 27
5,000 50
2,200 30
500 2
1,200 20
15,400 10
116,775 2,124


Connectivity and Self-Purification


vička jezera, zanimljive su i zbog kraškog fenomena


sedrenih terasa. Uz to, donja Drina, Bosna i Vrbas zadr


žali su svoja meandrirajuća korita i široka poplavna po


dručja, te su važne za očuvanje prirode, npr. za ugrožene


ptičje vrste koje žive u IBA Bardaca na ušću Vrbasa


(Heath & Evans 2000.), kao i za obranu od poplava.


Iako u većini gradova još uvijek nije razvijeno gos


podarenje otpadnim vodama, rijeke i dalje obiluju raz


nolikim ribljim svijetom, insektima i ostalim vrstama.


Prirodno korito i aluvijalna vlažna staništa procesuiraju


otpadne vode i poboljšavaju kvalitetu vode. Čak i prije


rata, kad je industrija zagađivala rijeku Savu u mnogo


većem opsegu nego danas, istraživanja Meštrova i


drugih (1989) ukazala su na velik kapacitet rijeke Save i


savskog vlažnog područja za samopročišćavanje. Kvali


teta vode prešla je iz klase III-IV ispod Krškog, Zagreba


i Siska u klasu II ispod Lonjskog i Mokrog polja. Priori


tet programa za smanjenje zagađenja je zaštita i po


boljšanje nereguliranih dijelova rijeke i ponovno aktivi


ranje aluvijalnih vlažnih staništa (DPRP 1999).