DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 32 <-- 32 --> PDF |
M. Schneider-Jacoby: POPLAVNA PODRUČJA SAVE I DRAVE Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 193-217 Tablica 2. Veličina (ha) i kapacitet (milijarde kubičnih metara) različitih pod-jedinica središnjeg savskog bazena (danas), prema planu i prijedlogu UN-a iz godine 1972. kroz procjenu okoliša za Svjetsku banku kao dijela Projekta za očuvanje i obnovu središnjeg savskog bazena (CSB PRP, Brundić i drugi, 2001). Table 2 Size (ha) and storage capacities (billions of cubic meters) of the different sub-units of the Central Sava Basin (recent), as planned by the UN in 1972 and proposed through environmental assessment for the World Bank as the Central Sava Basin Preservation and Restoration Project (CSB PRP, Brundić et al. 2001). Retencijsko područje Retention area Žutica + Lonjsko polje Tristika + Opeka + Mokro Polje Ribarsko Polje Turopolje Kup.„a J.,„Bk Kupa Upper Sava Danas Recent Veličina Obujam Size Volume 23,706 634 22,294 611 16,956 175 15,630 316 22,242 203 290 27 5,899 50 2,250 30 Projekt očuvanja i obnove SSB – CSBPreservation and Restoration Project 26 poplavljenih mrtvaja – 26 floodedoxbows 8 obnovljivih površina – 8 Restoration areas 6 ekološki poplavljenih područja – 6 Ecologically-flooded areas Ukupni kapacitet 109,267 2,046 58,880 Total storage capacity VAŽNOST ALUVIJALNIH VLAŽNIH STANIŠTA Importance of the wetlands alluvia alluviaalluvial ll etlands Povezanost i samopročišćavanje Postojeća zaštićena područja, kao što su parkovi prirode Lonjsko polje i Kopački rit te Nacionalni park Dunav- Drava, dio su ritskog ekosustava. Tampon zona treba obuhvatiti cijele prirodne dijelove slobodno tekućica i sva preostala aluvijalna vlažna staništa. Staništa uzvodno ovise o povezanosti, koja će nestajati ako rijeka bude ispresijecana branama. Ključ bio-raznolikosti leži u prirodnoj dinamici. Jedinstvena priroda opstati će, a prirodni procesi kao što je samopročišćavanje vode dostići će optimalnu razinu samo pod uvjetom da rijeka i dalje stvara nove otoke i mrtvaje. Zeleni pojas livada, pašnjaka i nizinskih šuma koji stvaraju rijeke Sava, Drava i Mura ključni su elementi europskoga ECONET-a. Velike rijeke u Panonskoj nizini još uvijek tvore riječni kontinuum u dužini od preko 2.000 km (usp. Kartu 2 u WWF 2002) i povezuju, u slučaju rijeka Drave i Save, oko 200.000 ha aluvijalnog vlažnog područja. Rijeka Sava svoju visoku ekološku vrijednost zahvaljuje i svojim pritocima. Najvažniji pritoci su Krka (SLO, usp. GERM i drugi, 2004), Kupa (SLO/HR) i Una (HR/BIH) i sve tri su rijeke gotovo pošteđene od hidro-tehničkih zahvata. Te rijeke i njihove pritoke, kao što su Mrežnica i Korana u srcu Nacionalnog parka Plit- Planirano Planned Veličina Obujam Size Volume 25,630 20,510 7,400 0 5,050 290 0 0 915 581 132 0 150 27 0 0 1,805 CSB PRP Veličina Obujam Size Volume 23,706 733 22,294 611 16,956 175 15,630 316 13,599 150 290 27 5,000 50 2,200 30 500 2 1,200 20 15,400 10 116,775 2,124 Connectivity and Self-Purification vička jezera, zanimljive su i zbog kraškog fenomena sedrenih terasa. Uz to, donja Drina, Bosna i Vrbas zadr žali su svoja meandrirajuća korita i široka poplavna po dručja, te su važne za očuvanje prirode, npr. za ugrožene ptičje vrste koje žive u IBA Bardaca na ušću Vrbasa (Heath & Evans 2000.), kao i za obranu od poplava. Iako u većini gradova još uvijek nije razvijeno gos podarenje otpadnim vodama, rijeke i dalje obiluju raz nolikim ribljim svijetom, insektima i ostalim vrstama. Prirodno korito i aluvijalna vlažna staništa procesuiraju otpadne vode i poboljšavaju kvalitetu vode. Čak i prije rata, kad je industrija zagađivala rijeku Savu u mnogo većem opsegu nego danas, istraživanja Meštrova i drugih (1989) ukazala su na velik kapacitet rijeke Save i savskog vlažnog područja za samopročišćavanje. Kvali teta vode prešla je iz klase III-IV ispod Krškog, Zagreba i Siska u klasu II ispod Lonjskog i Mokrog polja. Priori tet programa za smanjenje zagađenja je zaštita i po boljšanje nereguliranih dijelova rijeke i ponovno aktivi ranje aluvijalnih vlažnih staništa (DPRP 1999). |