DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 30 <-- 30 --> PDF |
M. Schneider-Jacoby: POPLAVNA PODRUČJA SAVE 1 DRAVE Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 193-217 nog korita. U području šume Repaš ispod utoka s Murom, minimalni godišnji vodostaj rijeke smanjio se između 1946. i 1988. za 2,68 cm godišnje (vodomjer Botovo, B ion dić 1999). Utjecaj na aluvijalnu hrastovu šumu velik je, i očituje se u sve većem broju osušenih starih hrastova koje je potrebno posjeći (Hrvatske šume 2004, osobna obavijest). Dugoročni trend minimalnog vodostaja uzi Terezi nom Polju (nasuprot Barcsa u Mađarskoj) pokazuje pad od preko 3 m u zadnjih 100 godina (Biondić 1999). Potrebne su hitne mjere obnove u vidu proširivanja kanala rijeke i odstranjivanja nasipa, kao što predlažu Mohl & Schwarz (1998a, b). Osim planiranih hidrocentrala, glavni izvor problema u zaštićenim područjima duž Drave, posebice u dunavsko-dravskom nacionalnom parku je i permanentna zlouporaba rijeke, što će rezultirati gubljenjem raznolikosti i proizvodnosti u širokom ritskom ekosustavu, uključujući nestanak mrtvaja i nizinskih šuma (vidi dolje, Schneider- Jacoby 1998). Razlika između visokih i niskih vodostaja povećava se na obje rijeke. Ovdje ne postoji vodno gospodarstveni koncept kojim bi se izbjegli daljnji stresovi za aluvijalni sustav (S c h n e i d e r-J a co b y 1993; Sl. 7). Osim rastuće opasnosti od poplava, niski vodostaj tijekom ljeta već je postao ključni problem za vodno gos- Slika 8. Razlika između godišnjeg maksimalnog i minimalnog vodostaja rijeke Save u Parku prirode Lonjsko polje između 1926. i 1990. kod Jasenovca (blizu ušće Une) prema podacima Hrvatskih voda, Zagreb, s regresijskim linijama (Schneider- Jacoby 1993). Figure 8 Difference between annual maximum and minimum water level of the Sava River in the Lonjsko Polje Nature Park between 1926 and 1990 at Jasenovac (near the mouth of the Una) according to data from Hrvatske vode, Zagreb, with regression line (Schneider-Jacoby 1993). podarstvo. Na primjer, u Parku prirode Lonjsko polje, dugoročna maksimalna razina visoke vode raste (y = 781 + 0,54x, p < 0,05) a niska voda pada još većom brzinom (y = 39 – 1,03x, p < 0,001). Razlika bi bila još i veća da visoke poplave u Savi ne snižava retencija Lonjsko polje (usp. Sl. 1). Stres za ekosustav vidi se na sl. 8, gdje je prikazana godišnja maksimalna razlika između visokog i niskog vodostaja (y = 741 + 1,29x, p y 0,001). Manjak vode u rijekama posebno zabrinjava za vrijeme niskih vodostaja (S c h n e i d e r-J a cob y 1993). Hidroelektrane – Hydroelectric Dams Lanac hidroelektrana od Austrije preko Slovenije do Hrvatske uništile su velike površine dravskih vlažnih staništa (Schwarz & Bloesch 2004). Postojeće hi droelektrane na Dravi djeluju na staro riječno korito izmeđ međmeđu uu bran branbrana aa i ii riječno riječnoriječnog gg koridor koridorkoridora aa nizvodno nizvodnonizvodno. .. Glavn GlavnGlavni ii pro proproble bleblem mm s ss koji kojikojim mm s sse ee suočavaj suočavajsuočavaju uu preostal preostalpreostala aa vlažn vlažnvlažna aa područj područjpodručja aa Drave u Sloveniji i Hrvatskoj je niski vodostaj od samo 2,4 % prosječnog protoka rijeke (Schneider-Jacob y 1996a). Iako se vlažno područje još uvijek redovito plavi, vegetacija se tijekom zadnjih godina značajno promijenila, a podzemna voda je opala. Ovo je problem ne samo za zaštitu prirode, već i za obranu od poplava, jer visoke poplave moraju naći put kroz mnogo uže riječno korito nego do sada. Treba provesti modernu analizu kojom bi se utvrdila potrebna količina vode za održavanje ključne funkcije rijeke (B lo e s c h i drugi, 2004. i ovaj separat). Potrebni su i novi planovi o tome kako povećati ulogu pašarenja, u skladu s dogovorom s WWF i Euronatur s Hrvatskim vodama tijekom postkonferencijske ekskurzije na Konferenciji o obnovi rijeka Ecrr god. 2004. Nužno je održati veliku ekološku vrijednost ovih preostalih dijelova rijeke Drave. Oni is ova rijpunjavaj međunarodne kriterij zaštitu prirode, u a aa aju uu ije ee z zza aa Sloveniji su već uvršteni u staništa Natura 2000. iji su Dnevne oscilacije Drave problem su od međunarodnog značenja (sl. 9). Hidroelektrane u Hrvatskoj imaju veliki utjecaj na Nacionalni park Dunav-Drava. Razina vode mijenja se do 1,6 m čak i u duljini od 40 km ispod brane, a valovi se mogu izmjeriti sve do D. Miholjca – ovdje još uvijek 20 cm – i Osijeka. Osim problema erozije, dnevne oscilacije također imaju nepovoljan utjecaj na ribe. Lokalni ribolovci svakodnevno javljaju o masovnom uginuću mladih riba u malim barama preostalim nakon visokih poplava. Do današnjeg dana nije pro |