DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 24 <-- 24 --> PDF |
M. Schneider-Jacoby: POPLAVNA PODRUČJA SAVE I DRAVE Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 193-217 DVAVAŽNAPRIMJERAVODNOG GOSPODARSTVA Two important Case Studies for River Management Rijeka Drava – Drava Ritska državna granica danas uglavnom prolazi sredenci) sve do Dunava (Osijek, Apatin, Baja) ostalo je dinom rijeke. Riječna korita stabilizirana su betonskim prirodno, dok je uzvodno na Dravi izgrađeno 27 vodnih oblogama, što je poremetilo i zaustavilo dinamiku riječ-stuba a na Muri 15 vodnih stuba. Rijeke Mura i Drava ne morfologije i stalan protok sedimenata. U ranije dotvore s poplavnim područjem Dunava jedinstveni koriba granica je bila riječni tok u određenom trenutku. Ridor koji se proteže kroz pet zemalja. On predstavlja “eujeka je u bilo koje doba mogla promijeniti svoje korito i ropsku žilu kucavicu” koju je potrebno zaštititi na meprelaziti iz jedne zemlje u drugu. Međutim, granica se đunarodnoj razini (Sl. 1; Tablica 1; S ch n ei d e r- J a nije mijenjala i slijedila je staro korito, koje je bilo u coby & Reeder 1999.). obliku udubina ili mrtvaja (dio starog riječnog korita u Zamisao o Rezervatu biosfere Drava-Mura nastala kojemu se zadržava površinska voda). Dobar primjer za je na prvoj konferenciji o Dravi u Kapošvaru 1993. go ovu pojavu je koridor Dunav-Drava-Mura koji povezu dine. Tri godine kasnije, nakon druge konferencije o je Austriju, Sloveniju, Hrvatsku, Mađarsku i Srbiju i Dravi u Radencima, UNESCO je pozvao zemlje da se Crnu Goru. prijave za nominaciju regije Drava-Mura kao Rezerva Najzanimljiviji dio je hrvatsko-mađarska granica u ta biosfere (UNESCO 1996. u Schneider-Jacoby dužini od oko 180 km (Schneider-Jacoby 2001a). & Reeder 1999). Uspostavljen je jasan koncept me- Ova politička granica najvjerojatnije je stara tisuću gođunarodne suradnje i stvaranja transgraničnog zaštićedina i postojala je čak i za vrijeme Austrougarske monog područja. narhije. U doba Željezne zavjese, veći dio poplavnog 1. Temeljna zona: prirodna staništa na Dravi s otocima područja – prirodnog koridora širokog do 5 km – bio je i prašumama, rukavcima i mrtvajama. nepristupačan, a prirodnom dinamikom stvoreno je jed2. Tampon zona: gospodarske šume, livade i pašnjaci no od najraznovrsnijih riječnih područja u Europi duž rijeke. (Schneider-Jacoby 1996a). Više od 350 km rijeke 3. Prijelazna zona: sela, vinogradi, poljoprivredna pood Austrije i Slovenije (Spielfeld, Bad Radkersburg, Ra-dručja, povijesni gradovi. EUROPSKA ŽILA KUCAVICA DRAVA - MURA PRIJEDLOG ZA PREKOGRANIČNI REZERVAT BIOSFERE Slika 1. Karta zaštićenih područja i planiranih zaštićenih područja duž koridora Dunav-Drava-Mura (Euronatur 1999) prema istraživanju iz 1998–99. financiranom od nizozemskog programa PIN Matra. Sustav zaštićenih područja obuhvaća temeljnu i tampon zone predloženog rezervata biosfere. Figure1 Map of protected areas and planned protected areas along the Danube-Drava-Mura corridor (Euronatur 1999) according to the 1998-99 survey financed by the Dutch PIN Matra program. The system of protected areas comprises the core and buffer zones of the proposed biosphere reserve. |